Viteški čas srednjovekovne kulture

jun 16 2019

Sada već tradicionalno –treću godinu za redom, srednjovekovni vitezovi osvajaju Niš. Višednevni festival ove godine okupio je vitezove iz mnogobrojnih gradova Srbije, zatim sa Kosova, Hrvatske, Republike Srpske, Slovačke i Belgije. Svojim programom pokazali su prisutnima davno zaboravljene veštine.

Svake godine sve veći broj učesnika

„Zaštitnici tvrđave“ – ovogodišnje je ime festivala srednjovekovne kulture koji je održan u niškoj tvrđavi. Viteski festival 02

Defileom kroz grad počinje druženje sa vitezovima koji su došli iz nekoliko zemalja u okruženju, ali i nešto udaljenijih poput Slovačke i Belgije. Na čelu kolone organizator Dušan Hadžić iz udruženja „Zmajeva griva“ kaže da prve godine festival nije bio međunarodni, ali da se vremenom širi.

Defile kroz pešačku zonu Niša

U autentičnoj srednjovekovnoj garderobi defileom kroz grad pozivaju građane da ih posete u tvrđavi. Viteski festival 24

Tamo se nalaze srednjovekovni šatori, srednjovekovna pijaca i krčma, a između ostalog i mesto za viteške borbe. Svi učesnici festivala kažu da uživaju u njima, jednako kao u druženju sa prijateljima iz zemlje i inostranstva sa kojima dele iste strasti.

Viteški kodeks

Zvuk roga nekoliko puta, i borbe mogu da počnu.Viteski festival 13

Pored svakog viteza je srednjovekovna dama koja mora biti jednako hrabra i odvažna. „Vitez mora da bude dobar, pošten, dobronameran, da pomaže drugima, da poštuje i mlađe i starije od sebe, a žene posebno. Pored toga, mora da bude hrabar, lojalan, strpljiv, smeo, snažan i izdržljiv, ali i da ima dobru koncentraciju“, objašnjava Dušan Hadžić.

Prave borbe sa kompletnom zaštitom

Na više od 30 stepeni, kolike su temperature ovih dana, i vitezovima je vruće, ali viteški nose 40 kilograma tešku opremu, neophodnu za viteške borilačke veštine „Bohurt“ i „Reinakment“. Viteski festival 06

Obe borbe su sa full kontaktom. „Ove dve borbe su drugačije od svih ostalih borilačkih veština poput tekvondoa, karatea jer smo mi oklopljeni“.

Šlem glavu čuva

„U bohurtu borac ne može da uđe u ring ukoliko nije zaštićen potpuno i ukoliko oružje nije po propisima, to je borba tupim metalnim oružjem. Viteski festival 14U reinakmentu takođe, tu je oklop malo slabiji, ali to je borba samo udarac u glavu, pa ko nema šlem, ne može da se bori. Izgleda veoma agresivno, udarci su pravi, ali borci su veoma dobro zaštićeni“, kaže Dušan i dodaje da su dozvoljene rvanje i slične tehnike.

Lakše povrede

Povrede se ipak dešavaju. Često se raskrvavi glava pod verižnim oklopom i šlemom koji teži čak do 7 kg. Viteski festival 10

Ni druge povrede nisu retkost, zbog čega vitezovi kažu da je osim borilačke veštine najbitnija koncentracija zbog dotoka kiseonika. Svi takođe tvrde da ih ljubav prema viteštvu drži od dečačkih dana, ali i ljubav prema borbama zbog kojih vredno treniraju i priremaju se po nekoliko meseci. 

Srednjovekovna dama najvažnija vitezu

A nakon bitke, iznemoglim vitezovima srednjovekovne dame prve priteknu u pomoć. „Ne samo vitezove, i srednjovekovne dame krasi veliko junaštvo. Viteski festival 01

To je jedna čvrstina pre svega, skromnost, suptilnost. Skromnost je u ovoj kulturi značajna vrlina koja se iskazuje načinom ponašanja, ali i odevanja, objašnjava Maja Manić.

