Albanci na jugu Srbije – taoci nerešenih odnosa Beograda i Prištine

april 07 2023

Stanovnici Preševske doline imaju svoju definiciju života pod tenzijom. Dok političari podgrevaju netrpeljivost, obični ljudi pokušavaju da žive što normalnije živote. MIC vam donosi priču o stvarnoj slici života Albanaca na jugu Srbije.

Tuba Avdiji je iz Bujanovca i ima 29 godina. Bavi se omladinskom politikom na jugu Srbije. Deset godina mlađi od nje je Bogdan Matić, takođe iz Bujanovca. Sada je student prava u Beogradu, a nakon iskustva iz učeničkog parlamenta osnovao je organizaciju koja se takođe bavi omladinskom politikom. Zahvaljujući omladinskom aktivizmu, ovo dvoje Bujanovčana su se konačno upoznali i počeli da sarađuju.

„Najveći izazov je bio jezik, ali vremenom smo i to rešili. U početku smo se trudili da uspostavimo normalnu komunikaciju sa mladima u Bujanovcu, imali smo akcije čišćenja gde ne treba mnogo pričanja, koristili smo i „body language“,  kao daj ovo, uzmi ono..., priča Tuba Avdiji o akcijama koje su uključivale i srpsko i albansko stanovništvo na jugu Srbije.

Mladi 21. veka

Sada ona govori srpski jezik bez zamuckivanja. A Bogdan je, kaže, počeo da uči albanski. O radu sa mladima svih nacionalnosti kažu da političke izjave predstavnika i sa Kosova i iz Srbije znaju da remete međuljudske odnose, ali ne kod mladih nego kod njihovih roditelja „koji su na svojoj koži osetili probleme iz ranijih 90-ih godina“. Mladi sebe vide kao decu 21. veka i ne žele da se opterećuju sukobima.

Albanci jug Srbije 8

Tuba Avdiji i Bogdan Matić

„Mladi su ovde razočarani u globalnu politiku, zaključili smo već da politika nije dala nijedan kompromis i nije pronašla nijedno zajedničko rešenje. Naš fokus nije politika jer imamo druge stvari koje su bliže našim afinitetima, nešto što volimo da radimo. Dotiče nas sa ekonomske strane, jer mladi odlaze odavde, i Albanci i Srbi“, kažu Bogdan i Tuba.

Za razliku od omladine koja je koja zajedničkim akcijama radi na prevazilaženju razlika, političarima iz redova Albanaca to teško polazi za rukom. Albanska nacionalna manjina u Srbiji ima više od pet političkih partija u Preševskoj dolini.

Problemi u prvim redovima

U vreme izbora za Nacionalne savete nacionalnih manjina u Srbiji tokom novembra meseca prošle godine, Nacionalni savet Albanaca je jedini savet u Srbiji, od ukupno 19, koji nije mogao da se dogovori ko će ga predstavljati. Iako je tada aktuelni predsednik NSA Ragmi Mustafa osvojio najviše glasova, to se nije dopalo drugim albanskim partijama.

Albanci jug Srbije 4

Ragmi Mustafa

U javnosti se zbog toga pričalo i o gašenju ovog saveta ali je na kraju, u martu ove godine albanskog predstavnika postavilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Tako je Ragmi Mustafa nastavio svoj dosadašnji mandat, ali zvanično u Privremenom organu NSA.

Šta se desilo sa izborima, Ragmi Mustafa za MIC odgovara jednostavno „Ništa!“, objašnjavajući da je to najbolji opis.

„Istina je da iako je lista PDD Ragmi Mustafi pobedila na izborima, nije mogla da sastavi koaliciju iako smo vodili razgovore sa mogućim partnerima. U tim razgovorima su bili DP Nagipa Arifija i PDP Šćiprima Muslija. Nismo uspeli iako smo imali konsultacije za premijerom Kosova koji je takođe mislio da je NSA veoma važno sastaviti“, priseća se Mustafa.

Privremeni organ na ledu

Ovo telo je veoma važno za albansku nacionalnu manjinu. Bavi se obrazovanjem, kulturom, informisanjem, upotrebom jezika, pisma i nacionalnih simbola ovog manjinskog stanovništva.

Za vreme njegovog mandata od prethodne četiri godine, podseća on, obezbeđeni su udžbenici na albanskom za đake ovog kraja.

„To su prvo potrebne dozvole ministarstva u Srbiji da možemo da upotrebljavamo udžbenike iz Albanije, onda smo ozbezbedili besplatne udžbenike na albanskom jeziku za svakog od 4.010 đaka osnovnih škola. Kroz te male mogućnosti uspeh Nacionalnog saveta je veliki“, kaži Ragmi.

„Potpisali smo i memorandum o saradnji sa Vladom Kosova, bili smo na pragu da se to desi isto sa Vladom Albanije i time stvorimo veće uslove u obrazovanju, kulturi, informisanju, upotrebi jezika i pisma“, dodao je tada.

Albanci jug Srbije 7

Bujanovac

Da li će ovo ostati put Nacionalnog saveta Albanaca, ostaje da se vidi u narednom periodu funkcionisanja ovog Privremenog organa, a do narednih izbora Nacionalnog Saveta videće se da li će albanske partije moći da se slože kao 2020. godine kada su sve albanske partije na izborima bile ujedinjene prvi i jedini put.

Položaj albanske nacionalne manjine iz ugla biznisa i medija

Nedžat Behljuli, biznismen iz Bujanovca i vlasnik televizije Spektri u tom gradu, smatra da je to što je jedan narod dozvolio da ne može da se dogovori oko Saveta i što je ušao u privremene mere u najmanju ruku, kako kaže, bruka.

„Oni uvek prebacuju krivicu na državne institucije Srbije, a nekad prebacuju i na Vladu Kosova, Vlada Kosova se ne interesuje za njih, ili Vlada Albanije. Na tim izborima četiri partije nisu mogle da se dogovore, i tu pokazuju da su željni vlasti, pozicija, funkcija, a ne da rade u interesu građana. Jer Nacionalni savet je vrlo bitna institucija za manjine u Srbiji“, smatra Behljuli.

Albanci jug Srbije 5

Nedžat Behljuli

Kaže da je rešenje da Albanci pokušaju da se integrišu u Srbiju, da se pomire sa tim da su „ovde rođeni, da ovde treba da žive“.

„Jer državi  plaćaju porez, tu otvaraju firme, tu se leče. Ipak, da bi se desilo država mora da prihvati Albance i tako što će im dati radna mesta i u javnoj upravi. U Vranju se svi Albanci leče, a nijedan ne radi. Ovde u Tužilaštvu su dvojica otišla u penziju, a primljeni su novi iz Vladičinog Hana“, kaže on.

„Dosta populističkim i patriotskim govorima“

Ističe da su je ljudima dosta „bombardovanja“ temama o ratovima, jeziku, pripajanjima sa Kosovom, dok im deca odlaze.

„Zato sam 20 godina u konfliktu sa političarima. Kažem ili ćemo se integrisati i poštovati zakone, ili hajde ako smo hrabri da budemo nelojalni kao Srbi na severu (Kosova) da proglasimo totalnu neposlušnost. Nema firme koja nema problem sa resursima, svima fale ljudi, svi mladi odoše. Meni odlaze ljudi koji su radili 15godina“, objašnjava Behljuli.

Albanci jug Srbije 6

Bujanovac

Kaže da populističim i patriotskim govorima albanskih političara sa juga Srbije, građanima stalno podgrevaju netrpeljivost između ljudi. 

„Ne možeš da tražiš beneficije od države, ako ne priznaješ njene političare. Ne mogu predsednici opština i Nacionalnog saveta biti amnestirani za sve što je snašlo Albance, jer su oni u kampanji obećali integraciju Albanaca, nova radna mesta. Ne možeš ovo da zoveš zapadno Kosovo i da ti je Edi Rama bliži od Ane Brnabić ili Vučića“.

Ipak, ne seća se ni jednog incidenta na nacionalnoj osnovi, ali je svestan da ni jednoj strani ne odgovara da se konflikti prevaziđu.

„To je skretanje pažnje i problema, da bi se branili od svakidašnjih pritisaka i problema, jer ljudi žive loše i tamo i ovamo. Ko u poluvanrednom stanju sme da se buni za inflaciju. Svaka tenzija na jugu odrazi se na nas. Mi smo na neki način taoci, mi Albanci što živimo na jugu Srbije smo taoci nerešenih odnosa Beograda i Prištine“, zaključuje Nedžat Behljuli.

Mogućnosti za normalan suživot

Da politika remeti normalan život u Bujanovcu potvrđuju i mladi sa početka priče Tuba i Bogdan. Slažu se da greške iz prošlosti ne smeju da se ponavljaju.

„Generalno dok se ne reše te rupe, dok se ne bude dijaloga za oba narativa i dok se ne prizna sve što se desilo mislim da ne možemo dalje. Veoma je važno da mladi, sad ka krenemo ka mladima, da oni budu svesni grešaka koji su njihovi roditelji, babe, dede napravili i da ih ne ponavljaju“, smatra Tuba.

Albanci jug Srbije 2

Oboje veruju da mladima nedostaje zajednički zajednički prostor u kome mogu da budu kreativni i da budu to što jesu, i da na taj način neće ni razmišljati o podelama i razlikama. Njih dvoje je spojio projekat, podsećaju oni, a danas su redovni dragi gosti jedno drugome – Bogdan ide na Bajram, a Tuba na slavu.

Tekst: Jelena Đukić Pejić i Milica Milojević Kostić

Foto: Saša Đorđević

“Projekat se realizuje je u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD a administrira Media & Reform Centar Niš.  Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove MRCN i Ambasade SAD već isključivo autora.“

Povezani članci

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim