Diplomac sa Harvarda – novi premijer Bugarske DW.com

Diplomac sa Harvarda – novi premijer Bugarske

decembar 17 2021

Glasovima 134 od 240 poslanika podržana je Vlada koju će predvoditi premijer Kiril Petkov. Lider pokreta „Nastavljamo promene“ odmah posle izbora na funkciju premijera obećao je nultu toleranciju prema korupciji u Bugarskoj.

Analitičari ističu da nova Vlada koju čine predstavnici pokreta „Nastavljamo promene“ i „Postoji takav narod“ uz podršku Bugarske socijalističke partije i Demokartske Bugarske nema jasnu političku ideologiju i da će pored borbe protiv korupcije najveći izazovi biti pandemija virusa korona, energetska kriza, ali i balansiranje između interesa velih sila. Takođe se nadaju da se borba protiv korupcije i organizovanog kriminala neće pretvoriti u „lov na veštice“ i obračun sa političkim protivnicima.

Novi premijer Bugarske školovao se na prestižnom Univerzitetu Harvard, te stručna javnost potencira pregovaračke sposobnosti i taktičnost četrdesetjednogodišnjeg Kirila Petkova, koji je napokon uspeo da formira novu Vladu posle višemesečne institucionalne krize.

Politički protivnici s druge strane, smatraju da će kabinet Petkova biti pod direktnim uticajem starog-novog predsednika Rumena Radev i da će teško uspeti u nameri da balansira između različitih ideoloških stavova dva novoformirana pokreta i tradicionalista iz Bugarske socijalističke partije.

Glomaznost kabineta Petkov – zadovoljavanje apetita koalcionih partnera

Upravo zbog nemogućnosti da se sastavi Vlada bez učešća “starih igrača“, novi premijer je bio primoran da formira glomaznu Vladu koja je druga po broju resora u bugarskoj istoriji.  

Bugarska vlada 2

Kiril Petkov

Pobedniku izbora, pokretu „Nastavljamo promene“ pripali su premijerska pozicija i pozicija zamenika predsednika Vlade zaduženog za finansije i evropske fondove, i efikasnu upravu. Pored ovih, tu su i ministartsva obrazovanja i nauke, zdravstva, unutrašnjih poslova, odbrane, transporta i telekomunikacija, kiulture, privrednog rasta i inovacija.

Pokretu „Postoji takav narod“ pripali su vicepremijersko mesto i ministarstva za regionalni razvoj i građevinu, ministarstva energetike, spoljnih poslova i sporta. I Bugarska socijalistička partija takođe ima mesto zamenika premijera uz ministarstva ekonomije i industrije, za rad i socijalnu politiku, poljoprivrede i turizma. Dobri poznavaoci političkih prilika ističu da je jedan od najvećih pobednika izbora upravo liderka bugarskih socijalista, Kornelija Ninova koja je uprkos skromnom rezultatu na izborima dobila značajan deo vlasti, čime je porazila i brojne frakcije unutar sopstvene stranke.

Demokratska Bugarska u novoj podeli vlasti dobila je još jednu vicepremijersku poziciju i ministarstva životne sredine i voda, pravosuđa i elektronske uprave.

Borba za energetsku bezbednost – prioritet nove Vlade

Jedan od prvih poteza nove Vlade je formiranje skupštinske komisije koja treba da se bavi pitanjem energetske bezbednosti i cenom energenata. Opozicione partije GERB i DPS  nisu podržale takvo rešenje, jer smatraju da se tim potezom sa Vlade odgovornost prebacije na Narodnu skupštinu. Takođe predstavnici stranke GERB konstantno optužuju vladajuću koaliciju da borbu protiv korupcije koriste isključivo za obračun sa političkim protivnicima.  

Bugarska vlada 3

Rumen Radev

Dok predsednik Bugarske Rumen Radev ohrabruje novog premijera da se sa koalicionim partnerima „uhvati u koštac sa korupcijom i bezakonjem, nejednakostima i siromaštvom“ i pozvao Vladu da se fokusira na reforme u pravosuđu, novi premijer Kiril Petkov uzvraća u istom maniru:

"Proces promena u Bugarskoj inicirao je predsednik Radev. Sada je vreme da završimo taj posao. Nakon perioda od 32 godine koji je iza nas, želimo da vidimo da država preuzima brigu o svom narodu. Došlo je vreme da mladi koji su pobegli u inostranstvo vide svoju Bugarsku kao mesto nade i povratka. Vreme je i da naši stari ovu zemlju vide kao mesto za častan i lep život. Naša koalicija će raditi na ostvarenju tih ciljeva", istakao je premijer Kiril Petkov.

Bugarska između istoka i zapada

Nakon što je još u predsedničkoj debati na nacionalnoj televiziji tadašnji i sadašnji predsednik Radev šokirao nacionalnu i svetsku javnost izjavom “Krim je Rusija”, to je dodatno plasiralo teoriju o pojačanom ruskom uticaju na Bugarsku upravo kroz instituciju predsednika. Bez obzira na oštre reakcije civilnog sektora, opozicije i medija, Radev nije bio mnogo zabrinut zbog toga.

Dobar poznavalac prilika i nekadašnji ambasador Bugarske u Moskvi, Ilijan Vasilev potencira „maligni“ uticaj Rusije, ne samo na Bugarsku, već i ostatak regiona, posebno u oblasti bezbednosti i energetike. Vasilev za MIC potvrđuje da je ruski uticaj veoma izražen na prostorima Bugarske, te da su sve angažmane nametnuli političari u interesu Rusije koji im je doneo direktan itneres.

„Primer za to je kada su premijeri i predsednici zagovarali realizaciju projekata poput Turskog toka. Morate uzeti u obzir da je projekat Turskog toka najvažniji geostrateški projekat u poslednjem veku. Prethodno je pokušana realizacija Južnog toka, ali u tome se nije uspelo. Sada je to Turski tok svuda u regionu, sem u Bugarskoj gde se potpuno pogrešno predstavlja kao Balkanski tok. Čak prethodno i kancelarka Merkel, koja važi za najvećeg proruskog političara od svetskih lidera, nije uspela da progura realizaciju Severnog toka. Čak i pre povezivanja cevovoda između Srbije i Mađarske, preko interkonektora sa Rumunijom, Turska je već dostavljala preko Rumunije gas Mađarskoj. Prisustvujemo dakle uspešnoj realizaciji strateških interesa Kremlja“, smatra on i dodaje da je sve to povezano sa odlukama koje je donosila bivša Vada i državne energetske kompanije.  

Vasilev ovu teoriju potvrđuje i podacima o finansiranju gasovoda u zemljama kroz koje on prolazi, navodeći da je Bugarska jedina zemlja koja je izgradnju gasovoda platila sama: „U Srbiji je to platio Gasprom, kao i u Turskoj, dok je Bugarska to platila sama. Ukoliko na tom nivou posmatramo razvoj situacije, dakle na nivou predsednika, onda je jasno o čemu se radi. Predsednici, premijeri, ministri svi oni su do sada radili u direktnom interesu Rusije, a sada je ključno da se to promeni“, zaključuje on.

Istovremeno tokom razgovora Bajden-Putin američka adminstracija najavila je mogućnost raspoređivanja vojnih trupa u Bugarskoj, kao delu istočnog NATO krila, ukoliko Moskva ugrozi nezavisnost Ukrajine. Zato je stručna javnost u Bugarskoj bila posebno zabrinuta zbog izjave predsednika Rumena Radeva da je „Krim ruski“. Novom premijeru Kirilu Petkovu balans sa interesima istoka i zapada, može postati nova politička „noćna mora“. Postoje i mišljenja da su novi ministri Vlade pod snažnim uticajem Moskve, ali i Vašingtona, pa ostaje nepoznanica kako će premijer uspeti da to kontroliše. Kada tome dodamo i odnos prema Severnoj Makedoniji i najavu premijera da će se tom pitanju posvetiti na drugačiji način, jasno je da su pred „momkom sa Harvarda“ ozbiljni izazovi na lokalnoj, regionalnoj, ali i međunarodnoj političkoj sceni.

Piše: Miroslav Nackov

Povezani članci

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim