Ekologija – najskuplja za Srbiju

maj 03 2018

Trećinu zakonskih propisa, oko 700 njih, koji se odnose na proces pristupanja EU spada u najzahtevnije i najteže poglavlje koje Srbiju uskoro čeka -  poglavlje 27. Životna sredina i ekologija biće i najskuplje poglavlje -  pretpostavlja se da će koštati više od 10 milijardi evra.

 

 Priobalja puna đubreta

ekologija dw poglavlje27 2

Divlje deponije duž reka, korita puna raznog otpada, grana, neodvajanje smeća, i razni drugi ljudskom rukom napravljeni problemi – veliki su zalogaj za Srbiju u procesu pristupanja EU. Ovo poglavlje će biti najteže ne samo zbog novca, već i zbog toga što treba promeniti svest ljudi o odnosu prema prirodi.

 „Otpadne vode najveći problem“

ekologija dw poglavlje27 12

„Poglavlje 27 ima 10 podoblasti i svakoj od njih treba posvetiti posebnu pažnju“, smatra ekolog Dragana Vukadinović. Prema njenom mišljenju otpadne vode su najveći problem budući da se za razliku od EU gde se pročišćava 90% otpadnih voda pre nego što se ispuste u prirodu, u Srbiji pročišćava tek 8%.

Otvaranje poglavlja – otvaranje Pandorine kutije

ekologija dw poglavlje27 11

Ovaj problem će sistematski početi da se rešava tek sa otvaranjem poglavlja, kaže Dragana. „Većina fabrika bez postavljanja filtera ispušta vodu u reke. Osim toga što su te vode hemijski vrlo često neispravne, čest je slučaj da su to i tople vode. Kad se ispusti vruća voda u neki vodotok, automatski sav biljni i životinjski svet u njoj strada“.  

Zakoni tek u pripremi

ekologija dw poglavlje27 10

Rešenje je upotreba skupih filtera, što ovaj problem trenutno čini nerešivim, posebno što zakoni koji to podrazumevaju još nisu ni doneti. A osim fabrika, veliku štetu rekama i jezerima prave pojedinci. Jedan litar motornog ulja ili onog koje koristimo u ishrani uništi 10.000 litara čiste vode.

Migracije stanovništva menjaju biljni i životinjski svet

ekologija dw poglavlje27 9

Kako je siromaštvo doprinelo migraciji sa sela u grad, pašnjaci su često bez stoke. Svuda gde više nema ovaca koje pasu, naraslo je invazivno drvo breza. Jug Srbije je potpuno pod brezama, što je doprinelo menjanju životinjskih vrsta i gubitku lekovitog bilja na ovim prostorima.

Većina domaćinstava u Srbiji se greje na drva

ekologija dw poglavlje27 7

Breze se ipak ne seku za ogrev, već bukva i hrast – što je još jedan od većih ekoloških problema u Srbiji. Mnoga domaćinstva se greju upravo na ovaj način jer je najjeftinije, a to dodatno uništava našu životnu sredinu.

Nekontrolisano sečenje šuma

ekologija dw poglavlje27 8

Ekolog Dragana Vukadinović kaže da su se u poslednje vreme u Srbiji pojavile i fabrike za pravljenje peleta kao energenta za grejanje. Naizgled – pohvalno, ali kako nije lako sakupiti sitan drveni otpad za pravljenje peleta, vlasnici su počeli da u ove namene seku i šume.

 „Pazi – odron“

ekologija dw poglavlje27 6

Seča „pluća planete“, glavni je krivac za smanjenje kiseonika i povećavanje ugljen dioksida i direktno utiče na klimatske promene. Seča šuma direktno doprinosi i erozijama tla koje su u Srbiji prisutne na gotovo svim terenima – to je ujedno razlog za odrone koji ugrožavaju često i ljude.

 Divlje deponije još uvek česta slika

ekologija dw poglavlje27 5

Ipak, smatra ekolog, „neće biti lakših i težih stvari u implementiranju poglavlja 27- sve će biti teško“. Unapređenje javnog zdravlja jedno od oblasti ovog poglavlja, a Srbija će teško postići ovaj korak ukoliko i dalje dozvoli pravljenje divljih deponija koje su česte i u urbanim sredinama i u prirodi.

Odvajanje otpada po sistemu „džaba ste krečili“

ekologija dw poglavlje27 4

Međutim, mali broj sela u Srbiji ima organizovan odvoz smeća, pa su ljudi „prinuđeni“ da ga bace bilo gde. S druge strane, neki građani razvrstavaju svoj otpad, ali često ni to nije dovoljno jer sanitarnih otpada u Srbiji nema mnogo, a preduzeća za odvoz smeća na kraju smeće odvezu na istu gomilu u javnoj deponiji.

 „Imamo najveće zagađivače na Balkanu“

ekologija dw poglavlje27 3

Ekolog Vukadinović kaže da su termoelektrane Kostolac i Nikola Tesla zvanično najveći zagađivači na Balkanu jer koriste lignit koji je kod nas trećeg kvaliteta, što ima katastrofalne posledice na životnu sredinu jer ispuštaju veoma štetne gasove. Ovo takođe uslovljava klimatske promene i pojavu kiselih kiša.

Koliko će Srbiju koštati poglavlje 27?

ekologija dw poglavlje27 13

Klimatske promene s druge strane donose i sušne periode. Kolika će suša nastupiti u budžetu Srbije sa otvaranjem ovog poglavlja, još uvek se ne zna, bez obzira na obećanu finansijsku pomoć EU. Cena je međutim, prava sitnica ako znamo da samo zatvaranje ovog poglavlja može da spreči da Srbija postane deponija u sred Evrope.

Tekst i foto: Jelena Đukić Pejić

TEMPLEJT na srpskomRES

Povezani članci

  • Institut za veštačku inteligenciju u Srbiji: AI rešenja u javnom sektoru i industriji

    Početkom ove decenije Srbija je dobila Institut za veštačku inteligenciju. Ovo je jedna od mera Vlade Srbije za razvoj AI. Čime se Institut bavi, za MIC govori  dr Milan Stojković, rukovodilac Istraživačke grupe za zelene tehnologije u veštačkoj inteligenciji.

  • Šume na Balkanu

    Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora - gde ima najviše šuma i u kakvom su stanju? Kako se ove zemlje bore sa svim onim što preti šumama: štetočinama, bolestima, sušom, požarima, nepogama i klimatskim promenama?

  • COP29: Dogovorena veća pomoć siromašnijim zemljama

    Iako je u jednom trenutku izgledalo da će svetska klimatska konferencija propasti, postignut je proboj u sporu oko finansijske pomoći: Države su se složile da izdvoje bilionske sume za siromašnije zemlje.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim