Nezreli za Pariz

jun 28 2019

Već osam godina se razgovara i pregovara o dijalogu između Kosova i Srbije, potpisano i parafirano je trideset tri sporazuma, ali Kosovo i Srbija nisu sazrele potpisuju jedan sveobuhvatni i zakonsko – ustavni obvezujući sporazum. „Finalna faza“ dijaloga još nije zaživjela svoj oblik i pitanje je kad će doći osjećaj da će biti blizu da se desi.Zašto propade i Brisel i Berlin i Paris, iako vide da kao medijatori olakšavaju stranama, Kosovu i Srbiji da dođu do sporazuma o normalizaciji međusobnih odnosa i znaju da bi to skinulo neprijateljstvo i netrpljivost kao instrument manevrisanja aktuelnih političkih klasa u svojim sredinama?

Tokom aprila ove godine državni predstavnici zemalja Balkana sreli su se u Berlinu, na sastanku organizovanom od strane njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Makrona. Najveću pozornost su privukle Kosovo i Srbija. Rezultat ovog sastanka za njih je bio planirani sastanak u Parisu prvog jula ove godine. Koga neće biti. A da ga neće biti predvideli su ne samo analitičari na Kosovu, već je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sam rekao da 99% odsto neće biti sastanka u Parisu. Od zvaničnog sastanka u Berlinu, tamo se do sada desio još jedan sastanak među delegacijama Kosova i Srbije. To je bio tajni sastanak. Po svim kalkulacijama, tajni sastanak je prethodio tome da se ne desi sastanak u Parisu. Predsjednik Kosova, Hashim Thaçi je kritikovao institucije na Kosovu zbog ovog sastanaka, kazavši da brze, nekoordinirane i pogrešno donošene odluke i postupci državnih institucija Republike Kosovo su ozbiljno ugrozile poštovanje i podršku zapadnih partnera Kosovu. S druge strane, premijer Kosova Ramush Haradinaj je upozoravao da ako pripreme ne budu završene može se destiti da će se odložiti. Ujedno je Haradinaj u nekoliko navrata kritikovao predsjednika Thaçi za tajne sastanke, posebno što nije očekivao da će on biti taj koji će nastaviti tradiciju tajnih sastanaka. Dodajmo još to i da je za taj tajni sastanak u Berlinu preskočio i Državnu delegaciju Kosova koju vodi Shpend Ahmeti.

Ko je odgovoran što nema „finala“ u Parizu nije sasvim jasno, posebno što je predsjednik Vučić rekao da se ono može odložiti, a premijer Haradinaj je sve to povezivao sa pripremama. I Evropska Unija ima svoj dio odgovornosti. Ona od početka dijaloga nije bila sposobna da uzme i prenosi stvari s jasnoćom, već je dodatno komplikovala stvari. Interesantno, ima i onih koji pozdravljaju premijera Haradinaja, da je on znao da će biti priče o Asocijaciji Općina sa srpskom večinom na Kosovu, i da je to bio razlog da padne Paris. Ista je dio briselskog sporazuma pa se mora formirati kad - tad, iako za formiranje Beograd nije bio ažuran, a Priština nije bila zrela.

Reakcije od Parisa nije bilo, osim vijesti od strane kancelarije predsjednika da nema Samita. S druge strane, mediji prenose da je SAD spremna slušati i Srbiju i Kosovo i EU za moguća riješenja.

Dok građani Srbije, a ni Kosova ne žive dobro i suočavaju se sa različitim problemima od zdravstva do obrazovanja, od ekonomije do ljudskog digniteta i dostojanstva, pa su očekivanja bila velika – put kojim se išlo bio je jasan da će Paris propasti. Nedostatak volje, i političke i kulturne za kompromis je jedini razlog. A od produžetka 'finalne faze' aktuelnog dijaloga najviše koristi imaju aktuelni vladaoci obe zemlje, dok najviše škodi evropskoj perspektivi kojim obe teže. A građanima?

Piše: Albinot Maloku, politički analitičar

Povezani članci

  • Vlasti u Srbiji likuju jer nema više „američkih para“

    Trampova ofanziva na USAID teško je pogodila neke medije i nevladine organizacije u Srbiji. Dok vlasti u Beogradu slave što se više ne finansira „obojena revolucija“, najveći primalac novca bila je zapravo država.

  • Jedan petak u Jagodini: Dva naroda, autobusi, predsednik

    Vučić je odabrao baš Jagodinu jer tu nikada nije bio na vlasti, kažu opozicionari. Zato je taj gradić u petak bio poprište dva skupa, kritičara režima i same SNS.

  • Reke ljudi u Nišu i Beogradu

    U Nišu i Beogradu održani su masovni protesti na kojima su učestvovali studenti, prosvetni radnici i građani, zahtevajući pravdu i promene u društvu. Protesti su počeli ćutanjem u znak sećanja na žrtve, a kulminirali su porukama solidarnosti i otpora.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim