U porastu nasilje „preko računara“
„Vršnjačko nasilje prisutno je medju decom u Nišu i to kako elektronsko, tako i fizičko i psihološko. U poslednje dve godine najzastupljenije je elektronsko nasilje, a primetan je i porast ove vrste nasilja“, izjavila je za Medijski istraživački centar pedagog Centra za socijalni rad u Nišu Marjana Dinić.
Prema njenim rečima većina roditelja ne zna šta njihova deca rade na društvenim mrežama, a deca uglavnom nisu dovoljno informisana o tome šta je dozvoljeno u virtualnom svetu, a šta predstavlja elektronsko nasilje. Deca, dodala je Dinić, često ne mogu da povežu posledice sa onim što pišu na društvenim mrežama.
„Češće se dešava da devojčice oforme grupu u kojoj ogovaraju devojčicu koja im se ne dopada i razmenjuju ideje kako bi mogle da je muče i napakoste. Onda se dešava da toj devojčici neko pokaže prepisku u grupi i to onda bude potresno. Dečaci češće razmenjuju pornografske sadržaje ili sadržaje sa seksualnom konotacijom. Najveći broj njih ne zna da je to krivično delo i onda budu zbunjeni saznanjem da to jeste krivično delo i da je kažnjivo“, izjavila je Dinić.
Ona je kazala da se dešavaju i slučajevi fizičkog nasilja o nešto su češći medju dečacima nego devojčicama, ali je postojao jedan period kada su se devojčice češće fizički sukobljavale.
„Centar za socijalni rad se angažuje u skoro svakom slučaju vršnjačkog nasilja. Najčešće nas obaveštavaju škole, a ne retko i policija. Škole su angažovane na slučajevima vršnjačkog nasilja, a obraćaju nam se za pomoć kada procene da njihovo angažovanje nije dovoljno ili da saradnja porodice izostaje. Naša uloga je da procenimo roditeljske kapacitete, da procenimo da li roditelji uopšte imaju sposobnost da prepoznaju da njihovo dete ima problem i da pomognemo da se ta situacija reši. Mi se bavimo kako žrtvama vršnjačkog nasilja tako i decom koja su počinila vršnjačko nasilje“, izjavila je Dinić.
Prema njenim rečima, uloga Centra za socijalni rad je savetodavna, a zadatak zaposlenih je da procene gde je problem i šta je uzrok problema, i da roditelje eventualno upute na druge institucije koje mogu da im pomognu da se problem reši.
„Nekada imamo roditelje koji ne prepoznaju da njihovo dete trpi nasilje, a sa druge strane imamo i roditelje koji ne priznaju da je njihovo dete agresivno i to su najteže situacije. Deca su mala i možete im objasniti, ali potrebno je da im svi šaljemo istu poruku, šta je to ispravno ponašanje, a šta pogrešno. Glavnu ulogu imaju roditelji jer deca najviše uče i usvajaju od njih. Kada imamo podršku roditelja onda je rad mnogo lakši“, naglasila je Dinić.
Ona je rekla da u slučajevima kada roditelji ne saradjuju u rešavanje problema, policija u nekim slučajevima piše prekršajne prijave za propuštanje nužnog nadzora nad ponašanjem deteta.
„Ukoliko procenimo da roditelji ne vrše svoju obavezu možemo da pokrenemo proceduru korektivnog nadzora i da im naložimo nužne radnje koje su obavezni da izvrše. U suprotnom možemo da pokrenemo tužbu za zanemarivanje deteta. To je već krivični postupak pred Osnovnim sudom“, podvukla je Dinić.
Piše: B.Ljubisavljević
Tekst je deo projekta koji je podržan od strane gradske opštine Medijana u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja u 2018 godini.