Kao i u svim ostalim oblastima života Roma, Aškalija i Egipćana, teško je operisati sa egzaktnim podacima o procentu pismenih pripadnika te populacije, ali je u Analizi doc. dr Jelene Raulović - sociologa, navedeno da je prije samo nekoliko godina (2008) oko 80. posto RAE populacije bilo nepismeno.

Ona je istakla da je stopa upisa romske djece u osnovne škole veoma niska i, prema analizi, iznosila je 36 posto, dok je kod ostalih građana bila izražena sa 86 posto. Prema rezultatima do kojih je dr Radulović došla, stopa upisanih učenika RAE populacije u srednje škole je još niža – svega 13 posto, dok procenat ostalih građana Crne Gore iznosi 83.

„Jedan od nabolnijih oblika isključenosti RAE djece je neopravdano usmjeravanje u „specijalne škole“. Skoro 80 posto djece u „specijalnim“ školama čine Romi iako u opštoj populaciji učestvuju samo sa oko tri posto“, istakla je dr Radulović.

Kao preporuke za smanjivanje i eliminisanje nepismenosti i zaostajanja u obrazovanju, ona predlaže nekoliko mjera, a prva je da država posebnim mjerama praćenja programa na obrazovanju Roma u potpunosti isprati neophodne rezultate.

Kao jednu od njih treba izdvojiti besplatnu dodjelu udžbenika za učenike romske populacije koju je, kao jednu od aktivnosti, država započela prije nekoliko godina.

Naime, tada su za 300. učenika RAE populacije do trećeg razreda osnovne škole na sjeveru države besplatno obezbijeđeni udžbenici, a ta aktivnost je proširena i za đake na jugu.

Te i slične aktivnosti daju evidentne rezultate, mada ne onakve kakve bi svi željeli.

To je pokazalo i nedavno istraživanje koje je sprovedeno u okviru projekta za aktivno učešće Roma i Egipćana, koje je sprovela Koalicija nevladinih organizacija Romski krug sa NVO Humanitarac, Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, kao i opštinama: Herceg Novi, Nikšić i Berane.

Kako je saopštio Veselj Begenaj - koordinator NVO Koalicije Romski krug, od 2000. do 2002. godine bilo je oko 400 djece romske populacije u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori, a sada ih je oko hiljadu i osamsto, što pokazuje da je učinjen vidan napredak, iako, kako je naveo, još nije na nivou koji bi željeli.

„To se mora posmatarati kao proces i ne možemo preko noći očekivati da država i međunarodne organizacije stvore uslove, jer se i sami moramo potruditi oko naše integracije. A pozitivnih pomaka ima“, ocijenio je Beganaj.

Tog mišljenja su i u NVO Enfants, koja se na sjeveru države bavi pitanjem poboljšanja uslova života RAE populacije.

Prema njihovim navodima, evidentan je sve veći broj djece koja se upisuju u osnovne škole, ali ono što je zabrinjavajuće predstavlja podatak da je njihov broj sve manji kako se prati broj učenika starijih razreda. Samim tim, naveli su iz te NVO, ni stanje sa njihovim brojem upisanih u srednje škole nije zadovoljavajuće, ali i na tom planu, kako su kazali, ima pomaka nabolje.

Pomaci su vidljivi svima koji se bave pitanjem inkluzije Roma i eliminisanjem problema koji opterećuju tu, najranjiviju, populaciju.

Ističu se tako podaci da su građani romske populacije već počeli da se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje i sa fakultetskim diplomama, sve je veći broj onih koji završavaju srednje škole i da iz godine u godinu sve veći broj djece upisuje se u početne razrede osnovnih škola.

Kao dalje korake na rješavanju problema pismenosti i obrazovanja RAE populacije, u svojoj analizi dr Jelena Radulović navodi nekoliko predloga, među kojima je da kod odraslih Roma, naročito kod žena, potrebno je promovisati značaj pismenosti i obrazovanju zbog poboljšanja položaja tih osoba na tržištu rada, ali i u porodici i društvu.

“Opismenjavanje i obrazovanje odraslih, naročito žena, potrebno je realizovati kroz odgovarajuće dostupne, besplatne programe. Za ravnopravan pristup RAE djece kvalitetnom obrazovanju potrebno je obezbijediti nediskriminirajuću školsku sredinu, a promovisanje kod roditelja značaja obrazovanja djece za obezbjeđivanje kvalitetnijeg života, povećaće obuhvatnost djece školovanjem”, predlaže dr Radulović.

Kako je u svojoj analizi istakla ova sociološkinja, pored pomenutog, potrebno je raditi i na obezbjeđivanju romskog nastavnog kadra, na standardizaciji romskog jezika i u školske programe uključivati nastavne sadržaje o romskom jeziku, kulturi, običajima i usmenom stvaralaštvu, što bi doprinijelo očuvanju etničkog identiteta.

Tanja Radunović

U sljedećem nastavku: U urbanistički neuređenim naseljima nalaze se stambeni objekti Roma