U "Zoo planetu" čuvaju orlića ispalog iz gnezda
Tek izleglo mladunče orla mišara najmlađi je stanar niškog Udruženja "Zoo planet" koje zbrinjava napuštene i povređene životinje. Malog orla, ispalog iz gnezda, ljudi su pronašli u travi u selu kod Blaca i odmah se obratili volonterima "Zoo planeta" kojima su ga i predali na čuvanje.
Nemoćno jer ne ume da leti, niti da lovi plen, ovo mladunče zaštićene vrste orla bilo je u velikoj opasnosti. Teško bi preživelo da je u prirodi ostalo samo. Podrška i saveti za brigu o njemu "Zoo planetu" stižu iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije, Republičke inspekcije za zaštitu životne sredine i Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
"Mladunče orla je pronađeno u selu Gornja Jošanica kod Blaca, gde su ga dobri ljudi pronašli u travi nadomak svoje vikendice i zbrinuli. Kontaktirali su naše udruženje, davali smo im savete kako da ga očuvaju tog dana i doveli su ga kod nas", kaže predsednik "Zoo planeta" Dušan Stojanović.
Ovom momku je odgoj, othranjivanje, lečenje i briga o pticama, uz brigu o konjima, uža specijalnost.
"Orao mišar spada u zaštićene vrste. Na jugu Srbije ih ima u malo većem broju, a nastanjuju čitavu Srbiju. Uglavnom se hrane sitnim glodarima, pacovima i korisni su za životnu sredinu zato što smanjuju poopulaciju štetočina", govori Dušan.
Orlića, koji pri padu iz gnezda, srećom, nije povređen, hrani iz ruke sitnim komadima živog mesa. Dobro je, dodaje, što je veseo i što rado prihvata hranu.
"Uglavnom kombinujemo belo pileće meso, mlevenu junetinu, a uskoro ćemo krenuti da mu dajemo zamrznute miševe, tačnije njegov plen, kako bi imao potpuno zadovoljavajuću hranu kao što je ona iz prirode", objašnjava Dušan.
Zato što još nije kompletno operjao, već ga prekriva samo paperje, mora da živi u inkubatoru pod sijalicom koja ga greje i danju i noću.
"Kad mali mišar dostigne određenu veličinu, biće prebačen u veći kavez kako bi u većem prostoru mogao da stiče kondiciju i da uči da leti", kaže Dušan.
Zatim će ga učiti još jednoj veštini neophodnoj za život u prirodi - lovljenju plena. Kada ornitolozi Zavoda za zaštitu prirode procene da je ova ptica grabljivica stekla dovoljnu samostalnost, prstenovaće je i odrediti mesto za puštanje u prirodu.
Ako sve protekne po planu, ovaj paperjasti ptić dostići će dužinu tela od oko pola metra, a raspon krila duži od jednog metra i jedriće na vazdušnim strujama.
Kako piše na sajtu Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, orao mišar je rasprostranjen širom Evrope, u većem delu umerene i centralne Azije, na području Kavkaza i delova Male Azije. Ugrožava ga trovanje pesticidima i ilegalno ubijanje. U Srbiji je redovna i brojna gnezdarica, čija se populacija, prema podacima iz 2003. godine, procenjuje na 2.600 do 3.400 gnezdećih parova.
Tekst: Sanja Janačković
Foto i video: Saša Đorđević