Veštačka inteligencija u medicini omogućuje bolji rad lekara
Izabrani lekar u budućnosti možda neće biti čovek, već aplikacija kojoj ćete se obratiti nakon što vas telefon ili smartwatch upozore na zdravstvene probleme. Medijski istraživački centar istražuje koliko srpsko zdravstvo prati trendove koje donosi primena veštačke inteligencije.
U svetu u kojem svaka sekunda može biti ključna, veštačka inteligencija postaje neizostavan partner u zdravstvu. Svesni važnosti, prednosti ali i neminovnosti primene ovih tehnologija, u Srbiji je nedavno organizovan i prvi kongres Digitalne medicine. Jedan od organizatora bio je i dr Dejan Hristov.
„Svrha je bila da napravimo nekakav presek, da znamo gde smo, da uvedemo ljude u tu priču da shvate da moraju da prate tehnologiju, da imaju saznanje o tome šta znači digitalna medicina, kako se koristi, šta znači kad vam dođe pacijent pa kaže ’video sam na svom smart watch-u to i to’, da li je to nešto ozbiljno ili nije, kako da ga posavetujete, možete li da uopšte uzmete to merenje kao validno ili ne“, kaže dr Hristov.
AI manje greši
Istraživanja su pokazala da AI “odlično uči” i postiže sjajne rezultate i na testovima. Kako se moglo čuti i na Kongresu, praksa je pokazala da ljudska greška ide do 20 %, ChatGPT na 35 pitanja iz kardiologije pogrešno odgovori na 12%, polaže lako ispit za dobijanje licence u Americi na kojem je prolaznost studenata 40 ili 50 %, objašnjava Hristov.
„Slikovito da vam objasnim, kada imate neki potentan, dobar lek za hipertenziju on može da pomogne kao monoterapija, da pijete samo jedan lek, sigurno oko 10-20 % da smanji hipertenziju u populaciji. Ako koristite mobilne aplikacije koje su danas razvijene za hipertenziju, rađena su istraživanja koja isto toliko mogu da vam pomognu. Upravo iz tog razloga što ćete vi da pročitate kako da se ponašate, šta da uradite u trenutku kada vam skoči pritisak, koji lek da popijete, da li morate hitno da se javite lekaru ili to baš i nije nešto ozbiljno, tako da u tom smislu pomaže“, ističe on.
Pametni telefoni i uređaji poput pametnih satova će uskoro moći da prepoznaju kada treba da upozore korisnike da potraže lekarsku pomoć ili da preduzmu potrebne mere.
“Jedna zanimljivost je recimo da taj softver koji služi za prepoznavanje lica, danas se koristi da snima kako izgleda lice, grč mišića, oblik očiju, zenica, usana ta facijalna ekspresija kakva je kada neko ima napad artijalne fibrilacije jedne vrste aritmije, nepravilnog srčanog rada. I predikcije su da ćete sutra recimo kada vi uzmete telefon moći da upozori da trenutno imate napad, javite se lekaru ili popijete lek. To je jedna od implikacija tog AI softvera“.
Specijalne naočare za operativne zahvate
Lekari u Srbiji ne samo da prate, već i postavljaju standard. Profesor dr Tomislav Kostić, rukovodilac Klinike za kardiologiju UKC Niš, objasnio je njihov tim mogao da implementira najnoviju tehnologiju za poboljšanje efikasnosti i sigurnosti invazivnih kardioloških procedura.
Njihovo znanje i iskustvo dobili su novu dimenziju sa specijalnim naočarima koje koriste u operativnim zahvatima ugradnje pejsmejkera i postavili, kako kažu, record u svetu, 7 pejsmejkera u jednom danu. Pored toga, ove naočare smanjuju rizik od komplikacija jer zahvaljujući njima, lekari prate stanje pacijenta u realnom vremenu tokom same procedure.
“Mi smo dobili naočare koje se koriste u različite svrhe, ali smo ih iskoristili specifično za pripremu i rad sa pacijentima koji su podvrgnuti invazivnim procedurama, posebno kod ugradnje pejsmejkera. Ovaj sistem, koji smo uveli pre dve godine, omogućava da se pejsmejker ugradi bez klasičnog invazivnog reza, što je velika prednost kako za pacijente, tako i za samu ekipu", kaže profesor Kostić i dodaje:
“Ceo taj sistem se radi kroz sistem donjih ekstremiteta i to nekad može da bude zbog anatomskih varijacija izazov i za lekara koji to radi, i za ekipu, i za pacijenta da ne nastanu izvesne komplikacije. Da se to ne bi desilo mi smo svim pacijentima radili preoparitvni skener arterija i vena donjih ekstremiteta i uz pomoć naočara u toku same procedure smo imali ‘real time’ snimak pratično skenera, anatomskog pristupa samo tog uzvodnog sistema kroz koji se taj transkateterski pejsing sistem uvodi. To je bio svojevrstan novi pristup u toku te same procedure koja se samo po sebi nova u Srbiji”, objašnjava on.
I ljudska greška se smanjuje uz upotrebu AI
Očekuje se da će u narednim godinama ovakvi inovativni pristupi postati standard u mnogim medicinskim disciplinama, što će dovesti do sve boljih i sigurnijih zdravstvenih usluga u Srbiji.
Upotreba ove tehnologije u hirurgiji je značajan napredak, smatra dr Bojan Jovanović, rukovodilac Centra za minimalno invazivnu hirurgiju u Nišu. I na ovoj klinici koriste specifičan alat koji uz pomoć AI sam seče i istovremeno zatvara tkivo.
„Na našoj klinici već koristimo neke uređaje koji su podržani veštačkom inteligencijim, takozvani stapler. Radi se o jednom uređaju koji istovremeno seče i zatvara tkivo, što nam mnogo nam olakšava rad. I ne samo što nam olakšava, nego daje mnogo veću sigurnost da je taj deo tkiva koji ste vi presekli istovremeno i zatvoren da ne može da dođe do eventualnog formiranja fistule ili komplikacija koje mogu biti opasne po život“, kaže dr Bojan Jovanović i zaključuje da će udruživanje znanja i tehnologije koristiti svima – pacijenti će dobiti bolju negu, a doktori će biti bolji u svom poslu.
Veštačka inteligencija u medicini postoji već dugo, a uglavnom je usmerena na dijagnostikovanje bolesti, brigu o pacijentima, optimizaciju kliničkih istraživanja, proceni rizika kod pacijenata i slično. Algoritmi zasnovani na mašinskom učenju omogućavaju da preliminarnu dijagnozu ili rešenje problema pacijenta lekar dobije za manje od jedne sekunde, i to preciznije čak i od konzilijuma lekara, dok su do sada lekari provodili sate analizirajući medicinske snimke i postavljajući dijagnoze.
Nobelova nagrada dodeljena ove godine za fiziku i hemiju upravo za otkrića vezana za veštačku inteligenciju upućuju na važnost primene veštačke inteligencije i u medicini. Nobelovu nagradu za hemiju dobili su Dejvid Bejker za kompjuterski dizajn proteina i Demis Hasabis i Džon M. Džamper za predviđanje strukture proteina. Naučnici veruju da će njihova otkrića pomoći u oblasti farmacije i skratiti put do pronalaska pojedinih lekova.
Tekst: Milica Milojević Kostić
Foto i video: Jelena Đukić Pejić i Saša Đorđević