POVEĆANJE NATALITETA – STRATEŠKI CILJ VLADE SRBIJE
„Povećanje nataliteta u zemlji jedan je od najvećih strateških ciljeva Srbije i Vlade, važan podjednako kao i ekonomska stabilnost zemlje“, izjava je koja se ove godine veoma često mogla čuti od najviših srpskih zvaničnika.
U cilju povećanja nataliteta, Vlada Srbije pokrenula je proteklih meseci dodatne pronatalitetne mere uz stalno podsećanje da se broj stanovnika u našoj zemlji godišnje smanjuje za čak 30.000.
Medijski istraživački centar (MIC) daće svoj doprinos naporima Vlade za povećanje nataliteta serijom od deset multimedijalnih priloga (tekst, fotografija, video) koji će biti objavljeni na portalu MIC-a u okviru projekta „Decu ne donose rode“ koji je podržan od strane Ministarstva kulture i informisanja, a za koji su sredstva odobrena putem Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja.
Prilozi će govoriti o životu porodica sa više dece, merama za povećanje nataliteta, i problemima sa kojima se mladi susreću kada formiraju porodicu, a sa ciljem da se mladi ljudi podstaknu da formiraju porodicu.
Cilj projekta je i da se mladi bračni parovi koji već imaju jedno dete ohrabre za proširenje porodice.
Istraživanja stručnjaka pokazuju da su deca u višečlanim porodicama, uz međusobnu emocionalnu podršku, zadovoljnija, srećnija i uspešnija, sa većim osećajem solidarnosti i životnog i profesionalnog samopouzdanja.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku po popisu iz 2011. godine prosečan broj dece u porodici je 1,58, a zakoni demografije govore da je jedini način za sprečavanje pada nataliteta da porodice imaju 2,14 deteta. Zvanična statistika takođe govori da su pre nešto više od pola veka, 1961. godine domaćinstva u Srbiji imala 4,3 člana, a prema poslednjem popisu broj članova domaćinstva smanjen je na samo 2,88.
U Republici Srbiji, prema rezultatima poslednjeg popisa najzastupljenije su porodice s jednim detetom (svaka druga porodica, odnosno 51,8 odsto od ukupnog broja porodica s decom).
Slede porodice s dvoje dece (40 odsto), zatim porodice s troje (6,7 odsto) i četvoro dece (1,1 odsto), dok su porodice s petoro i više dece najmanje zastupljene (0,4 odsto).
Na području Nišavskog upravnog okruga, po poslednjem popisu prosečan broj dece u porodici je 1,54. U 2011. godini broj živorođene dece na području Nišavskog okruga iznosio je 3.160, a broj umrlih bio je 5.506. Stopa prirodnog priraštaja iznosi -6,4.
Na području Pirotskog upravnog okruga, po posledposlednjem popisu prosečan broj dece u porodici je 1,52.U 2011. godini broj živorođene dece na području Pirotskog okruga iznosio je 627, a broj umrlih bio je 1.574.Stopa prirodnog priraštaja iznosi -10,8. N
a području Topličkog upravnog okruga, po posled poslednjem popisu prosečan broj dece u porodici je 1,67. U 2011. godini broj živorođene dece na području Topličkog okruga iznosio je 744, a broj umrlih bio je 1.588. Stopa prirodnog priraštaja iznosi -9,7.
Na području Jablaničkog upravnog okruga, po popisu iz 2011. godine prosečan broj dece u porodici je 1,59. U 2011. godini broj živorođene dece na području Jablaničkog okruga iznosio je 1.676, a broj umrlih bio je 3.329. Stopa prirodnog priraštaja i iznosi -7,9.
Na području Pčinjskog upravnog okruga, po posled poslednjem popisu prosečan broj dece u porodici je 1,69. U 2011. godini broj živorođene dece na području Pčinjskog okruga iznosio je 1.803, a broj umrlih bio je 2.544. Stopa prirodnog priraštaja iznosi -3,6.
Poseban demografski problem predstavlja visok procenat muškaraca i žena koji nisu zasnovali porodicu i nemaju potomke. Po popisu iz 2011. godine procenat neoženjenih muškaraca i neudatih žena iznosi 27, 91 odsto ukupnog broja stanovnika, a pre pola veka, odnosno 1961. godine taj procenat bio je 19,99. Na području Nišavskog, Pirotskog, Topličkog okruga, Pčinjskog i Jablaničkog okruga po poslednjem popisu, živi 835.264 stanovnika, od kojih su 120.397 neoženjeni muškarci, dok je neudatih žena 75.678. Od ukupnog broja neženjenih muškaraca njih 21.246 starije je od 40 godina. Od ukupnog broja neudatih žena njih 10.067 starije je od 40 godina.
Sumorni demografski podaci koje statističari pažljivo beleže, i na prvi pogled vidljivi su u mestima na području pet okruga na jugoistoku zemlje.
U školama je sve manje dece, a ne mali broj škola u selima odavno je zatvoren. U korov su zarasla brojna, nekada i te kako velika seoska domaćinstva. Višečlane porodice postale su prava retkost i upravo će do njih narednih meseci otići novinari Medijskog istraživačkog centra i pokazati kako žive i odgajaju decu, čemu se raduju, od čega strahuju, i šta poručuju roditeljima koji imaju jedno dete i mladima koji još nisu formirali porodicu.
Piše: B.Ljubisavljević
Tekst je deo projekta „Decu ne donose rode“ koji je podržan od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja.