Na Balkanu niko nikom ne veruje…

oktobar 08 2019

“Mali Šengen”, “nova Jugoslavija bez Slovenije i Hrvatske”, “balkanski Višegrad”…, su naslovi reakcija u medijima u region, na predlog srpskog predsednika o nalaženju zajedničkog interesa i pojednostavljivanju carinskih procedura, kako bi Srbija, Albanija I Severna Makedonija bile zamajac, da bi potom i ceo Zapadni Balkan, uklanjanjem dosadašnjih barijera za slobodu kretanja ljudi i prometa robe i usluga, postao regionalna ekonomska zona, jedinstveno tržište i prihvatljivija lokacija za strane investitore.

Ukidanje unutrašnjih carinskih i graničnih barijera za transport roba i usluga i prihvatanje činjenice da države Zapadnog Balkana ipak, imaju malu moć za privlačenje većih stranih investicija, bi možda promenilo ekonomsku sliku regiona.

Ali, mogu li uopšte, u atmosferi vekovne balkanske nepoverljivosti, Vučić, Zaev i Rama u Novom Sadu da dogovore neke zajedničke korake u tom pravcu? Ili će, već tradicionalno, pobediti podozrivost - da se i iza ove inicijative, koja je, barem na prvi pogled, izgleda prihvatljiva privrednicima, ipak, krije politika, potkusurivanje, prikrivena želja za dominacijom, makar i na siromašnom Balkanu…? 

 „Očekujem ih 9. i 10. oktobra u Novom Sadu, zato što smatram da je važno što smo pokrenuli ideju o regionalnoj saradnji. Želimo da se ekonomski povezujemo i da na taj način izlazimo i pred EU i druge, kao zajednički blok", izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, posle susreta sa premijerima Makedonije i Albanije, Zoranom Zaevom i Edijem Ramom, na marginama sednice Generalne skupštine UN u Njujorku. Prema medijskim izveštajima u Srbiji, Vučić je istakao da je regionalna saradnja veoma važna, da će novosadski susret biti mogućnost za konkretizovanje razgovora u Njujorku i da će to biti samo prvi korak, a da je konačni cilj da se ideji o uklanjanju trgovinskih barijera priklone i drugi u regionu, da bi bili više poštovani u Evropi i svetu.

“Za nas bi bilo važno, zbog slobodnog protoka robe i usluga, da se u to ‘uvuče’ i Priština, da sve bude na još višem nivou ekonomskih integracija nego u okviru CEFTA (Centralno evropski dogovor za slobodnu trgovinu), i da se privuku i BiH i Crna Gora”, citirali su Vučića sprski mediji.

Iako je uspostavljanje nekog oblika jedinstvenog tržišta “malih i slabih” balkanskih zemalja, bilo podržano i od pojedinih funkcionera EU, i iako će, na prvi pogled, ta pružena ruka susedima za ekonomsku saradnju, vrlo verovatno biti prihvaćena od privrednika u regionu, jer privredne komore su i dosad sarađivale onoliko ‘ koliko im je politika dozvoljavala, pokušaj “uvlačenja” Prištine - u periodu sankcija Kosova ka Srbiji i BiH - na političkom planu, kod suseda budi dilemu: dali sprski predsednik želi da preko ekonomije ostvari i političku dominaciju svoje zemlje i da lakše “zaobiđe“ problem sa kosovskim sankcijama za srpsku robu…

U Severnoj Makedoniji i Albaniji, barem dosad, reakcije su od uzdržanosti do suprotstavljanja. Na albanskom portalu exit.al u verziji na engleskom jeziku, je krajem septembra bilo objavljeno da premijer Rama i njegova kancelarija, nisu ni spomenuli sastanak sa Vučićem u Njujorku…  “Dojče Vele” je citirao makedonskog vicepremijera zaduženog za evropske integracije Bujara Osmanija, koji je bio decidan da je Makedonija “na korak do početka pregovora sa EU, a de fakto članica NATO, pa bi zato, za takve inicijative trebalo konsultovati Vašington i Brisel“. Prema istom izvoru, u Albaniji i na Kosovu je bilo i direktnih kritika Vučićeve ideje, poput one bivšeg poslanika Socijalističke partije i lidera političkog pokreta „Rešenje“ Koče Kokedima, koji smatra da Rama treba da odbije inicijativu jer bi mogla da ima pogubne posledice po albansku ekonomiju, ili one Naima Rašitija, direktora Balkanske istraživačke grupe (Balkans Policy Research Group) iz Prištine, koji smatra da „Albanija i Kosovo neće podržati tu inicijativu, a siguran sam da i Makedonija neće prihvatiti parcijalne inicijative”, kao i da “samo punopravne inicijative koje uključuju sve zemlje mogu dobiti podršku, a ne one koje podrivaju suverenitet nekih od njih“.

Dileme i strepnje da se iza inicijativa poput “malog Šengena” krije utešna nagrada “malima i slabima”, kao svojevidna alternativa za članstvo u EU, i da se iza brda nameće izbor lidera među “drugoligašima” - očigledno opstaju, a pothranjuju ih i lažne vesti u raznoraznim falš-medijima koji se kao epidemija šire Balkanom.

Interesantno je i da u Severnoj Makedoniji možda i zbog ispunjene agende (poseta Majka Pompea, uzburkana politička scena u nervoznom isčekivanju 17 oktobra i odluke EU o početku pregovora…) nije bilo, kao što se moglo očekivati, više analiza Vučićeve inicijative u medijima, ni političkih ni ekonomskih. Nije bilo ni najava kakav stav će premijer Zaev, izneti na trilateralnom sastanku sutra u Novom Sadu, a u ponedeljak se zvanična informacija o tome nije mogla dobiti iz Vlade u Skopju. Medijima je ipak, stigao poziv za akreditaciju za praćenje sastanka 9 i 10 oktobra u hotelu “Leopold Prvi” na Petrovaradinskoj tvrđavi i najava da ce zajednička izjava trojice sagovornika biti u četvrtak…

Nastranu politika, na poslovnom forumu “Saradnjom do bržeg razvoja” održanom u Skopju, u organizaciji Udruženja srpskih poslovnih subjekata i zastupnika u Makedoniji i srpske ambasade, istaknuto je da je Srbija četvrti partner u trgovinskoj razmeni Makedonije, posle Nemačke, Britanije i Grčke, i najveći ekonomski partner Makedonije na Zapadnom Balkanu (57% razmene Makedonije je sa Srbijom) i da je najveći nivo trgovinske razmene dva suseda bio 2008, kada je realizovana 1,5 milijarda dolara. Ali i da je 2018, razmena svedena na 889 miliona dolara…, iako postoji “veliki potencijal za produbljivanje saradnje, osobito u delu inovacija, novih tehnologija, usluga i lakšeg pristupa makedonskih i srpskih kompanija trećim tržištima”.

S druge strane, bez politike se ipak, ne može. I bez Balkana i nasleđenih matrica… Glavni urednik bugarske agenicije BGNES, Georgi Paškulev je nedavno napisao da je “najopasnija inicijativa Beograda, stvaranje zajedničke ekonomske i carinske oblasti koja obuhvata zemlje Zapadnog Balkana, koje nisu članice EU. Beograd je predlog pretstavio Evropskoj komisiji i o tome je permanentno razgovarao sa tadašnjim komesarom za proširenje Johanesom Hanom. I prošle nedelje je Vučić upoznao s predlogom i makedonskog i albanskog premijera Zorana Zaeva i Edija Ramu. Ovaj put, ideju je pretstavio kao balkanski Šengen - slobodno kretanje roba, kapitala I ljudi. Ova inicijativa u osnovi želi da ekonomski vrati Srbiju u buvše jugoslovenske republike koje su ostale izvan EU. To će omogućiti Beogradu da govori u ime tih zemalja i da produži svoju arogantnu politiku ka susedima, osobito prema Bugarskoj i Hrvatskoj”…

Piše: Siniša Stanković

Povezani članci

  • Jug Srbije – „sigurna baza“ za Vučića?

    Pravo iz Novog Sada, sa severa zemlje, niški studenti stigli su u nedelju na veliki protest u svom gradu. Najavljuju odlaske i u druge gradove. Za to vreme i predsednik Srbije obilazi zemlju, uglavnom jug.

  • Institut za veštačku inteligenciju u Srbiji: AI rešenja u javnom sektoru i industriji

    Početkom ove decenije Srbija je dobila Institut za veštačku inteligenciju. Ovo je jedna od mera Vlade Srbije za razvoj AI. Čime se Institut bavi, za MIC govori  dr Milan Stojković, rukovodilac Istraživačke grupe za zelene tehnologije u veštačkoj inteligenciji.

  • Šume na Balkanu

    Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora - gde ima najviše šuma i u kakvom su stanju? Kako se ove zemlje bore sa svim onim što preti šumama: štetočinama, bolestima, sušom, požarima, nepogama i klimatskim promenama?

  • Prijatelji sajta

    Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim