Pirotski ćilim brend za svet

avgust 19 2023

Brzi prsti na razboju i onda tišina. Ponekad se čuje samo zvuk "tupice" koja gusto sabija tanko ispredenu vunu. Među tkaljama nema razgovora dok rade, jer pravi pirotski ćilim zahteva veliku veštinu i intenzivnu koncentraciju.

Niti se broje. Udarci se računaju. Brzinom munje, boje se ređaju na razboju veličine 1,40 x 2 m. Svi uzorci moraju biti simetrični, a ćilim mora biti detaljno planiran.

Pet žena iz Pirota, malog grada na krajnjem jugoistoku Srbije, jedine znaju tajnu pirotskog ćilima koji se vekovima tkao na ovim prostorima.

15 pirotski cilim

„Svaki ćilim se mora strpljivo do detalja isplanirati, a sve tkalje napamet znaju svoj ćilim“, kaže Slavica Ćirić, osnivač zadruge „Damsko srce“. „I šare na ćilimu i ćilim kao takav moraju biti simetrični. mora da je umetničko delo. Pirotski ćilim se odlikuje po tome što nema naličje, već je proizvod koji ima dva identična lica. Pravi se isključivo od jednog dela,nema spajanja,bez obzira koje je veličine“.

Slavica je nekada bila profesor informatike, ali je napustila taj posao i osnovala zadrugu sa ciljem da se ćilimarstvo, zanat specifičan za ovaj grad, nikada ne izgubi. Pirotski ćilim je bio zaštićen od nadležnih institucija, pa je ćilim postao proizvod sa geografskim poreklom.

19 pirotski cilim

Slavica Ćirić

To nije mogla da uradi a da nije potvrdila kvalitet i da se ne uveri da se sve što ide u ćilim proizvodi na ovim prostorima. Pirotski ćilim se pravi isključivo od vune pirotskih ovaca „pramenki” koje pasu na Staroj planini, zbog čega imaju veoma specifičnu vunu.

"Njihova vuna je oštra, i može se fino ispredati da se prave lepe, tanke i jake niti. Jedna od karakteristika ćilima je njegova dugovečnost, a zapravo kvalitet ove vune daje mu dugovečnost. Kažemo da ćilim traje dvesta godina.", objašnjava ona, "prvih sto godina stojite na jednoj strani, a drugih sto na drugoj strani."

A pirotske pramenke su vec ošišane. U okolnim selima svako domaćinstvo ima najmanje dvadeset ovaca. Ovce su upravo pomuzene u domaćinstvu Saše Lazarevića. To mleko koriste za čuveni zreli planinski ovčiji sir.

Kako izgleda ceo proces pravljenja ćilima danas, pogledajte u galeriji fotografija ovde.

Nakon muže se šalju na obližnji pašnjak. Obično idu dalje u planine, gde dolaze pastiri iz nekoliko sela sa svojim stadima, koji se menjaju na straži svakih nekoliko dana. Ovoga puta zbog obilnih padavina nisu mogli duboko u planinu.

Saša kaže da leti voli da se druži sa govedima, ovcama, kozama, kravama i sa komšijama iz drugih sela. Druže se i dobro zabavljaju, uživajući u predahu od teškog, seoskog, poljoprivrednog života.

1 pirotski cilim

Na velikoj livadi ovce pasu travu i granje okolnog drveća. Pogled sa te livade prema obroncima Stare planine je neprocenjiv. Saša Lazarević rado dolazi ovde. I dalje vidi lepotu pejzaža, iako ga gleda svaki dan.

Ovce se šišaju, a vuna ide u vunaru. U ovom kraju danas postoji samo jedna vunara. Brankica i Stojan Ristić ispranu vunu ubacuju u mašinu za češljanje u njihovoj porodičnoj predionici. Nakon toga vuna odlazi u mašinu gde se pegla i postaje kao tanka paučina. Brankica češlja vunu sa jedne strane mašine, a njen suprug Stojan sa druge strane mašine čeka vunu sa dugačkim štapom koji se okreće od spolja ka unutra. Sada je jasno odakle naziv šećerne vune.

Vuna se zatim prede, vrlo tanko. I nakon toga ide na farbanje. To se radi u Pirotu. Nekada se farbanje obavljalo ručno, korišćenjem prirodnih sastojaka i različitih biljaka. Danas se farbanje vrši mašinski. Sada, kaže naš farbar, tekstilni inženjer Goran Ranđelović, koji vodi računa o svakom malom delu procesa, brže je i lakše. Ne može se desiti da se pojavi druga boja kada se ista boja nanese na različitu vunu. Boja je uvek ujednačena i jasna.

8 pirotski cilim

Vuna u svim mogućim bojama ide u zadrugu „Damsko srce”. Svaki od tih ćilima Slavica Ćirić proračunava i planira do detalja. Zadruga zapošljava 4 žene sa punim radnim vremenom, a svaka od njih radi po jednoj ćilimskoj narudžbini. Nema dovoljno tkalja, svega pet, a svaka je veoma zaposlena. Svaka od njih predano broji niti, i pokretima neprimetnim oku, polako napreduje.

Za izradu ćilima, kažu, potrebni su meseci. Onaj sa početka priče 1,4m x 2m tkao se 4 meseca. Pošto je to tako komplikovan proces i kvalitet, ćilim je skup. Samo jedan kvadrat košta 1.200 evra. To znači da ovaj veliki košta oko 3.500 evra. Ali ima kupaca širom sveta koji ih žele u svojim domovima.

Slavica kaže da svaka šara na pirotskom ćilimu ima svoje značenje. Jedan ćilim može da nosi čak 95 šara i 122 ornamenta. Po predanju, ove šare štite ukućane i domaćine, donoseći mir i radost.

14 pirotski cilim

Iako se pirotski ćilim pravi na isti način kao i pre sto godina, jedno je bitno drugačije. Pre sto godina bilo je više od 5.000 tkalja, a danas ih je samo pet. I tada i sada ovaj prelepi umetnički rad bio je poznat širom sveta i Slavica i njene kolege ne prestaju da ga promovišu kako bi sačuvale ćilimarstvo i ovaj poseban brend. Ali da ove umetničke duše ne prave ćilime, vrlo verovatno bi bile nezaposlene na siromašnom jugu Srbije. Izrada ćilima je njihov spas, njihov težak, ali lep posao, koji ih povezuje.

Autor: Jelena Đukić Pejić

O Članku

  • Datum: ponedeljak, 03 jun 2019
  • Location: Nis

Povezani članci

  • Povratak u Pirot

    U Pirotu sam bio pre više od četiri godine. U mislima sam se vraćao mojoj omiljenoj varoši na jugu Srbije. Izmicala mi je sticajem okolnosti. Pandemija. Poslovi. Putovanja. I tako prođoše godine. Najzad sam opet tu.

  • Pirotski ćilim

    Pirotski ćilim, poznat širom sveta, vekovima se pravi u malom mestu na jugu Srbije, u Pirotu, gde je ostalo samo pet žena da čuvaju ovaj zanat od zaborava.

  • Tajna dugovečnog pirotskog ćilima

    Brzi prsti na razboju i tišina. Ponekad se čuje samo zvuk “tupice” koja gusto sabija tanko predenu vunu. Nema razgovora među tkaljama dok se radi, jer za pravi pirotski ćilim potrebni su velika veština i odlična koncentracija.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim