“Plant” o poglavlju 27
Kako funkcioniše Evropska unija, šta će članstvo Srbije u EU značiti za gradjane Srbije, koliko je poglavlje 27 (životna sredina i klimatske promene) važno za zdravlje ljudi, samo su neke od tema o kojima su članovi Udruženja “Plant” iz Niša razgovarali sa gradjanima Niša i Prokuplja u proteklih pet meseci realizujući projekat “Klimatske promene i Evropske integracije: Kolika je cena zagađenja”.
“Medijskom kampanjom preko društvenih mreža i uličnim akcijama deljenja promotivnog materijala uspeli smo da povećamo informisanost i znanje učenika srednjih škola i studenata o poglavlju 27, o uticaju klimatskih promena na zdravlje, o važnosti poglavlja 27 za zdravlje ljudi. Uspeli smo takođe da povećamo vidljivost procesa evropskih integracija”, izjavila je predsednica Udruženja “Plant” Dragana Vukadinović na konferenciji za novinare.
Ona je istakla da je projekat “Klimatske promene i Evropske integracije: Kolika je cena zagađenja”, “Plant” realizovao u partnerstvu sa Medijskim istraživačkim centrom iz Niša i Udruženjem EHO iz Prokuplja.
“Ovaj projekat je deo većeg projekta “Evropa za mene” koji implemetira Evropski pokret u Srbiji uz podršku Delegacije Evropske unije. Cilj projekta je da poveća znanje građana Srbije o evropskim vrednostima i funkcionisanju Evropske unije kao i da približi proces pristupanja Srbije u EU, kao i da ukase na koristi i uticaje na njihov svakodnevni život u procesu pregovora”, istakla je Vukadinović.
Prema njenim rečima, prihvatanje politike Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine, za našu zemlju bi značilo uspostavljanje održivog sistema zaštite životne sredine, a to bi doprinelo boljem zdravlju i kvalitetu života stanovništva, očuvanju prirodnih resursa i povećanju konkurentnosti privrede.
“Prenošenje propisa Evropske unije u nacionalni pravni sistem samo je prvi korak u procesu prilagodjavanja EU standardima. Politika zaštite životne sredine Evropske unije podrazumeva i adekvatnu primenu i sprovodjenje propisa – na nacionalnom, al i lokalnom nivou. Pregovorima treba obezbediti dovoljno dug prelazni period da bi se infrastruktura i postrojenja u Srbiji prilagodili visokim EU standardima”, kazala je Vukadinović.
Ona je podsetila da se politika EU u oblasti zaštite životne sredine zasniva na načelima preventivnog delovanja, načelu “zagadjivač plaća”, borbi protiv narušavanja životne sredine na samom izvoru zagađenja, na zajedničkoj odgovornosti EU i država članica, i na uključivanju zaštite životne sredine u druge politike EU.
“Evropska unija posebnu pažnju poklanja pitanju borbe protiv klimatskih promena i za ovu oblast izdvaja se oko 20 odsto budžeta EU za period od 2014-2020. godine. Novi okvir za klimatsku i energetsku politiku EU do 2030. godine predvidja smanjenje emisije gasova staklene baste za 40 odsto u odnosu na 1990. godinu. Dugoročni cilj Evropske unije je smanjenje emisije gasova staklene baste za 80 do 95 odsto do 2050. godine u odnosu na 1990. godinu. Osnovi instrumenti borbe protiv klimatskih promena su dekarbonizacija, povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost. Dekarbonizacija podrazumeva smanjenje korišćenja fosilnih goriva i povećanje energetske nezavisnosti Evropske unije”, rekla je Vukadinović.
Prema njenim rečima, usvajanje i sprovodjenje pravnih tekovina EU, uključujući i one koji se odnose na zaštitu životne sredine, ne može biti predmet pregovora, već se podrazumeva jer je osnovni uslov članstva u EU preuzimanje i sprovodjenje njenih pravnih tekovina od datuma pristupanja.
Tekst i foto: Biljana Ljubisavljević