Udruženje Slovenaca "Lipa" Prijedor - Od policijske zaštite do 20. rođendana

decembar 17 2017

Slovenci su u Prijedor počeli stizati austrougarskom željeznicom 1887. godine. Učestvovali su u društvenom životu, ali su vremenom počeli da gube svoj identitet. Tome je doprinijela i činjenica da su ih službenici matičnih službi upisivali kao Hrvate.

S tim problemom susrela se i Prijedorčanka Alenka Uduč sredinom 90-ih godina prošlog vijeka nakon ratnih dešavanja. Prilikom traženja pomoći u Karitasu su joj rekli da nacionalnost Slovenac ne postoji, jer su svi rimokatolici Hrvati, a oni su hrvatska katolička organizacija.

prijedor slovenci 1

"Da nisam sama doživjela, ne bih vjerovala", sjeća se Udučeva. Dodaje da je to bio jedan od razloga što su se Slovenci u Prijedoru počeli međusobno pomagati uz želju za udruživanjem. Organizovano sastajanje počinje 1997. godine kada i nastaje Udruženje Slovenaca "Lipa" koje je djelovalo u okviru Udruženja Slovenaca Republike Srpske. Prva Božićna zabava održana je iste godine, a obilježila ju je i policijska zaštita, jer je pojedincima smetala slovenačka muzika puštana sa starog kasetofona, pa su kamenicama gađali prozore hotela "Prijedor".

U godinama koje su slijedile rastao je i broj Prijedorčana koji su se deklarisali kao Slovenci i postajali članovi Udruženja. Počeli su sa održavanjem sastanaka, učenjem maternjeg jezika i kulturnim dešavanjima.

Uporedo sa zvaničnom registracijom "Lipe", 2003. godine počela je i realizacija emisije na lokalnoj radio stanici na slovenačkom jeziku "Slovenija v nas" (Slovenija u nas) koja traje i danas. Udruženje se razvija, povećava broj članova, i postaje nezaobilazno u kulturnom životu grada na Sani.

"Lipa", uz Grad Prijedor, pokreće manifestaciju "Veče nacionalnih manjina", obilježava Prešernov dan, pet godina organizuje maskenbal, ima školu slovenačkog jezika za one najmlađe, radi predstave, posjećuje Sloveniju.

Objavljene su i četiri knjige o istoriji dolaska i bitisanju Slovenaca na ovim prostorima, "Bilo kada, bilo gdje, uvijek smo Slovenci" u tri toma, te "Naših 20 godina" koja je prošle sedmice predstavljena u Prijedoru u povodu 20 godina postojanja i rada "Lipe". Autorka Alenka Uduč, predsjednica "Lipe", kaže da, prema nezvaničnim podacima, na području Prijedora ima više od 300 onih koji se izjašnjavaju kao Slovenci ili su njihovi potomci.

prijedor slovenci 3

Da se njihov rad prepoznaje u matičnoj državi govore i ovogodišnje priznanje i zahvalnica za neprocjenjiv doprinos očuvanju slovenačkog identiteta u Bosni i Hercegovini dodijeljena od strane Ureda Vlade Republike Slovenije za Slovence izvan granice i po svijetu, te brojna slična priznanja od slovenačkih opština i gradova.

Članovi "Lipe" godinama učestvuju na Državnom zboru Republike Slovenije za Slovence širom svijeta.

Udruženje Slovenaca bilo je aktivno i na drugim poljima pa je upravo zahvaljujući njima uspostavljena saradnja Prijedora sa njihovom matičnom državom. Tako je Prijedor postao pobratimski grad sa Bovcem, a odlične odnose ima sa Novim Mestom i Koprom. Saradnja je na početku bila uglavnom u oblasti kulture i sporta, ali sve više prelazi na privredni nivo.

Posljednjih godina "Lipa" je pomogla svojim članovima, ali i drugim Prijedorčanima, da pronađu zaposlenje u Sloveniji. Ipak postavlja se pitanje da li su neki Prijedorčani u ranijim godinama "postajali" Slovenci i dobijali radne dozvole iz pukog interesa. Kako drugačije objasniti da su mnogi nakon "sređivanja" papira zaboravljali "Lipu".

U Udruženju s ponosom ističu da među članstvom ima i desetak procenata Prijedorčana drugih nacionalnosti. Za sebe smatraju da su u proteklih 20 godina uradili mnogo na očuvanju identiteta Slovenaca na ovom području i njihovom predstavljanju u društvu čiji su punopravni članovi.

Tekst i fotografija: Aleksandar Drakulić

TEMPLEJT na srpskom800

Radionice

YAA

baner

Saint Art Designs / Web Development

Saint Art Designs / Web Development

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc