Mladi žele društvo jednakih šansi, mnogi razmišljaju o odlasku, ali bez ikakvih poteza

jun 18 2019

Kada je Evropska unija 2010. donijela odluku da građanima BiH ukine vizni režim, te pristupom Hrvatske u EU 2013. godine, stanovnicima BiH su se otvorile brojne pogodnosti za planiranje karijere u inostranstvu. Specifični sporazumi između BiH i zemalja EU, poput onih sa SR Njemačkom i Slovenijom, dodatno su ubrzali proces odlaska ljudi iz BiH.

 

Odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine i pitanje Otići ili ostati? posljednjih godina predstavlja jednu od najaktuelnijih tema u društvu. Ujedno, tema o kojoj se mnogo govori često ne nudi adekvatna rješenja za navedeni problem. Govoreći o odlasku iz Bosne i Hercegovine, u fokus se ne stavljaju samo mladi, već sve generacije društva, a mišljenje da iz zemlje odlaze najobrazovaniji i najsposobniji ljudi, takođe više nije reprezentativno.

Kada je Evropska unija 2010. donijela odluku da građanima BiH ukine vizni režim, te pristupom Hrvatske u EU 2013. godine, stanovnicima BiH su se otvorile brojne pogodnosti za planiranje karijere u inostranstvu. Specifični sporazumi između BiH i  zemalja EU, poput onih sa SR Njemačkom i Slovenijom, dodatno su ubrzali proces odlaska ljudi iz BiH.

Nadležnost da posreduje u zapošljavanju na inostranom tržištu rada ima Agencija za rad i zapošljavanje BiH. Ova agencija posreduje u zapošljavanju naših građana u dvije države: Slovenija (sva zanimanja na osnovu međudržavnog sporazuma o zapošljavanju) i Njemačka (osobe sa srednjom medicinskom škole koje u ovoj zemlji mogu obavljati posao njegovatelja).mladi Bosna 2

– U Sloveniji je u 2017. godini posredovano u zapošljavanju 9.923 radnika, dok je u 2018. taj broj iznosio 16.090 radnika. Do 30. aprila 2019. posredovali smo još za 5.265 radnika. U ovom periodu po broju oglasa na prvom mjestu su varioci sa 23%, zatim vozači sa 22.8%, zidari 6.5%, bravari 4%, te ostali radnici u građevinskom sektoru – istakao je Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema Pupićevim riječima, u SR Njemačkoj posredovano je za 851 radnika, a u 2018. godini taj broj je 1000 radnika. Do 31. maja ove godine posredovano je za još 357 radnika.

Statistički podaci na nivou različitih organizacionih jedinica u BiH, pokazuju da se nezaposlenost smanjuje. Međutim, neophodno je istaći da odlazak u inostranstvo utiče na pad nezaposlenosti, ali ne i na porast zaposlenosti.

– Mi u posljednje tri godine imamo znatniji porast zaposlenosti, a to je posljedica veće ekonomske aktivnosti i potrebe poslodavaca za radnicima. To je ujedno i glavni razlog pada nezaposlenosti. Koliko na sve to utječe i odlazak, sa sigurnošću ne može niko reći, jer osim podataka Agencije za rad i zapošljavanje BiH nikakvi drugi podaci ne postoje, a mi imamo nadležnost samo da prikupljamo podatke za posredovanje koje mi radimo. Također, ne postoje ni podaci o strukturi ljudi koji odlaze mimo Agencije, koji su to profili, da li su ovdje bili zaposleni ili ne. Sve je to potrebno da bi se mogla uraditi precizna kalkulacija o utjecaju odlazaka na pad nezaposlenosti – rekao je Pupić.

„Studija o mladima Bosne i Hercegovine“ iz 2015. godine koju je objavila Fondacija Friedrich Ebert Stiftung godine pokazala je da 49.2% mladih želi napustiti zemlju. Prema podacim Instituta za razvoj mladih KULT iz 2013. godine 60% mladih želi napustiti BiH. „Studija o mladima“ u Evropi sprovodi se duži niz godina, a u BiH je nedavno objavljena druga ovakva studija upotrebom shell metode prilikom ispitivanja.

– Na osnovu rezultata studije, emigraciju više ne možemo vezati za nezaposlenost kao glavni faktor. Problem nezaposlenosti je vezan za loš standard života, zatim mnogo važniji razlog, a to je da mlada osoba u prosjeku čeka pet godina na prvi posao. Mladi ne vjeruju da će se stanje u državi popraviti i generalno društvenu situaciju percipiraju kao nepovoljnu za paniranje bilo kakvih dugoročnih planova, poput forimiranja porodice, kupovine stana i slično – objasnio je Amer Osmić, koordinator i metodolog istraživanja.mladi Bosna 3

Osmić dodaje da je Studija o mladima u BiH pokazala pristutnost niskog nivoa medijske i političke pismenosti, naglašavajući podatak da 18% mladih u BiH nikada nije pričitalo jednu knjigu.

Da li je lako otići iz BiH?

Studija o mladima u BiH je potvrdila da većina mladih želi napustiti BiH i čvrsto odlučnih (very strong) u toj namjeri je 14.7% mladih, dok njih 12.7% odlučno (strong) želi napustiti, a 27.3% ima umjerenu (moderate) želju da ode iz BiH. S druge strane, na pitanje Koje korake ste preduzeli u namjeri da napustite zemlju? čak 62.7% mladih je odgovorilo da nije preduzelo nikakve korake, a njih 27.2% je navelo prijatelje i rodbinu kao one koji im mogu pomoći u tom cilju.

Statistike inostranih vlada pokazuju da se ljudi sa prostora jugoistočne Evrope lako integrišu u novoj zemlji. Profesor na Fakultetu političkih nauka Amer Osmić, ističe da se u Njemačkoj naši ljudi ne integrišu, nego asimiliraju.

– Građani koji odlaze sa ovih prostora u Njemačku gotovo da nemaju integracioni proces i što je važno za njemačko društvo, nakon nekog perioda oni viši nisu integrisani nego asimilirani. Oni postaju punopravni članovi njemačkog društva sa svim karakteristikama onoga što obilježava jednog Nijemca. Već druga generacija naših ljudi ima problem sa maternjim jezikom – navodi Osmić.

Boris Dodik iz Banjaluke je primjer uspješno integrisanog Bosanca i Hercegovca u Njemačkoj. Zbog političkih razloga je došao u Njemačku 1987. godine. On je administrator facebook grupe Pokret za odlazak koja je nedavno osnovana i okuplja skoro 2.000 članova.

– Osnovao sam grupu da bih mlade izvukao iz te crne rupe, da spasim ljude bijede, laganog umiranja i poziva u rat. Tu jednostavno nema života. Ljudi mi se obraćaju u inbox i pomažem im na razne načine da dođu ovdje, da se smjeste i zaposle. Kakvu perspektivu mladi imaju u BiH kada rade svih sedam dana u sedmici po 10-12 sati za 200 evra mjesečno? To je moderno robovlasništvo – naglasio je Dodik.

On je otišao u Njemačku kao radnik, a danas je vlasnik nekoliko firmi, restorana i nekretnina. Ističe kako više i ne dolazi u rodni kraj, iako ima kuće u Laktašima i Srpcu, te u Inđiji u Srbiji.

– Razlika ovdje i tamo je neuporediva. Njemačka je demokratska, kapitalistička i socijalno uređena država gdje vlada red, rad i mir, dok je u BiH sve kontra. Većina ljudi više ne dolazi ni u posjetu često, jer su razočarani ili nemaju više nikoga tamo. Kada se vrate u BiH, nemaju sigurnost, zdravstveno osiguranje i njegu i ne žele da ih neko reketira i maltretira – rekao je Dodik.

Odlazak – bijeg od problema

Milica Pralica iz Banjaluke i Ivana Radić iz Jajca su dugogodišnje aktivistikinje. One su kroz nevladin sektor učestvovale u mnogo akcija, projekata i inicijativa sa ciljem izgradnje prosperitetnog društva jednakih šansi u kome se poštuju ljudska prava svih građana. Iako mnogo mladih aktivista snažno zagovara stav ostanka u BiH, njih dvije imaju drugačije mišljenje, koje je kreirano upravo na osnovu dugogodišnje borbe za pravedan sistem, u kome nema previše pomaka.

– Uvijek sam bila aktivna, reagovala na nepravdu, vjerovala u promjene, nemam političku pozadinu niti bogate roditelje i sve što stvaram je produkt mog rada. Tokom stažiranja na Javnom servisu Republike Srpske shvatila sam da neću dobiti posao ako nemam vezu, a da s druge strane, posao dobijaju ljudi sa fakulteta koji nemaju nikakve veze sa novinarstvom i koji nisu kompetentni za taj posao – objasnila je Milica razloge zbog kojih želi otići.mladi Bosna 4

Ranije, njen stav je bio da bi bilo licemjerno napustiti svoju zemlju, a da ne pokuša uticati na promjene u društvu. Međutim, ističe da se sada umorila i da sebe u bližoj budućnosti više ne želi vidjeti ovdje, navodeći primjer svoje sestre koja trenutno živi u SAD-u i ne planira da se vrati u BiH.

– I dalje ne odustajem, ali sam vidjela da smo došli do jednog zida i ne znamo da li ga trebamo srušiti ili preskočiti. Živimo u diktaturi, u komplikovano uređenom sistemu i stalno nam se serviraju priče o ratu, dok ostatak svijeta konstantno napreduje – dodaje Milica.

Ivana iz Jajca ističe da se njena borba za normalan život u BiH polako pretvara u preživljavanje. Studentica je ekonomije i smatra da posla u struci za nju neće biti.

– Upravo idem raditi tokom sezone u Hrvatsku, jer se za tih par mjeseci na moru može zaraditi mnogo više nego za godinu dana u BiH. Poslije toga, usmjeriću se put Njemačke ili neke druge europske zemlje gdje ću moći zaraditi pristojnu plaću koja će pokriti sve troškove života i gdje će mi ostati novca da uštedim i pošaljem svojoj porodici – istakla je naša sagovornica.

Ni pronalazak “dobrog posla” za Ivanu nije rješenje da ostane u BiH, jer kako ističe: Čitavo društvo i sistem su zakazali, pa i ako nađem “dobar posao” u struci, tu je još milion nekih drugih razloga sa kojima ja naprosto nemam više snage da se borim.

Studentica mikrobiologije iz Sarajeva, Alma Mujanović, smatra da mladi trebaju iskoristiti sve prilike u BiH, edukovati se, a ukoliko se taj proces bude bezuspješno odvijao, onda trebaju pronaći šansu u nekoj drugoj zemlji. Ipak, svjesna je nagomilanih problema u BiH. U pogledu dalje budućnosti, Alma situaciju u BiH vidi na sljedeći način.

– Iz ove situacije koja se sada dešava možemo napraviti više zaključaka. Jedan je da će mladi koji su već otišli vani na studije i razne edukacije vratiti se i nastaviti živjeti ovdje, potražiti posao, otvoriti neki biznis ili čak preuzeti vlast, mada možda ovakvo mišljenje zvuči previše optimisitčno. Drugi zaključak je da će u ovoj zemlji doći do još većih podjela, oni koji su naučili da trpe, nastaviće trpjeti, a oni koji to ne žele, otići će i ovdje će ostati svi oni koji već mogu živjeti, raditi i zarađivati – rekla je Alma.

– Mislim da mladi ne trebaju puno razmišljati o odlasku ili ostajanju već o sebi i svojim uspjesima, da ulažu u svoje znanje i da djeluju gdje se njihov rad, trud i ambicije cijene. U ovom slučaju, BiH to nažalost ne cijeni dovoljno – dodala je.

Ne žele svi mladi otići iz BiH

Bez ikakve dileme, Hasib Jahić, student pete godine na Fakultetu zdravstvenih studija i Rijad Bostandžija, student sociologije na Fakultetu političkih nauka, sebe žele vidjeti u BiH.

– Smatram da se posao može pronaći u BiH. Naravno, plata se ne može porediti sa platama u većini zemalja EU, ali zaboravljamo standard života u našoj državi. Mladi najviše odlaze, jer su siti neuređenosti države, višestrukih podjela, nemogućnosti pronalaska brzog zaposlenja, ali slabo se trude i pesimisti su. Većina nije iscrpila sve opcije u BiH prije odlaska, ali naš mentalitet je takav da svi teže ka direktorskoj fotelji, a za to nisu kompetentni – naglašava Hasib, koji dodaje da bi BiH napustio isključivo na kraći period, jer smatra da bi u nekoj drugoj državi uvijek bio građanin drugog reda.mladi Bosna 6

Rijad se osvrnuo na definiciju “života dostojnom čovjeku” navodeći da svako ima svoju definiciju i da se toga trebamo držati.

– Naši ljudi prave grešku tako što ganjaju tuđe ideale i onda usljed nedostizanja istih padaju u taj neki čudni mentalitet gdje im je država kriva za to i onda pokušavaju svoju sreću pronaći na nekom drugom mjestu. Trud i aktivizam se itekako isplati, naša država je puna takvih priča samo što one nažalost ne mogu doći u javnost jer nisu „zanimljive”. Imati cilj je jako bitno, jer ćemo tek tada znati tačno kojim aktivizmom da se bavimo i na kraju krajeva kako da dođemo do tog cilja što je ključ za ostajanje mladih, oni ne odlaze zbog političara nego zbog toga što ne mogu ostvariti svoje ciljeve – istakao je Rijad.mladi Bosna 7

Rijad smatra da je odlazak postao trend, jer kako je istakao, ogroman broj ljudi uživa u statusu “prijatelja koji je došao iz Njemačke”. U pogledu budućnosti, naš sagovornik je optimističan.

– Stanje će definitivno biti bolje za 20 godina, jer su tu nove generacije koje su odrasle u doba globalizacije i samim time kreću sa raznovrsnijom količinom znanja i ideja. Ljudi izlaskom na izbore kreiraju kakva će im biti situacija, a mladi definitivno moraju znati težinu svog glasa i koliko ih ustvari to košta ako ne izađu na izbore ili ako dobro ne analiziraju kandidate – istakao je Rijad.

Autor portal-udar.net

baner

Saint Art Designs / Web Development

Saint Art Designs / Web Development

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim