U porastu nasilje „preko računara“

decembar 30 2018

„Vršnjačko nasilje prisutno je medju decom u Nišu i to kako elektronsko, tako i fizičko i psihološko.  U poslednje dve godine najzastupljenije je elektronsko nasilje, a primetan je i porast ove vrste nasilja“, izjavila je za Medijski istraživački centar pedagog Centra za socijalni rad u Nišu Marjana Dinić.

Prema njenim rečima većina roditelja ne zna šta njihova deca rade na društvenim mrežama, a deca uglavnom nisu dovoljno informisana o tome šta je dozvoljeno u virtualnom svetu, a šta predstavlja elektronsko nasilje. Deca, dodala je Dinić, često ne mogu da povežu posledice sa onim što pišu na društvenim mrežama.

„Češće se dešava da devojčice oforme grupu u kojoj ogovaraju devojčicu koja im se ne dopada i razmenjuju ideje kako bi mogle da je muče i napakoste. Onda se dešava da toj devojčici neko pokaže prepisku u grupi i to onda bude potresno. Dečaci češće razmenjuju pornografske sadržaje ili sadržaje sa seksualnom konotacijom. Najveći broj njih ne zna da je to krivično delo i onda budu zbunjeni saznanjem da to jeste krivično delo i da je kažnjivo“, izjavila je Dinić.

nasilje racunar 1

Ona je kazala da se dešavaju i slučajevi fizičkog nasilja o nešto su češći medju dečacima nego devojčicama, ali je postojao jedan period kada su se devojčice češće fizički sukobljavale.

„Centar za socijalni rad se angažuje u skoro svakom slučaju vršnjačkog nasilja. Najčešće nas obaveštavaju škole, a ne retko i policija. Škole su angažovane na slučajevima vršnjačkog nasilja, a obraćaju nam se za pomoć kada procene da njihovo angažovanje nije  dovoljno ili da saradnja porodice izostaje. Naša uloga je da procenimo roditeljske kapacitete, da procenimo da li roditelji uopšte imaju sposobnost da prepoznaju da njihovo dete ima problem i da pomognemo da se ta situacija reši. Mi se bavimo kako žrtvama vršnjačkog nasilja tako i decom koja su počinila vršnjačko nasilje“, izjavila je Dinić.

Prema njenim rečima, uloga Centra za socijalni rad je savetodavna, a zadatak zaposlenih je da procene gde je problem i šta je uzrok problema, i da roditelje eventualno upute na druge institucije koje mogu da im pomognu da se problem reši.

nasilje racunar 2

„Nekada imamo roditelje koji ne prepoznaju da njihovo dete trpi nasilje, a sa druge strane imamo i roditelje koji ne priznaju da je njihovo dete agresivno i to su najteže situacije. Deca su mala i možete im objasniti, ali potrebno je da im svi šaljemo istu poruku, šta je to ispravno ponašanje, a šta pogrešno. Glavnu ulogu  imaju roditelji jer deca najviše uče i usvajaju od njih. Kada imamo podršku roditelja onda je rad mnogo lakši“, naglasila je Dinić.

Ona je rekla da u slučajevima kada roditelji ne saradjuju u rešavanje problema, policija u nekim slučajevima piše prekršajne prijave za propuštanje nužnog nadzora nad ponašanjem deteta.

„Ukoliko procenimo da roditelji ne vrše svoju obavezu možemo da  pokrenemo proceduru korektivnog nadzora i da im naložimo nužne radnje koje su obavezni da izvrše.  U suprotnom možemo da pokrenemo tužbu za zanemarivanje deteta. To je već krivični postupak pred Osnovnim sudom“, podvukla je Dinić.

Piše: B.Ljubisavljević

Tekst je deo projekta koji je podržan od strane gradske opštine Medijana u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja u 2018 godini.

Povezani članci

  • „Medijana nije samo antički, već i značajan ranohrišćanski lokalitet“

    Arheološko nalazište Medijana u Nišu, koje spaja bogatstvo rimske arhitekture sa značajnim hrišćanskim nasleđem, otkriva kako je život izgledao prošlih vekova. Od luksuznih mozaika, do jedinstvene ranohrišćanske krstionice, ovaj lokalitet nudi uvid u život i kulturu koji su oblikovali ovu regiju.

  • Uskoro lica junaka Čegarske bitke

    Ćele-kula, spomenik u Nišu, simbol je borbe i otpora srpskog naroda iz vremena Prvog srpskog ustanka. Građena od lobanja poginulih vojnika sa Čegarskog bojišta, kula i danas svedoči o surovoj istoriji i herojstvu. Danas, nakon više od dva veka, ostalo je svega 58 lobanja od prvobitnih 952, ali njen značaj i dalje privlači pažnju istraživača i posetilaca.

  • Žene i nacionalne manjine i dalje najčešća meta govora mržnje

    Rezultati monitoringa medija Mreže za izveštavanje o različitosti pokazuju da je od maja 2022. do decembra 2023. godine u Srbiji zabeleženo 113 slučajeva govora mržnje.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim