„Mi spremamo učenike za svet koji tek dolazi“

oktobar 14 2024

Veštačka inteligencija i njeni dostupni alati, manje ili više koriste se u mnogim branšama. MIC istražuje kako korišćenje veštačke inteligencije izgleda u obrazovanju. Kakav je stav đaka, studenata, i profesora i da li je, i kada to opasno?

„ChatGPT svi koristimo za pisanje domaćih zadataka. Lakše nam je tako, a posebno ga koristimo kad nam je neko gradivo teško“, priča jedan srednjoškolac iz Niša.

„Znam da ga mnogi masovno koriste i za pisanje sastava iz srpskog jezika, ali ja ga ne koristim za to, jer mislim da ne može ChatGPT da ti napiše sastav. Zapravo može, ali prilično je suvoparno, ne liči na sastav. Bar ne na dobar sastav“, objašnjava on.

Studenti koriste ChatGPT

 „Kada sam polagala poslednji ispit, nisu mi bili jasni metodi prilikom socijalizacije dece, jer to je ispit iz oblasti psihologije, a ja sam studirala novinarstvo“, kaže tek diplomirana novinarka Nastasija Mladenović.

AI Obrazovanje 3

Nastasija Mladenović

„I kada sam ukucala u ChatGPT on mi je to pojednostavio, a onda sam ponovo pročitala u knjizi i razumela šta znači to što piše u našim knjigama“, objašnjava Nastasija i dalje pojašnjava korak po korak.

„Prvo napišem pitanje, a on mi izbaci skraćenu verziju. Onda ja napišem da mi treba taj i taj metod za tu i tu vrstu socijalizaciju dece, i dodatno napišem ’objasni’. I onda on krene da nabraja, pojednostavi, ali ga objasni kompletno. I kada se nakon toga vratim knjizi, meni je mnogo lakše da razumem gradivo koje moram da naučim“.

Nastasija kaže da je pune dve godine koristila ove mogućnosti i da joj ovakvo učenje ujedno štedi i vreme. Umesto klasičnog „bubanja“ u kojem opet ne bi razumela gradivo, ili traženja takvog gradiva u biblioteci, na znatno brži način dođe do štiva koje joj je lakše da usvoji i zapamti. Misli da njeni profesori verovatno znaju da oni koriste ove alate, ali da im nije drago zbog toga. Veruje da kada bi pojedine predmete profesori detaljnije objašnjavali, manje bi se koristio i ChatGPT.

AI alati kao pomoć u nastavi

Međutim, i veliki broj profesora otvoren je za novine u obrazovanju. Danijela Vranješ je sa katedre za germanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Ona predaje nemački jezik i na svojim predavanjima koristi alate veštačke inteligencije i tome puno razgovara sa studentima. Na taj način ispituje mogućnosti i granice veštačke inteligencije, kaže ona za MIC. 

AI Obrazovanje 1

Danijela Vranješ

 „Prevashodno kada je reč o nastavi pisanja, jer su alati generativne veštačke inteligencije (npr. ChatGPT) specijalizovani upravo za pisanje tekstova. Time prvenstveno želim da kod njih aktiviram kritičko posmatranje ovih alata. Često diskutujemo o ovakvim pitanjima: Ako je AI sposobna da umesto nas napiše dobar tekst, koja je svrha nastave pisanja na stranom jeziku? Da li je tekst koji AI napiše dovoljno dobar? Zatim tražimo načine da ga poboljšamo, da ga napišemo na drugačiji način, ili da iz njega naučimo fraze koje mogu da nam budu korisne kada mi pišemo tekst. Takođe često koristimo AI za traženje sinonima, primere rečenica, zadatke rešavanja problema“, kaže za MIC asistentkinja sa Filološkog fakulteta.

Naša sagovornica uz pomoć veštačke inteligencije pravi dodatne materijale za nastavu, dodatne zadatke za vežbanje takođe, što joj olakšava da ne smišlja veliki broj primera. Takođe joj pomaže kada pravi testove jer tako može lakše i brže da napravi više grupa testova. Nakon toga, kaže ona, neophodno je sve dobro proveriti, ali ušteda vremena je evidentna.

Njeni studenti su, kaže Vranješ, zadovoljni što se otvoreno razgovara o tome.

„Što transparentniji odnos imamo sa učenicima u pogledu veštačke inteligencije – definišemo pravila za šta mogu, a za šta ne bi trebalo da je koriste – to će i oni prema nama biti više fer i otvorenije govoriti sa nama o tome kako i kada je koriste. Kada su u pitanju nastavnici, u početku je među njima vladao veliki strah od toga da će učenici varati, ili da će AI zameniti nastavnike, zbog čega su mnogi odbijali da se detaljnije upute u to kako AI funkcioniše“.

To ju je podstaklo da pokrene instagram stranicu digitalni čas na kojoj govori isključivo o upotrebi AI u nastavi kako bi kolegama predstavila šta ovi alati donose i studentima i nastavnicima.

„Primećujem da su mnoge koleginice i kolege otvorene za to da bar isprobaju ove alate i vide kako funkcionišu, i da potom odluče da li žele da ih upotrebe u nastavi ili ne“, kaže ona.

Moramo izvući najbolje iz toga

Saradnik istraživač sa Departmana za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu Miloš Stojadinović bavi se između ostalog i psihologijom obrazovanja.

AI Obrazovanje 4

Miloš Stojadinović

„Veštačka inteligencija je sa nama od davnina, ali pojava generativnih modela na čelu sa ChatGPT doprinela poplarizaciji tog termina“, kaže on i dodaje da mi možemo samo da biramo „da li ćemo se boriti protiv vetrenjača i kaskati za svetom, ili ćemo se ukrcati na vreme na taj voz napretka koji nikada nikoga nije čekao“.

Prema rečima Stojadinovića, većina kolega pozitivno gleda na upotrebu AI u obrazovanju, ali starije kolege često misle da će studenti sada to koristiti za prepisivanje. Tako imamo dve vrste edukatora, kaže on, jednu koja svoje policijske veštine dovode na viši nivo kako bi sprečili nešto što je neminovno, i drugu koja je odmah počela da razmišlja kako sada nove stvari da implementira u svoj plan i program i izvuče najbolje iz toga.

„Ja mojim studentima otvoreno kažem da mogu da koriste ChatGPT za pomoć da generišu nove ideje, da dobiju inspiraciju za teme za seminarski rad, da generišu čak i odgovore za usmeni ispit za potencijalna pitanja i tako dalje. Ja ne vidim kako to može da bude loše, jer taj student opet mora da zna to gradivo, a dobar profesor će znati šta je pravo znanje, jer bubanje pomoću veštačke inteligencije i bez nje na kraju izgleda isto“ kaže Stojadinović.

Više od pola edukatora u svetu koristi alate AI u nastavi

Miloš Stojadinović sa Departmana za psihologiju je sa svojim kolegama upravo završio istraživanje u kome su se bavili korišćenjem veštačke inteligencije na različite načine u naučnim radovima od 2000. godine do danas. 

Pregledali su skoro 500 radova i prema prvim preliminarnim nalazima izdvojilo se 66 radova koji su se uklapali u temu implementacije veštačke inteligencije u tzv. STEM obrazovanju (Sience Technology Ingenering Matemathics), gde se inače najčešće AI i koristi.

„Izdvojilo se 5 tema koje su glavne u obrazovanju kada je reč o AI. Prvo je kako integrisati moderne tehnologije u obrazovanje, veštačka inteligencija u sistemima podrške obrazovanju, zatim, po mom mišljenju vrlo bitna tema korišćenje veštačke inteligencije u dizajniranju nastavnih planova i programa, potom uticaj veštačke inteligencije na ishode, odnosno uspeh studenata, i na kraju tema koja se tiče inkluzije i diverziteta, odnosno koliko to dopire do marginalizovanih grupa i naravno, koje su implikacije po formiranje novih obrazovnih politika širom sveta“, objašnjava Stojadinović za MIC.

Prema njegovim rečima 50% radova koji su izdvojeni, nastali su u poslednje tri godine, što znači da je značajno porastao trend korišćenja AI u obrazovanju.

AI Obrazovanje 5

I to ne samo u naučnim radovima, već i u nastavi. Zvanična Forbsova lista pokazuje da u svetu 60% edukatora u nastavi već koristi veštačku inteligenciju na različite načine.

Zloupotreba AI alata u obrazovanju?

A da li veštačka inteligencija može da se zloupotrebi u obrazovanju, i da li zaista studenti mogu da je zloupotrebe, naš sagovornik odgovara spremno:

„Naravno, kao i svako oruđe, srećom još nismo došli do tog nivoa. Sve se na kraju svodi na upotrebu pojedinca te tehnologije. Etička upotreba veštačke inteligencije je zaista važna stvar, i to je masovno počelo da se koristi na univerzitetima. Oni su takođe nakon pojave ChaGPT počeli da donose svoje akte o upotrebi veštačke inteligencije na nivou univerziteta i od strane studenata, i od strane profesora“, kaže Stojadinović i dodaje:

„Ne volim da razmišljam da su studenti sad neki ljudi koji hoće da zafrknu svoje profesore. To je dostupno, i to će se koristiti. Kako će se koristiti, u velikoj meri zavisi od profesora. Uz malo etike i malo pažnje, rezultati moraju biti pozitivni“, smatra on.

Upravo to ističe i Danijela Vranješ i dodaje da ako neko želi da zloupotrebi, svejedno je da li će odgovor pronaći na Google ili na ChatGPT.

„Moje lično mišljenje je da se bilo koja vrsta zloupotrebe – osim striktnim pravilima – može sprečiti jedino transparentnim i otvorenim odnosom sa učenicima i dobro organizovanim i zanimljivim časovima. Naravno, uvek postoji neki procenat učenika koji će svakako pokušati da pronađu prečicu, ali to nema toliko veze sa veštačkom inteligencijom. Takođe, što se više bavimo veštačkom inteligencijom, to lakše shvatamo šablone po kojima funkcioniše, uviđamo slične strukture tekstova koje piše, i lakše nam je da prepoznamo kada je nešto generisano uz pomoć AI. Na koncu, kao nastavnici ipak najbolje poznajemo mogućnosti svojih učenika i lako je prepoznati kada se dogodi drastična razlika između učenikovog znanja na času i onoga što pokaže na testu“, objašnjava ona.

 

Zamke za mlađe, edukacija za starije

Posebno, međutim, treba obratiti pažnju na mlađu na decu školskog uzrasta. Miloš Stojadinović objašnjava da su deca i mladi ljudi skloni biranju lakšeg puta, pa tu leži opasnost.

„To je zbog njihovog nesazrelog neurološkog aparata, zbog neiskustva i slično. I što smo mlađi, velika je opasnost da upadnemo u neke zamke. Dete samo po sebi nema mnogo znanja i mnogo načina da to kontroliše, i tu je zaista velika uloga roditelja. I mislim da je veoma važno napraviti neke edukacije, masovno informisanje za roditelje kako treba voditi decu kroz usvajanje takvih tehnologija. Dakle, prvo moramo pomoći roditeljima da ovo o čemu pričamo shvate i tako ćemo napraviti mentalno zdravstvenu branu za decu koja će biti dobra za njihovo dalje samostalno ulaženje u svet tehnologija koje su potencijalno opasno kao AI“, smatra Stojadinović.

To preoslanjanje na generisanje sadržaja od strane veštačke inteligencije negativno utiču na razvoj dece i mladih, objašnjava naš sagovornik.

„Ako mi kao roditelji ne primećujemo da naša deca pri pisanju domaćih zadataka ukucaju jedan prompt, kopiraju u svoj domaći zadatak i do predaju nastavniku, to je veoma opasno. Tu se gubi svaki smisao tog domaćeg zadatka, da imamo neku obavezu, da trebamo nešto uraditi. Svaka šansa razvoja kreativnosti tu više ne postoji. Ili razvoja sposobnosti rezonovanja, estetskog rezonovanja. To su negativni uticaji. Indirektno negativno utiču na kraju i na pažnju. Predavanjem mašini da odradi sve umesto nas nemamo priliku ni da vežbamo pažnju. Tako se vrlo lako gube mogućnosti da se vežbaju sve veštine“, zaključuje Miloš Stojadinović.

Edukovati roditelje, ali i sve ostale građane, smatra Danijela Vranješ, jer nju najviše brine upravo digitalna nepismenost:

„Nevladanje osnovnim programima na kompjuteru, nesposobnost traženja i kritičkog procenjivanja informacija, nesposobnost izdvajanja najvažnijih informacija iz mora informacija na koje nailazimo svakog sekunda, nemogućnost regulisanja upotrebe digitalnih uređaja (u prvoj liniji pametnih telefona), što na naše društvo već ima katastrofalne posledice“, smatra ona i dodaje da je veštačka inteligencija još jedan korak dalje.

Ali upravo zato je i odlučila da se bavi edukacijom prosvetnih radnika o digitalnim alatima i veštačkoj inteligenciji. „Jer mi učenike ne spremamo za svet kakav je sada, već za svet kakav će biti onda kada oni izađu iz školske klupe – i dok to ne možemo predvideti, svakako sa sigurnošću možemo reći da će taj svet uključivati sve više tehnologije i digitalnih naprava. Zbog toga digitalno opismenjavanje mora pronaći svoje mesto i u učionici“, zaključuje Danijela Vranješ.

Nobelova nagrada za fiziku tvorcima mašinskog učenja i veštačke inteligencije

Upravo ovih dana, dva naučnika Džon Hopfild i Džefri Hinton dobili su Nobelovu nagradu za fiziku i to za otrkića i izume koji su postavili temelje za mašinsko učenje. Hinton je u javnosti poznat kao kum veštačke inteligencije, a još poznatiji je postao kada je dao otkaz u Guglu prošle godine i to da bi lakše govorio o opasnostima koje mogu proizaći iz AI.

Povodom dodele nagrade, Hinton je rekao medijima: „Nemamo iskustva o tome kako je imati stvari pametnije od nas. Biće divno u mnogim aspektima, u oblastima kao što je zdrastvo, ali takođe moramo da brinemo o nizu mogućih loših posledica. Posebno o opasnosti da ove stvari izmaknu kontroli“, piše Voice of America.

Tekst: Jelena Đukić Pejić

Foto: Saša Đorđević

BanerSufinansiranja

Povezani članci

  • AI: Odgovornost je na ljudima da obezbede da tehnologija služi društvu, a ne obrnuto

    Sve je više alata na bazi veštačke inteligencije specijalizovane za određene oblasti poput komunikacije, pisanja, govora, zatim oblasti umetnosti kao što je fotografija, video sadržaj i muzika, ali i oblasti medicine, farmacije, biznisa i poljoprivrede.

  • Veštačka inteligencija u medicini omogućuje bolji rad lekara

    Izabrani lekar u budućnosti možda neće biti čovek, već aplikacija kojoj ćete se obratiti nakon što vas telefon ili smartwatch upozore na zdravstvene probleme. Medijski istraživački centar  istražuje koliko srpsko zdravstvo prati trendove koje donosi primena veštačke inteligencije.

  • AI umesto traktora

    Da bi jedno poljoprivredno gazdinstvo funkcionisalo potreban je predan i težak rad celog domaćinstva. Uz pomoć automatizovane mašine i veštačke inteligencije, posao poljoprivrednika može biti znatno lakši.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim