Romi i njihova kultura i dalje nepoznanica većinskom stanovništvu

januar 31 2018

Razvijanje crnogorskog društva na principima interkulturalizma predstavlja garanciju očuvanja kulturnih specifičnosti Roma. Samo omogućavanjem većinskom stanovništvu da se upozna sa bogatstvom različitosti i prevazilaženjem postojećih stereotipa i predsrasuda može smanjiti socijalnu izolaciju Roma, Aškalija i Egepćana (RAE).

Desetogodišnja Dekada Roma možda je dala početne rezultate u razumijevanju i otkrivanju kulture RAE populacije, jer je vidan nešto veći broj manifestacija i aktivnosti državnih organa i nevladinih organizacija koje se bave pitanjem afirmacije i zaštite manjinskih naroda, u koje su uvršteni i neki od kulturnih obilježja  RAE, nesporno je da građani većinske populacije teško razumiju i malo poznaju kulturu tog naroda. Osim toga, treba reći i da se običaji domicilnog stanovništva RAE i izbjeglih lica te populacije, koja su utočište pronašla u Crnoj Gori, razlikuju, što pravi dodatni problem u afirmaciji kulture i tradicije tog naroda.

Prema analizi dr Jelene Radulović - sociologa, evidentno je da i pored nomadskog, teškog načina života, raseljenosti po čitavom svijetu i neobrazovanosti, RAE su sačuvali svoju kulturu, za koju navodi da je bogata.

Romi kolona

RAE imaju jezik, običaje, mitove, muziku i tradiciju koje čuvaju i prenose usmenim putem, boreći se protiv asimilacije. Da bi se unaprijedila i afirmisala njihova kultura, neophodno je standardizovati jezik čime će se omogućiti pisani izvori o karakteristikama romskog identiteta, jezika, kulture, vjere, tradicije i načina života, kako bi se obezbijedili od zaborava i asimilacije. Treba uključiti i edukativne sadržaje o romskoj kulturi i načinu života u školaske programe kako bi djeca mogla da steknu znanja o njima. Takođe, omogućiti i većinskom stanovništvu da se upozna sa bogatstvom različitosti i prevazilaženju stereotipa i predrasuda što će smanjiti socijalnu izolaciju Roma“, istakla je u svojoj analizi dr Radulović.

Ona je dodala i da patrijahalni poredak u porodici odražava običaje tradicionalne kulture, sa čime se slažu i u NVO „Enfants“, koja se na sjeveru države među prvima počeo baviti problemima i unapređenjem načina života RAE populacije, prije svega mladih.

Tačno je da je očuvana patrijahalna porodica kod Roma i da takav način života dodatno otežava upoznavanje sa kulturom pripadnika tog naroda. Ako sagledamo znanje o kulturi tog naroda na nivou prosječno obrazovanog građanina sagledamo koliko je upoznat sa običajima te populacije, većina građana će znati da kaže da zna da za Đurđevdan, sjetiće se pjesme „Đelem, đelem“ i tu se, kod ogromne većine građana većinske populacije završavaju saznanja o kulturi i tradiciji RAE populacije. Samo rijetki će znati, na primjer, za praznik Osmi april, Dan Roma“, istakli su iz NVO Enfants.

Problem adekvatnog očuvanja kulture i tradicije RAE prepoznaju i u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, iz kojeg su povodom obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika saopštili da, ako želimo da uklonimo postojeće redrasude o Romima i pomognemo njihovoj bržoj integrisanosti u društvo, neophodno je što potpunije upoznati njihov život, običaje, jezik i kulturu.

U Crnoj Gori, romska zajednica nalazi povoljno tlo za socijalnu inkluziju. Crna Gora je po broju stanovnika i površini mala država, ali problemima socijalne integracije pristupa veoma ozbiljno i predano. Kulturne raznolikosti u Crnoj Gori posmatraju se kao jedan od osnovnih elemenata cjelokupnog održivog razvoja. Očuvanje kulturne baštine naroda koji žive na jednom prostoru, jedan je od osnovnih segmenata poštovanja ukupnog nacionalnog identiteta“, saopštavaju iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Nepoznavanje kulture i običaja RAE, ali i nedostatak njene afirmacije od samih pripadnika te populacije prepoznaje i Veselj Beganaj - koordinator Koalicije NVO Romski krug, koji to vidi kao veliki problem, pored nezaposlenosti žena, „njihovo uključivanje u kulturna dešavanja unutar same romske zajednice“.

Podsjećajući na tradicionalnu solidarnost RAE, dr Jelena Radulović je istakla da je međusobno ispomaganje način njihovog preživljavanja. Navodeći da su kod pripadnika RAE zastupljane sve tri konfesije, ona je u svojoj analizi istakla da se autohtoni građani RAE, pored svog jezika, služe i jezikom većinske populacije.

Pored vjerovanja u Boga, kao dio kulturnog miljea, kod RAE su prisutna vjerovanja u vile, vještice, mađije i duhove. Dok se autohtoni građani RAE služe i jezikom većinske populacije, većina raseljenih Roma govori albanskim jezikom i slabo se služi službenim jezikom. Romski jezik, istorija i romska kultura nijesu uključeni u školske nastavne planove, te ih djeca, koja pohađaju školu, ne mogu koristiti i proučavati“, zaključila je u analizi dr Radulović, govoreći o problemima sa upoznavanjem i mogućnostima afirmacije kulture i tradicije RAE populacije.  

Tanja Radunović

Foto: www.telegraf.rs

001 a TEMPLEJT na srpskom

baner

Saint Art Designs / Web Development

Saint Art Designs / Web Development

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim