Porodice Roma žive od slabo plaćenih fizičkih poslova
Porodice pripadnika Roma, Aškalija i Egipćana (RAE) žive u lošim finansijskim uslovima, bave se poslovima iz sfere sive ekonomije i preživljavaju obavljajući slabo plaćene poslove. Građani RAE populacije bave se poslovima koji su praćeni nizom opasnosti po život i zdravlje.
Prema analizi doc. dr Jelene Radulović - sociologa, faktori koji doprinose nepovoljnom položaju Roma na tržištu rada su: nizak nivo obrazovanja i nedostatak kvalifikacija, predrasude i diskriminacija potencijalnih poslodavaca, problemi zapošljavanja na opštem nivou, kao posljedica privredne krize i kriza.
„RAE domaćinstva su većinom u lošem finansijskom položaju. Najčešće rade u sferi sive ekonomije i bave se slabo plaćenim fizičkim poslovima. Visoka nezaposlenost kod RAE populacije je u korelaciji sa svim vidovima siromaštva, pa se i djeca iz te populacije rano uključuju u rad, obavljajući poslove praćene nizom opasnosti po život i zdravlje“, istakla je dr Radulović.
Sa ovom analizom saglasni su i u NVO Enfants, koja se godinama bavila pitanjima poboljšavanja uslova života i rada RAE populacije, posebno djece, na sjeveru Crne Gore.
Iz te NVO su istakli da, usljed ogromnog procenta nezaposlenih kod pripadnika RAE, djeca, u velikom procentu, ne pohađaju nastavu u školama ili to rade ne redovno, te iz tog razloga i veliki broj njih nema mogućnost sticanja stručne kvalifikacije.
„Na taj način, veliki broj pripadnicka RAE, već kao djeca, osuđuju sebe na vječito siromaštvo i težak život. Kada ih pitate zašto to rade, veliki broj njih će odgovoriti da su prisiljeni da pokušaju da pomognu starijima da obezbijede hranu za porodicu koja je gladna. Tako mladi, za život počinju da zarađuju prošnjom na ulici i radom na deponiji. Za starije je „obezbijeđeno“ bavljenje nelegalnom trgovinom robom sumnjivog porijekla, ili najmanje plaćeni poslovi i oni koje drugi neće da rade, poput rada u komunalnim preduzećima i tako se zatvara začarani krug iz kojeg većina pripadnika RAE nema šansu da izađe“, navode iz te NVO.
Kako je istakla dr Radulović, RAE ima najveću stopu nezaposlenosti u Crnoj Gori koja, prema analizi koju je uradila, iznosi skoro 44 odsto, dok stopa nezaposlenosti Romkinja iznosi ogromnih 61 odsto.
„Od skupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, poput papira, metala, stakla, živi svako peto domaćinstvo RAE, dok je prošnja, koju obavljaju uglavnom žene i djeca, osnovni izvor održivosti čak svakog šestog domaćinstva. Svako deseto domaćinstvo preživljava od sezonskog rada, a isto toliko ne zna da navede od čega živi, to su ekonomske karakteristike RAE populacije u Crnoj Gori“, navela je ta sociološkinja.
Prema njenim riječima, od humanitarne i socijalne pomoći živi samo 3,7 posto RAE domaćinstava, pa siromaštvo i nepristupačnost obrazovanju su najčešći razlozi uključivanja djece RAE u radnu djelatnost prije 15 godina života.
Kada se sagledaju svi problemi sa kojima se sretaju prilikom pokušaja zapošljavanja i mogućnosti ostvarenja bolje i pristojnije zarade, treba reći da je za uspješnu integraciju RAE u širu zajednicu potrebno redukovati siromaštvo.
To se najlakše postiže njihovim uključivanjem na tržište rada, ali se u tom slučaju otvara pitanje stručne kvalifikacije, odnosno dostignutog stepena stručne kvalifikacije. Kao jedan od prvih, ako ne i obavezujući, koraka u prevazilaženju tog problema predstavljaju mjere pozitivne diskriminacije. Prihvatanje i primjena pozitivne diskriminacije pri zapošljavanju može biti početni korak u ekonomskom osnaživanju RAE populacije.
Tanja Radunović