Kasetne bombe još prete Srbiji

maj 05 2017

Udruženje "Akcija i pomoć" iz Niša danas je povodom ranjavanja deminera u eksplozije kasetne bombe na vojnom aerodromu "Dubinje" kod Sjenice, podsetilo da Srbija još nije potpisala Konvenciju o zabrani upotrebe, proizvodnje i skladištenja kasetne municije.

Predsednik tog udruženja, nekadašnji deminer Sladjan Vučković jr rekao da je Srbija inicirala donošenje i učestvovala u izradi teksta Konvencije koju je 2008. godine u Oslu potpisalo više od 90 zemalja.

"Od 1. avgusta 2010. godine kada je stupila na snagu, Konvenciju je potpisalo više od 120 zemalja. Medju potpisnicama su sve zemlje u našem okruženju i velike svetske sile poput Nemačke, Francuske i Velike Britanije", istakao je Vučković.

sladjan vuckovic deminer

                                                          Sladjan Vučković

On je kazao da je do današnjeg dana ostalo nejasno zbog čega Srbija nije potpisala Konvenciju iako se nalazi medju zemljama čije je stanovništvo teško stradalo od kasetne municije.

"Bivši ministar odbrane Bratislav Gašić je svojevremeno izjavio da do potpisivanja sporazuma mora da prodje dug period i da je potreban ogroman broj ekspertskih grupa koje 'dogovaraju, obilaze, gledaju šta to imamo od naoružanja', rekao je Vučković.

Prema njegovim rečima, Gašić je takodje rekao da će Srbija "sasvim sigurno" potpisati Konvenciju.

"Potpisivanje Konvencije podrazumeva zabranu korišćenja i proizvodnje kasetne municije, ali omogućava zemljama potpisnicama da iz različitih fondova dodju do donacija za čišćenje područja na kojima se nalazi zaostala kasetna municija", naglasio je Vučković.

sladjan vuckovic deminer 2

                                                          Sladjan Vučković

On je podsetio da je na Srbiju tokom bombardovanja 1999. godine bačeno oko 1.000 kontejnera sa više od 300.000 kasetnih mina.

"Kasetne bombe bačene su na skoro 200 lokacija. Od njih je od rata do sada poginulo i ranjeno oko 200 osoba, uglavnom civila i to najviše mladjh od 18 godina", naglasio je Vučković koji je prilikom deminiranja kasetne bombe 1999. godine ostao bez obe ruke.

Vučković je takodje podsetio da se sumnja da se na teritoriji Srbije kasetna municija nalazi na oko tri miliona kvadratnih metara, dok je ukupno oko šest i po miliona kvadrata kontaminirano raznim ubojnim sredstvima.

kasetnamunicija

"Kasetne bombe su napravljene tako da mogu da ubiju i nekoliko decenija nakon bombardovanja. One se prave tako da ne eksplodiraju sve odmah već odredjeni procenat bombi mnogo kasnije", rekao je Vučković.

Niš je, podvukao je Vučković, bio zasut kasetnim bomba u dva navrata, 7. i 12. maja, i samo u jednom danu "žute ubice" odnele su živote 15 gradjana Niša.

Piše: B.Ljubisavljević

Foto: Saša Đorđević

Povezani članci

  • Nišlija preživeo bombardovanje – razneta noga uspomena

    Slavko Miljković (84) jedan je od onih Nišlija koji su imali nesreću da se 7. maja 1999. godine nadju na Tvrdjavskoj pijaci upravo u vreme kada su je NATO avioni zasuli kasetnim bombama i ugasili živote 17 nedužnih gradjana, a medju njima i trudnice u poodmakloj trudnoći.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim