Demografski podaci zabrinjavajući, alarm za uzbunu odavno zvonio
Prošla godina je po demografskim parametrima najlošija u poslednjih 112 godina, a podaci pokazuju da je više od 100.000 ljudi umrlo, dok je rođeno manje od 65.000 beba, izjavila je u Nišu ministarka zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović.
Prema njenim rečima, u pojedinim sredinama, gde je uvek bio dobar prirodni prištaj, kao što je Novi Pazar, po prvi put je prošle godine zabeležen pad priraštaja.
“To je realnost, da je 2016. godina po svim parametrima bila jako loša. Sve je to bio alarm za uvođenje resora koji se bavi popravljanjem demografske budućnosti Srbije”, izjavila je Djukić Dejanović u obraćanju na naučnoj konferenciji na temu demografske situacije u jugoistočnoj Srbiji.
Slavica Đukić Dejanović
Ona je podsetila da statistički podaci govore da se na jugoistoku Srbije na 1.000 stanovnika rodi devet beba, dok u proseku umre 14 ljudi, a podaci pokazuju da se u pojedinim opštinama rodi samo četiri do pet beba, a umre 20 stanovnika.
“Ima i opština u kojima se u jednom periodu od godinu dana nije rodila nijedna beba, što je bio slučaj sa Crnom Travom 2013. godina. Zabrinjavajuće je da nas je svake godine za jedan grad manje. Alarm je odavno zvonio, stručnjaci su ukazivali da ćemo doći do demorgafske katastrofe, ali u ovoj Vladi se zaista našlo razumevanje za primenu pronatalitetnih mera”, rekla je Djukić Dejanović.
Ona je podsetila da je prvi put Vlada Srbije otvorila budžetsku liniju za finansijsku podršku porodici, a prvi put se rade ozbiljna istraživanja i daju predlozi kako napraviti korak ka boljoj demografskoj budućnosti.
Đukić Dejanović je istakla da je prvi put sedam opština na jugoistoku Srbije napravilo svoje projekte za koje su dobili sredstva, kako bi radili na popravljanju demografske slike na lokalu i najavila da je u planu da se lokalne samouprave aktiviraju.
Ministarka je istakla da je Zakon o finansijskoj podršci porodice najdirektnija pomoć porodicama, ali da nisu samo finansijski problemi ono što doprinosi lošoj demografskoj slici.
Ukazala je da je Srbija zemlja sa ogromnim brojem maloletničkih trunoća sa, kako je rekla, “jezivim” posledicama po fertilitet žena i po njihovu sposobnost da kasnije budu majke.
“To znači da nemamo ni dovoljnog nivoa znanja o reproduktivnom zdravlju i seksualnom obrazovanju, jer je to u našoj sredini tabu i o tome se u porodici ne razgovara, dok ni u školama nema dovoljno programa koji posvećuju pažnju toj temi. Podrška majkama i obrazovanje i aktiviranje drugog roditelja, partnera, uz usklađivanje rada i rodteljstva i finansijsku podršku veoma je važno”, naglasila je ministarka.
Sociolog Ljubiša Mitrović upozorio je da će se trend smanjenja stanovništva nastaviti do 2050. godine kada će Srbija imati 6,3 miliona stanovnika što znači da će se po broju stanovnika naša zemlja vratiti 100 godina unazad.
Mitrović, koji je koordinator naučnog skupa "Demografski problemi jugoistočne Srbije i mogućnosti izgradnje pronatalitetske nacionalne strategije i politike" organizovanog na Univerzitetu u Nišu, rekao je da Srbija ima oko 7,5 miliona stanovnika.
On je rekao da nastavljanje trenda gubitaka stanovništva traži radikalnu preorijentaciju javnih politika u pogledu ključnih pitanja kao što su promena strategije razvoja i stavljanje akcenta na ravnomerni regionalni razvoj, na razvoj poljoprivrede i sela i na masovno zapošljavanje.
"Da su podsticajna sredstva koja se daju stranim investitorima data za razvoj malih i srednjih domaćih preduzeća i za podsticaj radjanja sada bismo imali posve drugačiju demografsku sliku", rekao je Mitrović.
Direktorka Centra za demografska istraživanja iz Beograda Mirjana Rašević istakla je na skupu u Nišu da postoji više demografskih podataka koji su alarmantni.
Mirjana Rašević
“Broj živorodjene decu 2016. godini najmanji je od 1900. godine. To je doprinelo da je prirodni prirašaj bio izuzetno nizak i njegova stopa iznosila je minus 5,1 promil. Stopa ukupnog fertiliteta koja predstavlja prosečan broj dece po ženi iznosila je 1,4”, rekla je Rašević
Ona je dodala da su naša zemlja i Bugarska prošle godine imale najnižu stopu prirodnog priraštaja u Evropi.
Prošla godina, kazala je Rašević, je 25. godina zaredom kako se u Srbiji beleži negativan prirodni priraštaj.
“Pošto se dugo suočava sa fenomenom nedovoljnog radjanja, naša zemlja se pored depopulacije i smanjenja broja stanovnika suočava i sa dubokim promenama u starosnoj strukturi. U Srbiji svaki peti stanovnik ima 65 ili više godina, a prosečna starost je prešla 43 godine”, izjavila je Rašević.
Ona je kazala da se demografski izazovi mogu ublažiti ciljanim sistematskim i drugoročnim sprovodjenjem mera populacione politike.
“Najčešće se misli da bi se sa snižavanjem ekonomske cene deteta mnogo postiglo. Mi u Centru za demografska istraživanja ne mislimo tako. Mislimo da je jako važno smanjiti psihološku cenu roditeljstva. Sva istraživanja koja smo radili su pokazala da pored toga što ističu nezaposlenost i nizak standard žene insistiraju i na drugačijim partnerskim odnosima da bi rodile drugo ili treće dete. Rodjenje drugog i trećeg deteta je veoma bitno da bi se ostvario strateški cilj proste zamene generacija”, istakla je Rašević.
Prema njenim rečima, postoji potreba za revizijom Strategije podsticaja radjanja koju je naša zemlja usvojila 2008. godine.
Ona je kazala da je taj strateški dokument svih proteklih godina ograničeno sprovodio, ali se i dalje ograničeno sprovodi. Revizija je neophodna, dodala je ona, jer je u medjuvremenu uradjen popis stanovništva, uradjeno je i više velikih projekata i došlo se do novih saznanja koja bi trebalo da se implementiraju u strategiju.
Pored novih saznanja, podvukla je Rašević, revizija je potrebna i zbog toga što sada postoji politička volja da se ublaže alarmantni demografski pokazatelji.
Piše: B.Ljubisavljević