Koga svrbe dlanovi zbog zlata iz “Ilovice”

april 05 2019

“Ako mislite da je ekonomija važnija od životne sredine, pokušajte da zadržite dah dok brojite novac!”, poručuju makedonski ekolozi - pobornicima otvaranja rudnika u plodnim dolinama strumičkog i đevđeliskog regiona.

Na prošlonedeljnom protestnom maršu u opštinskom centru Bosilovu, nadomak Strumice, pod sloganom „Stop za Rudnik smrti!“, mladi učesnici su poručili premijeru Zoranu Zaevu, koji potiče iz strumičkog kraja, da ne žele rudnike, već zdravu kotlinu i zdrav život, i zamolili ga da ih „ne prisiljava da se iseljavaju“. Marš je bio samo poslednji u seriji protesta, peticija, blokada puteva..., kojima još od 2017-te, stanovnici ugroženog područja permanentno traže sprečavanje otvaranje rdunika za bakar i zlato „Ilovica – Štuka“ i raskidanje dogovora sa stranim koncesionarom, firmom „Euromaks Risorsis“.

Nekoliko godina unazad, zaštitinici životne sredine iz građanskog sektora, na sve dostupne načine protestuju zbog odluka centralne i lokalnih vlasti o rayvoju rudastva nauštrb poljoprivrede. Maja 2013, tadašnji vicepremijer u Vladi VMRO-DPMNE, Vladimir Peševski potpisao je koncesije za detaljna geološka istraživanja na sedamdesetak lokacija širom zemlje, na teritoriji od 500 kvadratnih kilometara. Aktivisti pak, i tada i danas tvrde da je koncesionarima, zatim potreban samo još jedan dokument za dalju transformaciju - u koncesiju za eksploataciju i da nisu čista posla oko „široke ruke“ Vlade Nikole Gruevskog u pogledu koncesija. Eko-aktivisti su u javnim nastupima tvrdili da je u samo u jednom danu Vlada, potpisom Peševskog, dodelila koncesije za 86 novih rudnika, ali plasirani su i podaci da je 43 stranih i domaćih firmi dobilo nekoliko stotina raznih koncesija, glavno u plodnim dolinama na jugu, ali i u Istočnoj Makedoniji i oko Kumanova.Makedonija ekologija ruda 3

To je izazvalo veliko revolt građana, pre svega u Jugoistočnoj Makedoniji, koji su u 2017 organizovali šest referenduma. Referendumi su bilu uspešni u gradovima - Đevđeliji, Bogdancima i Dojranu, dok su zbog nedovoljne izlaznosti, propali referendumi u manjm opštinama - Valandovu, Bosilovu u Novom Selu. Takav ishod i kasnije odluke Ustavnog suda da proglasi neustavnim one referendume koji su završili u korist zahteva građana, ohrabrio je pobornike otvaranja rudnika.

Rudarski lobi je dosedan u stavovima da će otvaranje novih rudnika pomoći makedonskoj ekonomiji. Predsednik Makedonske rudarske asocijacije, Nikolajčo Nikolov je u medijima izjavljivao da je u državi registrovano 500 rudarskih kompanija, da je u sektoru zaposleno 12.000 ljudi i da je prosečna plata od preko 500 evra - viša od državnog proseka, kao i da izvoz rudarskog sektora iznosi oko 230 miliona dolara... Prema njemu, makedonsko rudarstvo se našlo u lošoj poziciji zbog nepostojanja harmonije izmeđi Vlade, lokalnog stanovništva i rudarskih kompanija.

Što se investitora u „Ilovici“ tiče, razvoj događaja i neprekidni protesti građana na ulicama i na uzavrelim socijalnim mrežama, izazavao je kompaniju „Euromaks Risorsis“, koja je obećavala investiciju od 350 miliona evra, da saglasno sa Zakonom od građanskoj odgovornosti za uvredu u klevetu, zatraži od „određenih pojedinaca da se izvine zbog paušalnih i manipulativnih izjava koje nisu potkrepljene činjenicama, niti ekspertskim mišljenjima“, jer su se takvi njihovi pokušaji navodno odrazili i na vrednost akcija kompanije na Berzi u Torontu.

Sledile su reakcije na takvo zastrašivanje građana i nove prozivke „ćutljivih“ nadležnih, kao i špekulacije - dali će i nova vlast, poput prethodne, preferirati profit u odnosu na zdravlje građana.Makedonija ekologija ruda 4

„I pored jasnog – NE, mesnog stanovništva u strumičkom kraju i posvud gde se digao glas građana protiv rudnika, ipak, investitori produžavaju da lažu i manipulišu građane, koristeći njihovu sirotinju. Čini mi se da nekoga izgleda svrbi zlato iz rudnika Ilovice. Neko ga je ili osetio ili smatra da će ga osetiti na svojim dlanovima i zato čini te radnje. Veliki prljavi biznisi uvek idu ruku po ruku sa koruptivnim procesima, posebno kada se umešaju i neke evropske finansijske institucije“, izjavila je Liljana Popovska, poslanica iz redova zelene partija DOM.  

Ali nije sporna samo “Ilovica-Štuka”. Još 2017 Federacija farmera je tražila zabranu rada rdunika “Kazandol”, jer u “Valandovu, Dojranu i Bogdancima ima 13.861 hektara obradivog zemljišta”, a pod pritiskom javnosti je Vlada raskinula dogovor sa stranim koncesionarom.   Proizvođač organske hrane i eko-aktivista iz Valandova, Dimče Balevski je na nedavnoj konferenciji „Ne - za rudnike, da - za zelenu ekonomiju“ u Skopju, prisećajući se svih zalaganja za stopiranje rudnika „Kazandol“, poručio je da je ubedio svoje sinove da ne odu u inostranstvo i da će svi zajedno, dok su živi, proizvoditi zdravu, organsku hranu, ne dozvoljavajući da im rudnici zagađuju čistu sredinu u kojoj žive i odgajaju svoje proizvode. 

Iako, proces sazrevanja društvene svesti o neminovnosti zaštite životne sredine svim rasopoloživim sredstvima, poslednjih godina jaća u celoj državi, koraci koje preduzimaju lokalne i centralna vlast, jednostavno, nisu dovoljni. Na parlamentarnim i lokalnim izborima 2016/17, maltene svi politički subjekti su obećavali veću zaštitu od zagađenja vazduha, vode i tla, ali je uglavnom sve ostalo samo deo slatkorečivih partijskih kampanja... Makedonska Vlada se još uvek decidno ne izjašnjava ni o „Ilovici-Štuki“. Dok je bila u opoziciji, SDSM je obećavala zatvaranje rudnika, ali je početkom godine donela zakonske izmene, po kojima buduci koncesionari neće smeti da koriste cijanid i sumpornu kiselinu u proizvodnji, ali to se ne odnosi na postojeće rudnike! I pored susreta sa građanima ugroženog područja u februaru, i premier Zaev i resorni ministar su ostali nedorečeni...Makedonija ekologija ruda 1

Zaštitinici životne sredine su pak, poručili Vladi i rudarskom lobiju, da Makedonija mora da bude država bez rudnika jer bi to uništilo životnu sredinu istočnog i jugoistočnog dela zemlje i egzistenciju hiljada ljudi koji sada žive od popljoprivrede i stočarstva, a u tom slučaju bi bili promorani na iseljevanje. Aktivisti najavljuju da će, ukoliko se ne stopira izgradnja rudnika u plodnim dolinama strumičkog i đevđeliskog regiona, tražiti potpisivanje „Dojranskog sporazuma“ sa Vladom (sa jasnom aluzijom na važnost u komparaciji sa dosadašnjim istorijskim sporazumima: Ohridskim - o medjunacionalnim odnosima, posle sukoba iz 2001 i Prespanskim – sa Grčkom oko novog imena zemlje) o zaštiti životne sredine. Aktivisti zahtevaju da objavljivanje klasificiranih elaborata sa procenama o uticaju rudnika na životnu sredinu, da bi javnost bila obaveštena o posledicama.

Piše: Siniša Stanković

Povezani članci

  • Institut za veštačku inteligenciju u Srbiji: AI rešenja u javnom sektoru i industriji

    Početkom ove decenije Srbija je dobila Institut za veštačku inteligenciju. Ovo je jedna od mera Vlade Srbije za razvoj AI. Čime se Institut bavi, za MIC govori  dr Milan Stojković, rukovodilac Istraživačke grupe za zelene tehnologije u veštačkoj inteligenciji.

  • Šume na Balkanu

    Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora - gde ima najviše šuma i u kakvom su stanju? Kako se ove zemlje bore sa svim onim što preti šumama: štetočinama, bolestima, sušom, požarima, nepogama i klimatskim promenama?

  • COP29: Dogovorena veća pomoć siromašnijim zemljama

    Iako je u jednom trenutku izgledalo da će svetska klimatska konferencija propasti, postignut je proboj u sporu oko finansijske pomoći: Države su se složile da izdvoje bilionske sume za siromašnije zemlje.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim