„Treba da paničimo zbog AI i da guramo našu industriju da osigura pravni okvir“

mart 22 2024

Upotreba veštačke inteligencije na društvenim mrežama, ali i u medijima sve je prisutnija. Da li je ona koristan alat ili predstavlja opasnost po informisanje govorilo se na panel diskusiji održanoj u Nišu u organizaciji Medijskog istraživačkog centra.

Veštačka inteligencija danas je statistika visokog nivoa, i iz mnogo različitih infomacija ona može da donosi sopstvene zaključke i da generiše neki od materijala. Ovo je na panel diskusiji o upotrebi veštačke inteligencije u fotografiji i medijima rekao Vladan Todorović, stručnjak u oblasti sajber bezbednosti.

„Gde je izazov u svemu tome? Jedno su elementi rizika u smislu kreiranja fake news-a, ili generisanje novih materijala. Međutim, imamo problem u tome što je svaki od tih algoritama i ranjiv. Mi smo dokazali da svaki algoritam mašinskog učenja možemo da manipulišemo i to ne samo u smislu da ga navedemo na pogrešan zaključak, već na zaključke koje smo mi želeli da dobijemo. To je čista manipulacija i obzirom na tako nešto već imamo i neke druge scenarije, konkretne alate koji koriste manipulaciju u korišćenju veštačke inteligencije i to je prvi nivo izazova“, kaže Todorović.

On objašnjava da je u svakoj analizi rizika najveći izazov - nepoznati rizik.

„Rizik kojeg niste svesni, ne možete da ga procenite. E, mi smo bas u toj sivoj zoni“.

AI tribina mediji 4

Vladan Todorović

Ipak, veštačka inteligencija ne može da zameni novinare u izveštavanju sa lica mesta, smatra Sanja Kljajić, novinarka DW i asistentkinja na Odseku za medije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

„Ona ne može da oseti atmosferu, bol, patnju. Mi smo tu da prenesemo emocije, kontekst i da analiziramo“, kaže ona i dodaje da veštačka inteligencija i pojedini alati mogu da budu korisni, ali nikako zamena za novinarski terenski rad.  

I Stefana Savić  je saglasna sa time kao fotografkinja, ali dodaje da kao vizuelna umetnica vidi primenu veštačke inteligencije u umetničkoj fotografiji.

„U medijskoj fotografiji koja treba da odražava stvarnost jer medijski fotograf beleži stvarnost i ne utiče na nju, bilo bi pogubno koristiti ove mogućnosti. Ako fotografija nema veze sa realnošću, ne bi trebalo da ima veze sa medijima.Bilo bi pogubno po informisanje građana, a opet u umetničkoj fotografiji je sve dozvoljeno, i verujem da tako i treba da bude“, kaže Stefana Savić.

AI tribina mediji 7

Učesnici panel diskusije

Za vlasnika i osnivača portala Južne vesti upotreba veštačke inteligencije ne treba da bude bauk. Prema njegovom mišljenju svaka tehnologija u početku budi brojne sumnje, ali da treba da se razumno postupa u korišćenju bilo koje tehnologije.

„Svaka tehnologija se razvija brže od bilo koje pravne regulative. Mogu se koristiti i u dobre i loše svrhe. Moramo da imamo etička i moralna načela i standarde kada koristimo bilo koju tehnologiju“. – kaže Vitomir Ognjanović.

Bogdan Kalušević uveliko koristi ove alate kao fotograf i videograf. Objašnjava da korišćenjem generisanih fotografija ili teksta smanjujemo troškove foto opreme ili odlaska na teren, pa sa nekoliko zadatih promtova možemo dobiti krajnja rešenja.  

„U svetu, velike kompanije dva puta češće koriste veštačku inteligenciju od manjih kompanija, 15 % preduzeća koristi, a 30 % kaže da će u narednih dvanaest meseci koristiti“, kaže on i dodaje da je za čak 1000% povećan broj članaka kreiranih uz pomoć veštačke inteligencije i da je mogućnost manipulacije fotografija i videa veoma velika.

Za ovu priliku u panel diskusiju uključio se i novinar i fotograf magazina New York Times. On smatra da je u vezi sa veštačkom inteligencijom problematično to što i oni informisani ljudi nekada ne mogu da spoznaju nešto generisano od strane veštačke inteligencije i da je to problem sa kojim se svi suočavaju.

AI tribina mediji 3

James Hill

„Moramo da dođemo do nekog pravnog okvira koji će biti dostupan ne samo novinskim organizacijama već i nezavisnim novinarima, fotografima i videografima koji bi potvrdili da su saglasni sa određenom listom pravila i da njihovi radovi prate pravila koja treba da budu jasna i njima i široj javnosti. Na ovaj način vaši radovi su verodostojni i može im se verovati“. – kaže James Hill objašnajvajući da čak i sada pored etike i pravila, njih ljudi konstatno krše i stalno stalno su u iskušenju da rade stvari koje su etički pogrešne.

Svi panelisti saglasni su sa time da pravna regulativa mora da postoji.

„Prosto će pravila tu nešto rešiti. Sigurno će se odvojiti profesionalne medije od menje profesionalnih.  Zastrašujuće je da zamislite da će za 5 godina biti toliko hiljada fotografija generisanih sa AI“, kaže fotografkinja Stefana Savić.

Ne samo zbog broja AI sadržaja u medijskom prostoru, već i zato što veštačka inteligencija pomaže novinarima da budu još gori u svojoj profesiji, smatra Sanja Kljajić. 

„Ne mogu da zamislim da tehnologija toliko napreduje da može da oseti ono što ja na primer osetim kada provedem dan sa porodicom koju će izbaciti, jer su potpisali peticiju protiv rata u Ukrajini. Generička poruka ne može toliko da pruzi utehu koliko može iskrena emocija.“

Međutim, Vladan Todorović kaže da je emocionalnu inteligenciju ipak moguće razviti.

AI tribina mediji 5

„Šta će ispasti na kraju niko ne zna“, smatra on.

Zato je novinar i fotograf New York Times James Hill poručio da ga brine što veštačka inteligencija deli ljude na one koji misle da je svetu na koji smo navikli došao kraj, i na one koji vide pozitivan ishod stvari.

„Da bismo videli pozitivan ishod moramo da je kotrolišemo na neki način. Moja briga je što nedovoljno ljudi paniči zbog ovoga, a treba da paničimo i da guramo našu industriju na internacionalnoj osnovi da bi osigurali pravni okvir i da bi nam javnost verovala i na taj način osiguramo pravi etički put za našu industriju“, tvrdi James Hill.

Autor: Petra Pančić

“Projekat se realizuje je u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD a administrira Media & Reform Centar Niš.  Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove MRCN i Ambasade SAD već isključivo autora.“

Povezani članci

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim