AI u fotografiji i medijima – „Da li veruješ svojim očima“
U današnjem „digitalnom dobu“ veštačka inteligencija se sve više koristi. Još uvek nije jasno kako će uticati na razne aspekte naših života, a postavlja se pitanje i o uticaju veštačke inteligencije na fotografiju i medije.
Na istoimenoj konferenciji pod sloganom „Da li veruješ svojim očima“ održanoj u Nišu govorili su medijski radnici, novinari i fotografi, univerzitetski profesori iz Niša i Sofije.
Mediji još uvek ne koriste u velikoj meri veštačku inteligenciju za izradu fotografija kod nas, smatraju učesnici konferencije sa vidnim olakšanjem. Ipak, strah od veštačke inteligencije u medijima je prisutan.
„Borimo se sa lažnim vestima kojih ima i previše, zatrpani smo njima, a pišu ih ljudi. Zamislite da još imamo vesti, fotografije koje kreira veštačka inteligencija.“ – ističe Saša Đorđević iz Medijskog istraživačkog centra, medijski fotograf sa višedecenijskim isustvom.
Dodaje da se fotografija nekog ko je uložio svoj rad i trud ne može porediti sa onom koja će nastati na osnovu zadatih parametara.
„Tu nema kreativnosti. Treba da se zabeleži šta se stvarno dešava i da se naravno istinito informiše javnost. Fotografija je nosilac istine i mi joj verujemo“, kaže on.
Cvetan Tomčev, fotograf i predavač fotožurnalistike na Univerzitetu u Sofiji se slaže sa da je veoma teško spoznati istinu u medijama i da fotografije mogu biti manipulativne pogotovu na društvenim mrežama.
„Veštačka inteligencija nosi veliki rizik i opasnost da ne znamo šta je istina. Treba da postoji neki program koji će da kontroliše i da kaže koja fotografija je napravljena programom a koja nije. Moramo logično da razmišljamo i da učimo mlade da imaju kritičko mišljenje“, smatra on.
Marija Vujović, vanredna profesorka na Departmanu za komunikologiju i novinarstvo to što upotreba veštačke inteligencije u medijima još uvek nije regulisana vidi kao mogućnost da se fotografije generisane veštačkom inteligencijom koriste, ukoliko je to potrebno.
„Naši studenti uveliko prave generisane fotografije zahvaljujući znanju stečenom na predmetu Savremene medijske tehnologije. Rekli smo im da koriste svoje fotografije, a sada s obzirom na nove mogućnosti, mi ih upućujemo da koriste softvere za generisanje fotografije“, kaže ona.
Ipak, učesnici su saglasni da treba da bude jasno istaknuto da li je reč o fotografiji ili o tzv. promptografici, fotografiji napravljenoj uz pomoć veštačke inteligencije.
„Prompt jer se zadaju zadaci za generisanje tog sadrđaja, a grafika, jer to nije fotografija -nije nastala uz pomoć svetla“, objašnjava Zvezdan Mančić, moderator ove Konferencije, direktor Festivala fotografije Vizualizator i predsednik Centra za razvoj fotografije.
On je istakao i da po sadašnjim tumačenju zakona samo ljudsko biće može biti nosilac autorskog prava, ali da niko od nas ne zna kako će se stvari odvijati u budućnosti s obzirom da se veoma brzo menjaju i razvijaju.
Da li je potrebno odmah praviti zakone koji će se odnositi na upotrebu veštačke inteligencije u medijima, učesnici Konferencije smatraju da „možda ipak treba sačekati da se vidi razvoj i način upotrebe AI u ovoj oblasti“.
Međutim, razvoj AI u fotografiji već je na visokom nivou, pokazuje i ovogodišnji primer nagrađenog nemačkog fotografa Borisa Eldgasena koji je odbio da primi nagradu „Sony World Photography Awards“. Nakon što je proglašen pobednikom konkursa, Eldgasen je obrazložio da je njegova pobednička fotografija generisana veštačkom inteligencijom.
Autor: Petra Pančić