Nišlije na Islandu - život kao sa druge planete

april 09 2018

Nišlije Jelena i Zoran Panić, sa sinovima Djordjem i Markom, nalaze se medju malobrojnim Srbima koji žive na Islandu.

Panići su u Rejkjaviku skoro dve decenije, a najpre je u tu ostrvsku zemlju koja ima  nešto više od 300.000 stanovnika otišao Zoran i to po pozivu jednog fudbalskog kluba, a potom je za njim otišla i čitava porodica.

Island 7

                                                                              Porodica Panić

Uskršnje praznike Panići su poput mnogih naših ljudi u dijaspori proveli u Srbiji, a svaki dolazak kući opisuju kao prelazak iz jednog sveta u drugi.

"Na Islandu još pada sneg, a ovde nas je dočekalo proleće. Na Islandu otprilike u ovo vreme kreće da se povećava dan i uskoro će tamo mrak tokom noći veoma kratko trajati. Preko leta na Islandu gotovo nema mraka, sumrak traje samo jedan sat, i to oko ponoći", kazala je za Jelena Panić (46).

Prema njenim rečima za razliku od leta, tokom zime koja traje od oktobra do aprila stanovnici Islanda retko kad vide sunce.

Island 4

"U decembru na Islandu sviće oko 11 sati prepodne, a mrak pada već oko 15 časova, ali pod uslovom da nije oblačno vreme. Ukoliko ima oblaka dan i ne svane. Dešava se da kiša pada neprestano 30 noći i dana", izjavila je Panić.

Naši ljudi na Islandu veoma teško podnose surove vremenske prilike u toj zemlji, ali ne samo oni, teško je i Islandjanima.

Island 8

"Tokom zime, jednom ili dva puta Islandjani odlaze u Španiju, na Floridu, Kanarska ostrva ili Tenerife. Mnogi kupuju kuće i nakon penzionisanja sele se u te tople krajeve", dodala je Panić.

Uprkos surovoj klimi, dodala je Panić, Island je zemlja u kojoj se može lepo da živi jer država savršeno funkcioniše, nema kriminala, a ima posla za sve koji žele da rade.

Island 5

"Već sa 14 godina Islandjani počinju da rade neke lakše poslove i do 16. godine ne plaćaju porez na ono šta zarade. Grad Rejkjavik obezbedjuje posao preko leta za sve djake koji žele da rade. To su četvoročasovni poslovi, uglavnom na održavanju travnjaka i dečijih igrališta", kazala je Panić.

Prema njenim rečima, prosečna plata radnika na Islandu je oko 2.000 evra, s tim što je za ishranu jedne četvoročlane porodice potrebno mesečno  oko 1.000 evra, troškovi grejanja stana od 100 kvadrata iznose oko 70 evra, a troškovi struje 60 evra.

Island 6

                                                                              Jelena Panić

Panić je kazala da Islandjani posebnu pažnju poklanjaju očuvanju ekologiji i zdravlju, posebno tome da deca usvajaju zdrave životne navike.

"Od malih nogu decu navikavaju da borave što više na otvorenom. Bebe preko dana spavaju u kolicama na teresama bez obzira koliko je hladno i da li vetar duva. Čak vezuju kolica da ih vetar ne bi odneo", rekla je Panić.

Prema njenim rečima, kada dete krene u vrtić i školu roditelji moraju da mu obezbede gumeno odelo, čizme i skafander.Island 1

"Moj najveći šok u vrtiću je bio kada sam došla po sina a zatekla vaspitačicu kako hladnom vodom iz  creva pere decu koja treba da udju u vrtić. Njihova gumena odela bila su skroz uprljana peskom i blatom jer su se igrali u dvorištu", kazala je Panić.

Boravak na otvorenom, dodala je, obavezan je i za osnovce. Tokom avgusta i septembra, kao i tokom maja i juna, časovi fizičkog su napolju i kada pada kiša, a sva deca do osmog razreda moraju da izadju iz učionice za dva velika odmora.

"Za vreme jednog odmora deca jednu užinu koju im roditelji spremaju a to nikako ne sme da bude slatkiš i sok, već voće ili povrće. Na drugom velikom odmoru jedu kuvani obrok koji škola priprema, a on se plaća oko 80 evra mesečno", rekla je Panić.

Kako je kazala Panić, sve osnovne škole posle časova organizuju za starije učenike druženja i zabavne igre, takoda deca imaju ispunjeno vreme i tokom popodneva.

Prema njenim rečima, izlazak u kafiće i diskote na Islandu je dozvoljen mladima koji imaju 23 godine, a sa 18 godina mogu da udju tek u po koji kafić.

Island 2

Preko čitave godine, kazala je ona, Islandjani se kupaju u otvorenim  bazenima sa toplom vodom kojih ima u svakom naselju, a svaku priliku koriste da odu na izlet u kampove kojih ima širom zemlje.

"Na Islandu gotovo i da nema kriminala, stanovi i kuće preko dana niko ne zaključava, kao i kola. Zbunjeni su kad ih pitate što ne zaključavaju kola, jer kažu "zašto bi neko ukrao moja kola, kad ovde svi imaju svoja", istakla je Panić.

Gotovo svi administativni poslovi, dodala je Panić, mogu da se završe preko interneta, i medju malobrojnim za koje mora da se ode u državnu ustanovu je izdavanje pasoša.
"Da bi dobili pasoš potrebno je da odete do odredjene kancelarije da bi vas slikali, ali čitava procedura ne traje duže od 10 minuta. Pasoš se dostavlja poštom na kućnu adresu",  izjavila je ona.

Prema njenim rečima, zdravstveni sistem na Islandu je verovatno medju najboljim na svetu, pregledi nisu skupi ni kad ih sami plaćate, a zdravstveno osiguranje pokriva troškove lečenja tokom godine sve do odredjenog iznosa. Na snimanja i preglede kod lekara specijaliste ne čeka se duže od tri nedelje.

"Islandjani su veoma ljubazni i medjusobno i prema strancima, nigde nećete biti odbijeni ukoliko zatražite pomoć, svi će vam odgovoriti sa osmehom. Izuzetno su pažljivi u svakodnevnoj komunikaciji, a posebno na poslu", kazala je Panić.

Na Islandu, dodala je ona, nikome se sigurno neće desiti da posle druženja sa prijateljima sedne u kola u pripitom stanju.

Islandjani zovu policiju, rekla je Panić,  čim primete da je neko pijan seo za volan, makar da se radi o nekom njihovim najbližem sa kojim su upravo oni sedeli zajedno i provodili se.
               

Piše: B.Ljubisavljević

Foto: privatna arhiva i S. Đorđević

TEMPLEJT na srpskomRES

Povezani članci

  • Vlasti u Srbiji likuju jer nema više „američkih para“

    Trampova ofanziva na USAID teško je pogodila neke medije i nevladine organizacije u Srbiji. Dok vlasti u Beogradu slave što se više ne finansira „obojena revolucija“, najveći primalac novca bila je zapravo država.

  • Jedan petak u Jagodini: Dva naroda, autobusi, predsednik

    Vučić je odabrao baš Jagodinu jer tu nikada nije bio na vlasti, kažu opozicionari. Zato je taj gradić u petak bio poprište dva skupa, kritičara režima i same SNS.

  • Reke ljudi u Nišu i Beogradu

    U Nišu i Beogradu održani su masovni protesti na kojima su učestvovali studenti, prosvetni radnici i građani, zahtevajući pravdu i promene u društvu. Protesti su počeli ćutanjem u znak sećanja na žrtve, a kulminirali su porukama solidarnosti i otpora.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim