Agresivni roditelji – agresivna deca
Vršnjačko nasilje postalo je poslednjih godina gotovo svakodnevna pojava, a ne mali broj slučajeva nasilja zaprepašćuje javnost brutalnošću nasilnika prema svojim drugovima iz škole ili kraja u kome žive.
Stručnjaci koji se bave problemom vršnjačkog nasilja ističu da je medju decom prisutno kako fizičko tako i psihičko nasilje, a poslednjih godina u porastu je elektronskog nasilje.
Anita Spasić, pedagog u gimnaziji ‘’9.maj ’’ i Osnovnoj školi „Kralj Petar I“ i realizator seminara koji se bavi preventivnom ulogom pojačanog vaspitnog rada istakla je da dosadašnja iskustva pedagoga govore da najagresivnija deca, uglavnom dolaze iz porodica u kojima postoji sa jedne strane strogo kažnjavanje, a sa druge strane tolerancija prema agresivnosti dece.
„Ukoliko dete odrasta u porodici gde je nasilje prisutno, neretko će se i samo dete tako ophoditi prema svojim vršnjacima. Odrastajući u strahu od agresije odraslih, dete počinje da se identifikuje sa agresorom ne bi li tako smanjilo vlastiti strah. Fizički zlostavljana deca najčešće su i sama agresivna prema slabijima od sebe. Ukoliko roditelji ne primenjuju strogo kažnjavanje i ako ne tolerišu agresivnost kod svoje dece, a ona se ipak javlja važno je da prepoznaju problematično ponašanje. Potrebno je reagovati i potražiti stručnu pomoć. Potrebno je uključiti stručne saradnike škole koju učenik pohadja, zdravstvenu instituciju, kliničkog psihologa ili psihoterapeuta koji će raditi sa detetom koje ispoljava takvo ponašanje“, izjavila je Spasić za Medijski istraživački centar.
Vršnjačko nasilje, kazala je Spasić, trebalo bi na vreme prepoznati, odreagovati na problematično ponašanje ucenika i potražiti stručnu pomoć.
„Gotovo po pravilu se uključuju roditelji u psihoteraspijski proces jer je potrebno promeniti obrasce porodičnog i partnerskog ponašanja i porodičnu komunikaciju staviti u pozitivan kontekst. Uzroke vršnjackog nasilja nalazimo u porodici i potrebno ga je u porodici i rešavati. Dete u porodici mora da nauči sta znači NE, treba da pre svojih prava nauči i šta su to obaveze“, istakla je Spasić.
Prema njenim rečima, uloga škole u slučaju neprimerenog ponašanja učenika je da najpre prepozna neprimereno ponašanje i da odeljenjski starešina kroz razgovor sa učenicima i roditeljima pokuša da deluje vaspitno na učenika.
„Ukoliko i pored nekoliko razgovora odeljenjskog starešine sa učenikom i roditeljima, učenik ne menja svoje ponašanje, onda se sa njim sprovodi pojačan vaspitni rad. Direktor škole odlukom formira tim za sprovodjenje pojačanog vaspitnog rada. Tim čine odeljenjski starešina, stručni saradnici pedagog i/ili psiholog, predmetni nastavnik ili pedagoški asistent i obavezno roditelj učenika. Nakon toga odeljenjski starešina saziva sastanak tima gde se pristupa izradi plana aktivnosti. Prilikom izrade plana definišu se aktivnosti koje će svaki član tim sprovoditi sa učenikom. Važno je da aktivnosti budu raznovrsne“, izjavila je Spasić.
Pojačan vaspitni rad, dodala je Spasić, sam po sebi je i prevencija nepoželjnog ponašanja učenika.
„Sprovodjenjem pojačanog vaspitnog rada, čime nas Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja obavezuje, škola radi na prevenciji daljeg nepoželjnog ponašanja učenika i njegovo činjenje težih povreda obaveza. Često pitanje koje se postavlja svima nama koji radimo u obrzazovno-vaspitnim institucijama je na koji način kažnjavamo učenike ukoliko učine lakšu ili težu povredu obaveze ili povredu zabrane. Zakonom je predvidjeno obavezno sprovodjenje pojačanog vaspitnog rada sa učenikom ili grupom učenika, izricanje vaspitnih mera (opomena odeljenjskog starešine, ukor odeljenjskog starešine i ukor odeljenjskog veća) i izricanje vaspitno-disciplinskih mera (ukor direktora škole, ukor nastavničkog veća i premeštaj u drugu školu, odnosno isključivanje iz škole ukoliko se radi o srednjoj školi)“, kazala je Spasić.
Ona je izjavila da je pre izricanja vaspitno-disciplinskih mera obavezno sprovesti vaspitno-disciplinski postupak ukoliko je učinjena teža povreda obaveze učenika ili povreda zabrane.
Nakon izricanja vaspitnih ili vaspitno-disciplinskih mera škola je u obavezi da učeniku odredi društveno-koristan rad.
„Vršnjačko nasilje je oduvek bilo pristuno u školama, ali vršnjacko nasilje se i rešava ukoliko se odmah po saznanju deluje“, podvukla je Spasić.
Piše: B. Ljubisavljević
Tekst je deo projekta koji je podržan od strane gradske opštine Medijana u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja u 2018 godini.