Krčma, mesto za uživanje i druženje

Nakon prave oštre i veoma uzbudljive bitke, vitezovi su zalužili da se odmore i druže u srednjovekovnoj krčmi koja je takođe „doneta“ u nišku tvrđavu. Viteski festival 26

Prava prilika da se ponovo sretnu stari prijatelji, poput Milana Radojkovića iz Svilajnca koji nazdravlja svom gostu Belgijancu Žoržu Suk Sabou. Žorž se već treći put rado vraća u Srbiju kako bi učestovao na viteškim festivalima.

O srednjovekovnoj kulturi i istoriji kroz igračke

Već nekoliko puta u Srbiji na ovakvim festivalima bili su i Neven Šego iz Zagreba i Irena Dolenec iz Koprivnice. Viteski festival 27

„Prekrasni ljudi, festivali prekrasni, ima jako puno sudionika. Zapravo, jako dobro se provodimo i tokom dana kada su tu posjetitelji i kasnije kada se međusobno družimo“. Pošto su prvi put u Nišu raduju se niškoj kuhinji. Oni proizvode igračke za decu i rado prenose svoja znanja o ovoj kulturi.

Spavanje pod vedrim nebom

Dok oni odmaraju od borbe, posetioci slobodno šetaju i obilaze srednjovekovne šatore. Viteski festival 19

Svi šatori su, kažu organizatori, uređeni onako kako je to bilo i u srednjem veku. Unutra je krevet i na njemu koža na kojoj ovi borci spavaju.

Laka čizma za lak korak

Sve je veoma verno napravljeno, čak i obuća je ručno rađena, šivena od kože i konopca različite debljine. Viteski festival 18

Čizme viteza trebaju biti crne kao simbol smrti. Od svih stvari koje nose na sebi, obuća je najlakša.

Brutalno srednjovekovno mučenje

Ova „smrt“ međutim, privukla je najviše pažnje posetilaca. Kostur princa ili princeze utamničene u visećem kavezu svaki posetilac morao je da pipne ili da se slika pored.Viteski festival 25

Ovo je bila najpopularnija tehnika mučenja u srednjem veku, kavez je bio veličine ljudskog tela zbog čega je dobio naziv sanduk, arednjovekovne žrtve su najčešće visile u kavezu sve dok ih ne pojedu vrane.

Vitez 21. veka

Trodnevni festival „Zaštitnici tvrđave“ u Nišu osim uživanja za posetioce uživanje je i za goste koji vole da se druže i upoznaju Nišlije.Viteski festival 22

Sa svojom viteškom odećom svakako privlače pažnju na gradskim ulicama. A pažnja lepih dama svakom vitezu je važna.

Autor: Jelena Đukuć Pejić

O Članku

  • Datum: ponedeljak, 03 jun 2019
  • Location: Nis

Povezani članci

  • Reke ljudi u Nišu i Beogradu

    U Nišu i Beogradu održani su masovni protesti na kojima su učestvovali studenti, prosvetni radnici i građani, zahtevajući pravdu i promene u društvu. Protesti su počeli ćutanjem u znak sećanja na žrtve, a kulminirali su porukama solidarnosti i otpora.

  • Statika nadstrešnice i statika vlasti

    Crni petak u Novom Sadu odneo je četrnaest života i doneo jedno veliko pitanje – ko je kriv? Kritičari vlasti kažu da su krivi javašluk i lopovluk, ugrađivanje u svaki građevinski poduhvat.

  • Uskoro lica junaka Čegarske bitke

    Ćele-kula, spomenik u Nišu, simbol je borbe i otpora srpskog naroda iz vremena Prvog srpskog ustanka. Građena od lobanja poginulih vojnika sa Čegarskog bojišta, kula i danas svedoči o surovoj istoriji i herojstvu. Danas, nakon više od dva veka, ostalo je svega 58 lobanja od prvobitnih 952, ali njen značaj i dalje privlači pažnju istraživača i posetilaca.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim