Postrojenje na “Ciganskom ključu”, ključno za otpadne vode u Nišu Foto: S. Djordjević

Postrojenje na “Ciganskom ključu”, ključno za otpadne vode u Nišu

septembar 04 2017

Marija Radenković sa suprugom i nepokretnim sinom pre pet godina doselila se u niško naselje Pasi Poljana, u kuću koja je kompletno završena i za koju ima uredno izdatu gradjevinsku dozvolu, ali do koje ne vodi asfaltirana ulica i nema vode i kanalizacije.

Radenković kaže da se vodom snabdevaju sa komšijskog priključka, dok do glavne ulice nekako stižu makadamskim putem. Najteže im pada to što njihova kuća nije priključena na kanalizacionu mrežu.

“Moramo stalno da vodimo računa da se septička jama ne prepuni. Plaćamo redovno cisternu koja prazni jamu, a to nisu mali troškovi za jednu porodicu. Pre  četiri godine obećavali su u Direkciji za izgradnju grada da će u celoj Pasi Poljani biti izgrađena kanalizaciona mreža, ali ništa od toga do danas nije uradjeno”, kazala je Radenković i podsetila da je Pasi Poljana udaljena od centra Niša svega pet kilometara.

kanalizacija pasipoljana 1

                                                          Marija Radenković

Problem sa kojim se susreće porodica Radenković u Nišu, na žalost, nije usamljen. Prema podacima Javno-komunalnog preduzeća “Naisus”  od 254.000 žitelja Niša njih oko 32.000 živi u kućama i stanovima koji nisu priključeni na kanalizacionu mrežu. Bez kanalizacione mreže su skoro sva niška sela i dobar deo prigradskih naselja, poput Pasi Poljane, Medoševca i Donje Vrežine.kanalizacija pasipoljana 2

                                                          Pasi Poljana

Predstavnici lokalne vlasti  navode da se svake godine u Nišu izgradi par kilometara   kanalizacione mreže, pored već postojećih oko 500 kilometara. Problem će, dodali su, kompletno biti rešen kada krene gradnja postrojenja za preradu otpadnih voda na lokaciji “Ciganski ključ” nadomak sela Popovac, odnosno nadomak ušća Nišave u Južnu Moravu. 

Analize kvaliteta vode u Nišavi koje prethodnih godina radio Institut za javno zdravlje u Nišu pokazale su određene sezonske varijacije kvaliteta koje su tokom leta, zbog nižeg vodstaja, nepovoljnije. Hemijske analize pokazuju da u Nišavi nema puno toksičnih materija, što se objašnjava time što na području grada nema velikih industrijskih pogona, ali je bakteriološki status generalno loš jer Niš nema postrojenje za preradu otpadnih voda.

Gradonačelnik Niša Darko Bulatović istakao je da projekat  gradnje postrojenja za preradu otpadnih voda podrazumeva i izgradnju 35 kilometara kolektorske i kanalizacione mreže, kao i rekonstrukciju postojeće mreže.

“Prvi koraci na realizaciji tog projekta već su napravljeni. Marta ove godine počela je izrada projektne dokumentacije neophodne za raspisivanje tendera za izbor izvođača radova. Dokumentacija bi trebalo da bude završena krajem 2018. godine. Čitav taj posao poveren je  Švedskoj medjunarodnoj razvojnoj agenciji (SIDA)  koja će ga realizovati u okviru programa “Podrška razvoju investicija u oblasti zaštite životne sredine”.  Švedska Razvojna agencija je putem konkursa odabrala firmu koja izrađuje projektnu dokumentaciju i sa 805.000 evra  finansira izradu dokumentacije ”, rekao je Bulatović za Medijski istraživački centar.

bezbednost darko bulatovic 1

                                                          Darko Bulatović

On je izjavio da bi najkasnije za dve godine trebalo da počne gradnja postrojenja za preradu otpadnih voda, kanalizacione i kolektorske mreže, a za završetak svih radova biće potrebne još dve godine.

“Postrojenje će biti izgrađeno na prostoru od 14 hektara i njegov kapacitet biće 3.000 litara vode u sekundi. Reč je o velikom poduhvatu koji će značiti značajan pomak u očuvanju životne sredine i zdravlja ljudi ne samo u Nišu već i na čitavom jugu Srbije. Otpadne vode se neće više direktno izlivati u Nišavu, već će u reku odlaziti nakon kompletnog prečišćavanja. Njihov tretman će podrazumevati i odlaganje i sušenje mulja u poljima specijalno izgrađenim za tu namenu. Na taj način će se sprečiti da se u Nišavu godišnje taloži oko 20.000 tona mulja iz otpadnih voda”, izjavio je Bulatović.

Prema njegovim rečima, procene su da će za igradnju postrojenja za tretman otpadnih voda i nedostajuće kanalizacione i kolektorske mreže biti potrebno oko 55 miliona evra.

“Novac će obezbediti Ministarstvo za zaštitu životne sredine uz pomoć Evropske unije. Time što ni grad, ni gradska komunalna preduzeća neće izdvajati sredstva za gradnju postrojenja stvoriće se uslovi da kanalizacione usluge ne poskupe. Tehnologija prerade vode biće tako odabrana da ispunjava standarde Evropske unije, a da pri tom nije preskupa”, istakao je Bulatović.

On je kazao da su obaveze grada Niša u realizaciji projekta prikupljanja i prerade otpadnih voda definisane memorandumom koji su predstavnici lokalne vlasti i Ministarstva za zaštitu životne sredine potpisali marta ove godine.

“Obaveze grada Niša su da obezbedi urbanističku dokumentaciju i završi proces eksproprijacije zemljišta na lokaciji “Ciganski ključ”, kao i na trasi budućih kolektora. Obaveze grada takođe su i  pribavljanje lokacijskih uslova za izradu projektno-tehničke dokumentacije  i pribavljanje građevinske dozvole”, rekao je Bulatović.

Prema Bulatovićevim rečima projekat prikupljanja i prerade otpadnih voda  jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata u Srbiji i lokalna vlast u Nišu preduzeće sve mere kako bi na vreme završila svoje obaveze oko njegove realizacije.

Piše: B.Ljubisavljević

Foto Saša Đorđević

Povezani članci

  • Reke ljudi u Nišu i Beogradu

    U Nišu i Beogradu održani su masovni protesti na kojima su učestvovali studenti, prosvetni radnici i građani, zahtevajući pravdu i promene u društvu. Protesti su počeli ćutanjem u znak sećanja na žrtve, a kulminirali su porukama solidarnosti i otpora.

  • Ponavljanje jedne mantre: Zapadni Balkan što pre u EU

    Na samitu u Briselu niko nije pominjao godine i datume kad bi neka od država Balkana mogla u EU. Svi su načelno za to, ali isti su problemi pa su iz godine u godinu iste i izjave.

  • Četrdeset godina Šengena: kontrole na neodređeno vreme

    Šengenska zona se proširuje na Rumuniju i Bugarsku. U mnogim zemljama provere identiteta ostaju na snazi, ali samo kao nasumične provere. Šta sve sve očekuje?

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim