LOKALNA MREŽA UBLAŽAVA DISKRIMINACIJU
Većina stanovništva u Nišu i dalje ima diskriminatorni stav prema pripadnicima LGBT zajednice, ali je izvestan pomak u odnosu prema njima napravljen formiranjem Lokalne mreže za prevenciju diskriminacije i podršku LGBT osobama, kao i organizovanjem Nedelje ponosa, izjavila za Medijski istraživački centar aktivistkinja Udruženja gradjanki „Ženski prostor“ Hristina Piskulidis.
Ona je istakla da se diskriminatorni stav ogleda izmedju ostalog i u tome što LGBT osobe vrlo često ne mogu da dodju do posla samo zbog njihove drugačije seksualne orijentacije ili ne mogu da pronadju lekara koji je senzibilisan za rešavanje njihovih medicinskih problema koji potiču zbog drugačijeg stila života.
Hristina Piskulidis
„Diskriminacija je izmedju ostalog i to što heteroseksualci mogu otvoreno da pričaju o svojim partnerima i partnerkama, a pripadnici LGBT zajednice to ne mogu jer postoji mogućnost da budu odbačeni i od strane prijatelja i od strane porodice. Imamo i konkretne slučajeve gde mladi ljudi svakodnevno dobijaju batine zbog toga što su njihovi roditelji pretpostavili njihovu drugačiju seksualnu orijentaciju. Činjenica je da je 80 odsto ljudi na društvenim mrežama minulih meseci reagovalo negativno na organizovanje LGBT dogadjaja u Nišu. Nisu to bili samo komentari „ja to ne razumem ili meni se to ne svidja“, već komentari „ubiti, zapaliti“ koji predstavljaju otvoreni govor mržnje“, kazala je Piskulidis.
U Nišu, kao i u drugim mestima u ovom delu Srbije, dodala je Piskulidis, postoji velika verovatnoća da će LGBT osoba biti diskriminisana u svakom segmentu života ukoliko želi da javno živi svoj identitet.
„Imali smo pre par meseci slučaj da je transdžender osoba prebijena u Vlasotincu, ali napadači nisu pronadjeni. Zbog nerešavanja takvih slučajeva pripadnici LGBT zajednice ne prijavljuju nasilje kojem su izloženi jer misle da to ničeg dobrog neće da im donese. Naprotiv, smatraju da će još više biti izloženi osudi javnosti“, izjavila je Piskulidis.
Ona je istakla da svest ljudi u Srbiji ne može da se promeni preko noći, tako sigurno ni Naredna nedelja ponosa u Nišu neće proteći bez jakog policijskog obezbedjenja, niti će komentari na društvenim mrežama biti nešto mnogo bolji, ali su to mali koraci koji polako senzbilišu zajednicu.
„U svakom slučaju je dobro što je grad formirao Lokalnu mrežu za prevenciju diskriminacije jer pokazuje da je spreman da učestvuje u rešavanju problema sa kojima se LGBT osobe susreću. Ljudi iz Lokalne mreže, iz kabineta gradonačelnika, policija i aktivisti odlično su saradjivali prilikom organizacije Nedelje ponosa minulog juna. Bilo je puno dešavanja, radionica i druženja i sve je, uz mala prilagodjavanja, teklo po planu. Za lokalnu LGBT zajednicu organizovane Nedelje ponosa mnogo znači jer su prvi put u imali u svom niz dogadjaja posvećenih njima i njihovoj egzistenciji. Dešavanja je pratilo mnogo mladih ljudi koji inače nemaju priliku da idu na slične skupove i da se druže. Nadamo se da će Nedelja ponosa i naredne godine biti održana, odnosno da će projekat „Kolektiv“ u okviru koje je organizovana biti nastavljen i naredne godine“, izjavila je Piskulidis.
Niška nedelja ponosa
Koordinatorka Lokalne mreže za prevenciju diskriminacije i podršku LGBT osobama Danijela Veselinović je podsetila da je Lokalna mreža formirana u Nišu februara ove godine i da je čini 11 ustanova i organizacija civilnog društva.
Prema njenim rečima, Memoranduma o saradnji na prevenciji i zaštiti LGBT osoba potpisali su predstavnici Grada Niša, Zaštitnika gradjana, Osnovnog i Višeg javnog tužilaštva, Centra za socijalni rad, Policijske uprave, Doma zdravlja, Instituta za javno zdravlje, Nacionalne službe za zapošljavanje i nevladinih organizacija „Indigo“ i „Kolektiv“.
Danijela Veselinović
Formiranjem Lokalne mreže, kazala je Veselinović, Niš je prvi put krenuo u sistemsko rešavanje jednog takvog kompleksnog problema kao što je neravnopravan tretman LGBT osoba.
„Tokom dosadašnjeg rada Lokalna mreža je prepoznala da su glavni problemi sa kojima se LGBT osobe suočavaju neprijavljivanje diskriminacije i nepostojanje prostora i dogadjaja za njih. Istraživanje koje je sproveo Centar za socijalni rad u Nišu anketirajući 70 pripadnika LGBT zajednice starosti od 18 do 39 godina pokazalo je da LGBT osobe često ne prijavljuju nasilje nadležnim institucijama zbog straha od stigmatizacije i zato ostaju nevidljivi kao grupa, a nasilje nad njima ostaje neprepoznato od strane sistema“, naglasila je Veselinović.
Ona je naglasila da su se na pomenutim činjenicama bazirale aktivnosti Lokalne mreže u Nišu.
„Najznačajnije je to što su kroz rad Lokalne mreže neke od najznačajnijih institucija u gradu dobile priliku da institucionalno, u okviru svojih ingerencija, na adekvatan način pruže podršku LGBT osobama u Nišu. Mreža je realizovala i konretne akcije poput tribine „Niš protiv diskiriminacije“, zasadjen je Park tolerancije u niškoj Tvrdjavi, a organizovano je i javno čitanje ispovesti LGBT osoba tokom Nedelje ponosa“, izjavila je Veselinović.
Glavni zadatak Lokalne mreže u narednom periodu, dodala je Veselinović, biće bolja informisanost pripadnika LGBT zajednice o postojanju Mreže, o institucijama koje su uključene u njen rad i načinima na koji mogu da se tim institucijama obrate za pomoć.
„Planiramo da napravimo postere koji će biti istaknuti na vidnim mestima u svim iustanovama članicama Mreže, kako bi LGBT osobe prilikom dolaska tu, znale da su na pravom mestu i da mogu dobiti adekvatnu pomoć. U svim institucijama članicama Mreže već postoji najmanje po jedna osoba zadužena za rad sa pripadnicima LGBT zajednice. Primera radi, Dom zdravlja ima ginekologa senzibilisanog za rad sa LGBT osobama, a Institu za javno zdravlje ima lekara kome se mogu da obrate. Planiramo da osnovne informacije o radu Mreže odštampamo i na flajerima koje ćemo deliti po gradu kako bi što veći broj ljudi saznao da Mreža postoji“, istakla je Veselinović.
Uporedo sa svim pomenutim aktivnostima, dodala je Veselinović, radiće se na institucionalizaciji Lokalne mreže i njenoj održivosti pošto je formirana u okviru projekta Organizacije za lezbejska ljudska prava „Labris“ koji se završava u septembru ove godine.
Piše: B.Ljubisavljević
Foto: Saša Đorđević