Prema analizi doc. dr Jelene Radulović - sociološkinje, da bi se poboljšalo zdravstveno stanje RAE populacije u Crnoj Gori, neophodno je poboljšati uslove stanovanja, ekonomski položaj i stepen obrazovanja, a kao preventivne mjere protiv infektivnih i drugih oboljenja treba integrisati u socijalnu politiku zaštite RAE. Pored toga, navela je dr Radulović, obavezno je prevazići problem nedostataka odgovarajuće dokumentacije čime bi se omogućilo građanima RAE populacije potpuna zdravstvena zaštita.

Sa rezultatima analize dr Radulović slažu se u NVO Enfants, koja je prije petnaestak godina počela da se intenzivno bavi pitanjem unapređenja uslova života RAE populacije na sjeveru države.

Oni navode da je napredak evidentan u svim sferama, ali ističu i da postignuti rezultati nijesu dovoljni da bi eliminisali probleme sa kojima se susrijeću pripadnici RAE, posebno u zdravstvu.

„Prije nešto desetak godina, kada smo počeli da se bavimo pitanjem romske populacije, veliki broj građana RAE nije imao ni osnovnu dokumentaciju, poput zdravstvene knjižice. Danas je situacija drugačija, mnogo više građana te populacije ima zdravstvene knjižice, češći su i pregledi i vakcinacija djece. No, da bi se u značajnijoj mjeri evidentirao napredak iz oblasti zdravstvene zaštite naeophodno je nastaviti sa započetim mjerama i unaprijediti ih“, naglasili su iz NVO Enfants.

Slično mišljenje o napretku iz oblasti zdravstvene zaštite kod RAE populacije ima i Veselj Beganaj - koordinator Koalicija NVO Romski krug.

„Romi su najviše zadovoljni sa zdravstvom, posebno kada je riječ o primarnom nivou, dok se oko sekundarne i tercijalne može polemisati“, istakao je Beganaj prije dvije godine.

O problemima sa kojima se susrijeću pripadnici RAE populacije, ali i zdravstveni radnici, u Opštoj bolnici u Beranama kao prvi razlog navode nemanje zdravstvene dokumentacije.

„Mi smo obavezni da pružimo zdravstvenu zaštitu i na pripadnike bilo koje etničke grupe gledamo istim očima. Kod pripadnika RAE postoji problem što određeni procenat građana nema zdravstvene knjižice. Iz tog razloga, dešava se da se na zdravstvenu dokumentaciju jedne osobe prijavljuje više građana te populacije. Bilo je, tako, nekih slučajeva da se, na primjer, ženska osoba sa jednom zdravstvenom knjižicom porađa dva puta u roku od pola godine“, ističu iz te zdravstvene ustanove.

Slične probleme imaju i njihove kolege iz Doma zdravlja koji, ipak, navode, da je danas stanje nešto bolje, ali da i zdravstvena kultura kod pripadnika RAE i dalje nije na zavidnom nivou.

„Pripadnici RAE ne posjećuju redovno ljekare i u velikom procentu ne obavljaju kontrolne preglede. Takođe, mali je broj njih koji dovodi djecu na redovne vakcinacije pa smo se organizovali i obilazimo naselja u kojima žive kako bismo izvršili tu preventivnu mjeru ali i edukovali zainteresovane građane o obaveznoj zdravsetvenoj zaštiti“, naglašavaju iz beranskog Doma zdravlja.

No, pored svih uloženih napora i akcionih planova države koji se sprovode ili se tek pripremaju, kako u svojoj analizi zaključuje dr Radulović, za RAE populaciju je karakteristično veće učešće zaraznih i parazitarnih bolesti vezanih za loše uslove stanovanja i rada, kao i nisku kulturu higijene i lične higijene.

„U većoj mjeri nego kod ostalih građana, prisutne su bolesti vezane za deficitarnu i nekvalitetnu ishranu.  Stopa smrtnosti romske djece mlađe od pet godina tri puta je veća od nacionalnog prosjeka. Romska djeca od dijareje pate tri puta češće od ostale djece, a četiri puta češće od drugih pate od respiratornih infekcija“, navodi dr Radulović u svojoj analizi.

Ona je istakla, da su djeca RAE u povećanom riziku i od delikventnog ponašanja i kriminaliteta u odnosu na ostalu djecu u zajednici. To je dodatni faktor rizika za fizičko i mentalno zdravlje, istakla je ova sociološkinja.

Tanja Radunović

Foto: Ana Stijović

U sljedećem nastavku: „Najmanji napredak ostvaren u poboljšanju životnih uslova Romkinja“