Porodica sa petoro dece preselila se iz Smedereva u Crnu Travu, meštani još u čudu

novembar 03 2019

Katarina Grujić (30) i Goran Djordjevića iz Smedereva i njihovo petoro dece – David (12), Filip (11), Viktor (9) i dvoipogodišnje bliznakinje Aleksandra i Andjela doselili su se ove jeseni u Crnu Travu i započeli novi život u tom mestu na krajnjem jugoistoku naše zemlje.

Rodjeni Smederevci već su se privikli na život u malom planinskom naselju sa svega 400 stanovnika, ali za meštane njihov dolazak još predstavlja pravo čudo.

Žitelji te najsiromašnije i najmanje opštine u Srbiji svedoci su da su se od Dugog svetskog rata mladi iz tog kraja samo iseljavali, niko se nije vraćao.Deca iz CrneTrave 1

Katarina i Goran su su se doselili, a da pri tom nisu u Crnoj Travi imali nikog svog, što je za meštane dodatni razlog za čudjenje.

Mladi par iz Smedereva, medjutim, u svom preseljenju ne vidi ništa čudno i tako nešto preporučuje i drugim porodicima.

"Došli smo u Crnu Travu pre svega zbog dece, zato što je ovo mirna sredina, bezbedna. Osim toga ovaj kraj nam se mnogo svidja, volimo planinu i šume. Želeli smo da počnemo život iznova i nismo se pokajali", izjavila je Katarina Grujić.Deca iz CrneTrave 4

Grujić je kazala da pre preseljenja ona i deca nisu nikada bili u Crnoj Travi, a njen suprug samo dva puta.  

"Suprug je sa prijateljem dolazio u selo pored Crne Trave da spremaju drva za ogrev i mnogo mu se dopao ovaj kraj. Deci i meni se takodje svidja ovaj deo zemlje. Moja rodjena sestra je udata i živi u Medvedji i proteklih godina smo za letnji raspust odlazili kod nje na odmor pošto nismo imali para za letovanje", kazala je Grujić.

Ona je rekla da su u Smederevu teško živeli jer su stanovali privatno, a njen suprug nije imao stalan posao.

Grujić je kazala da je njena porodica izuzetno zahvalna rukovodstvu opštine na pomoći , odmah pošto su se doselili, pomogao oko smeštaja i zaposlenja.

"Opština nam je obezedila smeštaj u kući koja ima sve što nam je potrebno za stanovanje, a suprug je dobio posao vozača u opštinskoj upravi. Deca su pošla u školu, a devojčice u vrtić, tako da smo zaista zadovoljni životom u Crnoj Travi", istakla je Grujić.

Kako je kazala Grujić, odluka o preseljenju, poput njihove odluke da imaju više dece nego što je to uobičajeno, izazvala je oprečne reakcije njihovih prijatelja i rodjaka.Deca iz CrneTrave 3

„Neki ljudi nas osudjuju, a neki podržavaju, ali se ne obaziremo na to. Želeli smo brojnu porodicu i imamo je. Posle trojice sinova odlučili smo se za još jedno dete jer smo žarko želeli devojčicu i našoj sreći nije bilo kraja kada smo saznali da ćemo dobiti još dve devojčice. Razmišljamo još o jednom detetu jer bi voleli da imamo rezultat 3:3, tri dečaka i tri devojčice“, izjavila je Grujić.  

U samoj Crnoj Travi i u 34 crnotravska sela na obroncima Čemernika, Ostrozuba, Tumbe, Plane i Vlasinske visoravni živi 1.200 stanovnika, od kojih je svega 80 dece predškolskog i školskog uzrasta.

Pre pola veka na području opštine Crna Trava bilo je 12.000 ljudi, a u školskim klupama više od 1.000 učenika.

Migracija meštana u Niš, Beograd, Leskovac, Vlasotince i druge gradove učinila je svoje, tako da se sada godišnje na tom području rodi jedno ili dva deteta, a umre oko 50 ljudi.

Piše: B.Ljubisavljević

Tekst je deo projekta "Za bebu više" koji je podržan od strane Uprave za kulturu grada Niša u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja u 2019 godini.

Povezani članci

  • Poziv u pomoć: Važno je verovati deci žrtvama seksualnog nasilja u porodici

    “Motivaciju i želju da progovorim javno o tome šta se desilo mom detetu kada je imao nepune četiri godine dobila sam kada sam pročitala u čet grupi za žene na Fejsbuku pitanje jedne majke koje je glasilo: ‘Moje dete se već drugu godinu jako boji da uđe u stan u kojem živimo, počne da se trese, ne može da spava… Šta mislite da je u pitanju?’. Pomislila sam da se dešava, na žalost, ono što se mom detetu desilo i poželela da što više ljudi sazna da je seksualno nasilje nad decom realnost”.

  • Romska deca i dalje uskraćena za obrazovanje

    Prema trenutnim statistikama, 7% đaka u Srbiji nije obuhvaćeno obaveznim osnovnim obrazovanjem. Kada je reč o romskoj nacionalnoj manjini, čak 15% ne upiše osnovnu školu.

  • Samohrana majka u Srbiji – snalazi se kako znaš i umeš!

    Nešto manje od polovine očeva izbegava plaćanje alimentacije nakon razvoda, pokazuju istraživanja, a oni koji je plaćaju, ne plaćaju je redovno. MIC istražuje kako izgleda život samohranih majki u Srbiji.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim