Albinot Maloku - Taksa: od posledice do razloga
Prošlo je već više od tri mijeseca od kada je Vlada Kosova uvela taksu od 100 % na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Ista zaokupila pažnju javnosti ne samo na Kosovu i regionu, već i u svijetu.
Evropska Unija je bila prva na listi, koja kao međunarodni faktor angažirana u Briselskom procesu između Kosova i Srbije, koja je reagirala na postavljenu taksu. Reagiranja od strane EU dostigla su do uslova za Kosovo, za uključivanje u nastavak dijaloga. I po cijenu ovog uslova, Kosovski premijer, Ramuš Haradinaj sa odlukom koju je donio 21. novemra prošle godine. I Srbija uslovljava Kosovo ukidanjem takse kako bi se nastavio prekinuti dijalog koji bi vodio ka nekom sveobuhvatnom sporazumu između strana. Prisutan je i pritisak SAD-a, a Kosovo je to osjetilo posebno nedolaskom američkog generala iz Ohaja.
Uvodni dio ovog osvrta bi se smatrao samo nizom informacija ukoliko se ne sagleda cjelokupna priča o taksi. Taksa je postala „razlog“ za sve strane, ali ona je prvenstveno posljedica neadekvatnog pristupa odnosima između Kosova i Srbije. Do takse je došlo time što nisu poštovali konkluzije, sporazume i sva ta dokumenta koje su parafirale Srbija i Kosovo u Briselu. Jedan od njih je i dokument ili bolje rečeno sporazum u kojem je objašnjeno da Srbija neće smetati Kosovu na svom putu ka učlanjenja u međunardne organizacije. Srbija je smetala Kosovu u UNESCO, INTERPOL i intenzivno je radila sa državama koje su priznale Kosovo da to priznanje povuku. A Evropska Unija osim što nije reagirala na ove korake koje je učinila Srbija, i osim što promatra da li se realizira od strana na terenu ono što je potpisano, Kosovu nije otvorila nijednu perspektivu, posebno kada je u pitanju vizna liberalizacija.
Kao poslijedica ovih koraka, Vlada Kosova se našla u situaciji da nađe nešto što bi skrenulo pažnju na gore opisani neadekvatni pristup odnosima između Kosova i Srbije. Tokom ovog perioda od kada je taksa na snazi, u kosovskim medijima aktuelna je i prisutna priča kako Srbija gubi milione zbog takse, a da je to dobit za Kosovo. Za to vreme, srpska premijerka Vlada izjavljuje da Srbi na Kosovu doživljaju humanitarnu katastrofu zbog toga što nemaju šta da jedu.
Interesanto je da postavljena taksa na početku bila podržavana od svih aktera politike na Kosovu, dodajte tu još da su se takmičili čija je to ideja bila uopšte. Zamjenik premijera Kosova, Enver Hodjaj je rekao da je to bila njegova i ideja predsjednika njegove stranke, Kadrija Veseljija. No, nakon mjesec dana, isti se suprostavljao svojim riječima, kazavši da se taksa mora suspendovati. Različitost mišljenja i stava kosovskih političara zbunili su javnost i stvorili klimu razdijeljenosti među građanima. Najvećoj konfuznosti je doprinio predsjednik Kosova, Hašim Tači, koji je i poznat javnosti kao ličnost koji mijenja i riječi i priče. Čak je upotrijebio i američke savijete u vezi takse kako bi bi kreirao atmosferu - ko je za taksu, taj je protiv Amerike.
Taksa je od novembra prošle godine kada je uvedena, na Kosovo dovela ne mali broj zvaničnika EU i SAD-a, koji su iznijeli različita objašnjenja kako je taksa škodila odnosima Kosova i Srbije i kako treba da se ukine ili pak suspenduje. Mediji su javljali da je ona škodila i povrijedila čak i odnose između Kosova i SAD. Neki pak mediji su pisali da ako se ne ukine taksa, američka baza Bondstil koja važi za najveću američku bazu u Evropi, ići će sa Kosova. Pritiscima o ukidanju takse se ne odupire premijer Kosova, Ramuš Haradinaj. Mogučnost da taksa prouzrokuje pad njegove vlade nije mali, i to najviše zbog toga što Haradinajevi koalicioni partneri, najprije Demokratska Partija Kosova Kadrija Veseljija se predstavlja kao prijetnja. Neovisno od ovoga, pad Haradinajeve vlade u ovom momentu ne odgovara kako treba niti jednoj stranci. Reperkusije ove takse za političke stranke na Kosovu izgledaju velike, ali nijedna osim Haradinajeve stranke neče dobiti neku posebnu poziciju na mogućim izborima.
Najveći dobitnici iz ove priče nisu građani niti Srbije niti Kosova. Može li biti taksa prekretnica ili snaga u ovoj finalnoj fazi dijaloga Prištine i Beograda, s pravom se pitaju svi zainteresirani da se dođe do završetka. Naravno da da! Samo pod uslovom da iskreno postoji politička volja. Na jednoj strani, da se Kosovo urazmi da ne smije postavljati hotimične takse jednoj zemlji, ko god bila ona, a Srbija da poštuje sporazume i da prihvaća da na Kosovu postoji nešto što se zove država i Evropska Unija da otvara tu evropsku perspektivu ovih zemalja.
Autor: Albinot Maloku,
Mr. Sc. Međunarodnog Prava
Politolog