Romi dobili svoju ustanovu kulture
Baš pred Đurđevdan, u Nišu je otvoren prvi Romski kulturni centar u Srbiji, jedinstvena ustanova kulture na ovim prostorima. Jedinstvena i po tome jer je dobila značajnu podršku svog grada.
Uz romsku himnu “Đelem đelem” i pesmu “Ederlezi”, što na romskom znači Đurđevdan, svečano je otvoren prvi Romski kulturni centar u Srbiji. U Niš, u kome po zvaničnim statistikama živi oko 7.000 Roma, došli su mnogi poštovaoci romske kulture, među kojima i poznati umetnici.
“Ne samo u Srbiji, u celom regionu je to prvi Romski kulturni centar. Ono što od kulturnih centara u svetu funkcioniše, to znam dobro, to je u Rusiji koji vodi akademik istoričar Nadežda Demeter i jedan je u Hajderbergu, Romani Rose. Treći je u Nišu”, ponosno ističe Osman Balić, Nišlija i direktor Yurom centra koji je jedan od zaslužnih za ovu ustavnovu kulture.
Zato, kaže, Niš i Romi imaju ogromnu odgovornost da Romski kulturni centar održe kao instituciju koja će objašnjava Balić, kao transfer znanja i iskustava pokrenuti promenu sistema vrednosti. Na otvaranju, među zvanicama je bila i prva romska operska pevačica u Srbiji Nataša Tasić Knežević.
“Ima nekoliko razloga zašto je ovaj kulturni centar bitan. Niš kao grad na jugu ima fantastično Narodno pozorište za koje se nadam da će jednog dana dobiti i operu, a imamo izuzetno talentovane mlade ljude koji zaslužuju da jednog dana kada ja odem u penziju nastave ovaj put. Mi možemo da uradimo mnogo toga kada je kultura u pitanju, i od Roma mnogo može da se nauči o ljubavi, slobodi, poštovanju. Romi mogu da budu zaista izuzetno važni za razvoj kulturnih sadržaja ne samo u Srbiji, nego u Evropi, posebno što su večita inspiracija kompozitorima, vajarima, vizuelnim umetnicima, filmskim umetnicima – mislim da je to veoma važno”, kaže ova umetnica.
Osim što je Niš dobio prvu romsku ustanovu ili instituciju u Srbiji koja prema međunarodnim organizacijama proji između 400 i 500 hiljada pripadnika ove nacionalne manjine, Niš je i prva lokalna samouprava koja je pomogla stvaranje ovog centra i u svoj budžet stavila posebnu budžetsku liniju za Rome. Formula za osnivanje je nacionalni savet Roma koji ima izvorna ovlašćenja da formira ovakve institucije, a iz akcionog plana grada Niša iz 2017. u kome stoji i formiranje kulturnog centra, grad je izdvojio 5 miliona za Rome.
“Naše zadovoljstvo je utoliko veće jer su naši Romi decenijama na ovo čekali. Ono što je značajno je ostvarivanje lokalnog akcionog plana, a dalje je značajan doprinos grada, ne samo u očuvanju identiteta, istorije, tradicije, kulture i jezika, već i u pružanju podrške unapređenju svih potencijala u samoj romskoj zajednici. Mislim da na ovaj način grad pokazuje i svoj potencijal i svoju snagu”, kaže gradonačelnik Niša Darko Bulatović.
Osman Balić međutim priznaje da je prijatno iznenađen podrškom grada. Kaže da nije očekivao tako prontnu reakciju i dodaje da je srećan što je sporazumom o finansiranju podrška grada sigurna i u narednom periodu. Ističe da je osnivanje romskog kulturnog centra za njega izuzetno važno.
“To je moj otac meni u amanet ostavio. Poslednje ozbiljno društvo za nauku, prosvetu, kulturu i socijalna pitanja vodio je moj otac sedamdeset i neke. On je formirao komisiju za proučavanje života i običaja Roma u srpskoj akademiji nauka. I evo pola veka kasnije.. “, kroz osmeh kaže Osman. Ističe da ima velike planove za koje treba i vremena i novca. Prvo što najavljuje su obuke za kulturni menadžment, zatim obuke za koreografe, a među poznatim ličnostima koje će dolaziti biće i pomenuta Nadežda Demeter i režiser Rahim Burhan. Naumio je, kaže, da to iako malo, izgleda svetski, i dodaje da u ovoj instituciji želi da napravi i dokumentacioni centar, budući da je kao inženjer zaštite na radu specijalizirao dokumentaristiku, i da poseduje ogroman broj različitih dokumenata.
Balić najavljuje i formiranje programskog saveta u kome će biti značajni pojedinci. Jedan od njih, sociolog religije Dragan Todorović, takođe ističe važnost ovakve ustanove: “To je neka vrsta vetra u leđa svim naporima dosadašnjim koji su učinjeni, i u političkom smislu, i u akademskom smislu, i u smislu podrške romskoj eliti koja se trudi da uz pomoć grada i institucija osnaži sve napore na učvršćivanju nacionalnog identiteta. Mi koji se bavimo ovim pitanjima govorimo da integracija Roma u Srbiji treba da se dešava mimo asimilacije. Ovo je sad najbolji primer”, smatra sociolog.
Niški Romi će ovogodišnji Đurđevdan pamtiti i po ovom istorijskom danu, a nijedan romski praznik ne može proći bez trubača. Kako je muzika nešto po čemu ceo svet poznaje Rome, niški novinar Turkijan Redžepi podseća da je jedan Šaban Bajramović koji je potekao iz Niša, predstavljao u celom svetu i svoj narod i svoj grad. Ipak, kao neko ko je takođe “umešan” u stvaranje ovog centra, Turkijan dodaje:
“Posebno sam zadovoljan što su se Romi intelektualci, bez obzira kojom se oblašću u svojim profesijama bave, udružili da se napravi nešto ovakvo, i mi smo ubuduće otvoreni za sve, ne samo za Rome. Nastaviće se zagovaranje da se lokalni akcioni plan nastavi i dalje, ali je osim gradske podrše centru još važnija jedna stvar – od pet miliona, milion i čestristo hiljada dinara otišlo je na 24 stipendije romskim srednjoškolcima. To je isto veliki uspeh jer eto, dajemo neki vetar u leđa mladoj romskoj deci da nastave sa obrazovanjem, jer džaba i kultura ako nema obrazovanja”, napominje Redžepi.
Autor: Jelena Đukić Pejić