Oblačinsko jezero dobija Plan detaljne regulacije
Izgradnja pristaništa za čamce i jedrilice, izgradnja dvorane za tenis i univerzalne sportske hale u neposrednoj blizini Oblačinskog jezera, samo su neke od mogućnosti koje će opština Merošina uskoro ponuditi investitorima i to zahvaljujući Planu detaljne regulacije tog područja.
Ovaj značajan planski dokument kompletno je završen, a da bi postao punovažan preostaje još da bude usvojen na sednici Skupštine opštine Merošina zakazanoj za sledeći mesec.
Plan detaljne regulacije TK Oblačinsko jezero
U Kancelariji za lokalni ekonomski razvoj Merošine podsećaju da je izrada PDR-a Turističkog kompleksa “Oblačinsko jezero” krenula oktobra 2015.godine.
Izradu je finansirala Evropska unija, Vlada Švajcarske i Vlada Republike Srbije preko programa “Evropski progres” koji je za tu namenu obezbedio 6.400 evra, dok je opština Merošina izdvojila 800 evra. Plan detaljne regulacije Turističkog kompleksa “Oblačinsko jezero” uradio je niški Zavoda za urbanizam.
Stručna saradnica u Kancelariji za lokalni ekonomski razvoj Maja Milosavljević istakla je za Medijski istraživački centar da je pomuniti plan detaljne regulacije bio na javnom uvidu krajem prošle godine, a potom ga je usvojila Komisija za planove i Opštinsko veće.
„Zahvaljući Evropskom progresu sproveden je i rani javni uvid tako dasu investitori, ali i svi zainteresovani gradjani mogli već u početnoj fazi izrade plana da se upoznaju sa planskim područjem i da daju svoje primedbe i sugestije. Nakon održanog ranog javnog uvida u nacrt plana unete su sugestije gradjana i JP „Direkcija za izgradnju opštine Merošina“ koje se odnose na uvodjenje mere čišćenja jezera i odredjivanje prostora za smeštaj pasa“, kazala je Milosavljević.
Maja Milosavljević
Ona je izjavila da je ceo postupak izrade PDR-a bio je veoma transparentan. Svaka faza izrade, dodala je Milosavljević, objavljivana je na baneru, plan je postavljen na opštinski sajt, a gradjani su svoje sugestije tokom ranog javnog uvida mogli da šalju i na posebnu e-mail adresu.
„Novina u postupku donošenja Plana detaljne regulacije Turističkog kompleksa „Oblačinsko jezero“ je i donošenje Srednjoročnog programa uredjenja gradjevinskog zemljišta. Srednjoročni program će pomoći da se PDR sprovede u delo i da se zaista krene sa uredjivanjem tog planskog područja. Ovih dana krećemo sa procenom koliko će koštati uredjenje čitavog kompleksa i koliko će za to biti potrebno vremena“, naglasila je Milosavljević.
Plan detaljne regulacije Oblačinskog jezera, objasnila je Milosavljević, obuhvata područje od 52 hektara i ima četiri urbanističke celine.
„Jednu celinu predstavlja jezero sa priobalnim pojasom, drugu čini kompleks otvorenih bazena, treća urbanistička celina je turističko-rekreativni kompleks, a četvrta urbanistička celina je turističko-vikend naselje. Planski uredjen prostor moći će da se koristi za razvoj sportskih sadržaja, za razvoj seoskog turizma, izletničko-rekreativnog turizma i tranzitnog turizma“, istakla je Milosavljević.
Oblačinsko jezero
Prema njenim rečima planom detaljne regulacije predvidjen je, izmedju ostalog, prostor za gradnju gerontološkog centra, škole u prirodi, multifukcionalnih terena, bazena, dva doka sa splavovima, centra za trening i obuku lovačkih pasa, a predvidjen je i prostor za dnevni smeštaj pasa.
Predsednica opštine Merošina Sanja Stajić kazala je za Medijski istraživački centar da će planom detaljne regulacije investitorima biti date jasne smernice za koje aktivnosti mogu da konkurišu kada je u pitanju kompleks Oblačinskog jezera.
Predsednica opštine Merošina Sanja Stajić
„Izrada plana detaljne regulacije tog područja je poduhvat koji će afirmisati Merošinu u oblasti turizma. Planska dokumentacija je osnov svih budućih aktivnosti i omogućiće aktiviranje jezera kao turističke destinacije. Postoji interesovanje investitora za tustički kompleks i nadamo se da će se veći broj njih javiti i aplicirati za investicije koje će biti dobre i za njih i za stanovnike opštine Merošina“, izjavila je Stajić.
Žitelji opštine Merošina sa nestrpljenjem očekuju prve radove na Oblačinskom jezeru i veruju da će njegova lepota privući turiste iz čitave Srbije.
Merošina
„Ljudi i sada vole da dodju tamo ali nema uslova, motel nije u najboljem stanju, ima i malo ležaja. Potreban nam je jedan ozbiljan investitor da renovira motel. To bi omogućilo da se na Oblačinskom jezeru razvije turizam“, izjavio je Zoran Jovanović iz Merošine.
Toma Radenković iz merošinskog sela Jugbodanovca je mišljenja da je velika šteta što je Oblačinsko jezero godinama napušteno.
„Pre 20, 30 godina nije bilo tako. Tamo je mnogo ljudi dolazilo na odmor. Nadamo se da će taj plan što ga opština priprema da omogući da Oblačinsko jezero ponovo bude puno ljudi. Meštani bi tada mogli da zarade od prodaje svojih poljoprivrednih proizvoda turistima“, kazao je Radenković.
Toma Radenković
Gorica Stojiljković iz sela Baličevca istakla je da bi na Oblačinskom jezeru bilo mnogo turista kada bi se renovirao motel, sredila plaža, napravili novi bazeni i sportski tereni.
„To bi oživelo celo opštinu, ljudi bi mogli da nadju posao u motelu i kafanama koje bi tamo radile. Bilo bi sigurno turista iz čitavog ovog kraja, jer je priroda mnogo lepa i nije zagadjena“, rekla je Stojiljković.
Oblačinsko jezero pod ledom
Prostorni planer u programu „Evropski progres“ Viktor Veljović rekao je za Medijski istraživačaki centarda se kroz veće učešće gradjana u postupku izrade planske dokumentacije može se uticati na planska rešenja, a takođe i na obuhvat plana.
„Evropska unija promoviše u okviru svojih direktiva i politika, jačanje participacije u procesu planiranja i to kako kroz formalne metode, poput ranog javnog uvida i javnog uvida, tako i kroz neformalne. Program „Evropski progres“ je u okviru svoje podrške lokalnim samoupravama u izradi planske dokumentacije promovisao i dodatne neformalne metode participacije i informisanja građanja u cilju postizanja kvalitetnijih planskih rešenja, u skladu sa preporukama Evropske unije“, istakao je Veljović.
Prema njegovim rečima dodatne pomoći iz fondova EU za donošenje urbanističkih planova nakon ulaska u EU, za sada nisu konkretno definisane u sklopu finansijskih instrumenata sa kojima Evropska unija raspolaže.
„Definisani su instrumenti podrške kroz posebne programe i inicijative u okviru kohezione politike koje se odnose na urbani razvoj, a koji služe kao instrumenti za proveru i podizanje kvaliteta planskih rešenja, za obezbeđivanje ulaznih podataka neophodnih za definisanje planskih rešenja, i konačno, za samo sprovođenje usvojenih planskih rešenja“, istakao je Veljović.
On je dodao da su procedure donošenja urbanističkih planova u Evropskoj uniji slične kao i u Srbiji. Razlika je, kazao je Veljović, u sistemu planova i nivoima planiranja, odnosno vrsti prostornih i urbanističkih planova.
Piše: Biljana Ljubisavljević
Foto: Saša Đorđević