Zakasnela Platforma s posledičnim načelima
Prošlo je više od tri mijeseca od kada je Skupština Kosova usvojila većinom glasova dugo očekivanu Platformu za dijalog sa Srbijom.
Dugo očekivanu, zbog toga što je odavno počela rasprava od strane različitih poznavalaca političkih prilika na Kosovu kako bi ona trebala da ima jedan zvanični dokument u kojem se uokviruje šta od dijaloga hoće Kosovo za normalizaciju odnosa sa Srbijom. Dokument od strane Vlade Kosova predstavljen je kao inkluzivan i sveobuhvatan. Sačinjen od nekoliko načela od kojih Kosovo ne smije da odstupi i kojih se mora pirdžavati do momenta kada bude došlo do nekakvog sporazuma između Kosova i Srbije. Prema ovom dokumentu, cilj Kosova je puno priznanje od strane Srbije, te nesmetano članstvo u međunarodne organizacije do učlanjenja u UN.
Možda opet očekivano, tokom glasanja Platforme u Skupštini nisu bili prisutni poslanici dvije najuticajne opozicione stranke Samoopredeljenje i Demokratski Savez Kosova. Predsjednik Skupštine Kadri Veselji je tada ocenio da je usvajanjem Kosovo reklo "da" dijalogu koji će obezbjediti stolicu u organizaciji Ujedinjenih naroda. "Od danas Republika Kosovo je spremna da se suoči s procesom završnog dijaloga, koji za nas znači stolicu u UN, punu državnost, puni suverenitet, NE zajednicu sa izvršnim nadležnostima i NE povredu teritorijalnog integriteta i suverineteta Republike Kosovo", kazao je Veselji.
Unutar prvog načela od Srbije se zahtjeva da obustavi sve aktivnosti na treće strane da se protive bilo kom apliciranju Kosova na svom putu ka učlanjenju u različite međunarodne organizacije. Također, od Srbije se zahtijeva da se ne miješa u unutrašnja pitanja ili međunarodnim odnosima Kosova. Bitan i vrlo konkretan zahtijev u drugom načelu je da neće biti sporazuma o ničemu dok ne bude sporazuma o svemu. U trećem načelu se naglašava da je Ustav Kosova proizvod Ahtisaarijevog Plana, te da neće se otvoriti bilo kakav pregovor o tome. U četvrtom načelu zahtijeva se reciprocitet između prava koje imaju Srbi na Kosovu sa Albancima koji žive u Srbiji. Peto načelo zahtijeva da sveobuhvatni i zakonsko obvezujući sporazum, mora biti jasan i bez dvosmislenosti. Nedodirljivost teritorijalnog integriteta Kosova se spominje u šestom načelu, a u sedmom se spominje i to da Kosovo ima samo dva nivoa vlasti, tj. lokalni i centralni i da ne može imati bilo kakav treći nivo vlasti. Kada su u pitanju prirodni resursi i aseti koji se nalaze na teritoriji Republike Kosova, u osmom načelu se spominje da oni pripadaju ekskluzivno Republici Kosovo, te da shodno tome nisu objekat pregovora. U devetom načelu navodi se da za Republiku Kosova, konačni sporazum, zakonski obvezujući, stupa na snagu samo nakon ispunjavanja sledećih uslova: a) Srbija je priznala Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu; b) referendum o sporazumu je održan na Kosovu, i c) Sporazum je ratifikovan od Skupština obije zemlje. Desetom načelo ove Platforme zahtijeva od Srbije da prekine sve diplomatske aktivnosti ili ostale aktivnosti koje ciljaju da ometaju ili miniraju priznanje Kosova od strane drugih država tokom vremena dok je dijalog u toku. I u jedanestom načelu spominje se na kojim premisama će funksionisati državni tim Kosova za dijalog.
Šefovi državnog tima za Kosovu su Špend Ahmeti i Fatmir Ljimaj, a članovi Enver Hodžaj, Bedžet Pacoli, Mahir Jagdžilar i Dardan Gaši. Dio ekipe je bio i Avni Arifi, ali on po najavljenim vijestima ide za ambasadora Kosova i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Kao što smo rekli na početku, ova Platforma nije dobila glasove svih političkih snaga u Skupštini Kosova i da su se najviše protivili Samoopredeljenje i DSK. Ove dvije stranke su se distancirale oštro najprije od tima kojeg je formirao premijer Kosova, Ramuš Haradinaj. Samoopredeljenje je smatralo da je ovaj tim samo legitimisao poziciju predsjednika Kosova, Hašima Tačija i da neće biti od koristi kako bi trebalo da se odvija dijalog sa Srbijom. No, DSK, smatra da sve što je u Platformi samo ponavljanje jedne situacije i stanja poslije svih godina od kada se odvija dijalog između Kosova i Srbije, pa samim tim i da ne podržavaju dokument.
Aljbuljena Hadžiju iz poslaničke gruke Samoopredeljenje je rekla da je Platforma potpuno iracionalna, potpuno neprihvatljiva, i politički i ustavno, jer kako je kazala, prošlo je dugo vremena od kada je počeo proces dijaloga sa Srbijom, a ništa dobro do sada nije viđeno od tog dijaloga.
Ni različiti politički poznavaoci na Kosovu ne vide Platformu kao realnu, pa ona nije privukla posebnu pažnju. Dokaz tome je i vremensko razdoblje koje je prošlo od usvanjaja iste, a ne vidi se nikakav znak oživljavanja dokumenta, što bi bilo bitno razmotriti u ovoj fazi dijalog. Platforma bi mogla biti interesantna kada bi se uzimala u obzir odmah kada su počele faze dijaloga, od tehničkog do političkog dijaloga. Ono što se može smatrati dobro u ovoj Platformi je činjenica da iako sve što se spominje je tu kao poslijedica i niz iskustava Kosova u dijalogu, Kosovo barem ima nešto zvanično pa se ne može kritikovati Vlada da Kosovo nema nijedan zvanični dokument od kojeg bi se bazirao.
Autor: Albinot Maloku