Starački dom – najbolji izbor za dostojanstven život u poznim godinama
Gerontološki centar u Nišu ili Starački dom kako ga ljudi uobičajeno zovu, tokom cele godine je dom za bezmalo 300 najstarijih stanovnika Niša i okolnih mesta.
Veliki broj starih osoba u toj ustanovi živi i više decenija, a za mnoge od njih je Gerontološki centar mesto u kome su proveli najlepše godine života.
Branislava Dimitrijević
Penzionerka Branislava Dimitrijević (86) koja narednog proleća obeležava 10 godina boravka u Staračkom domu poručuje svim osobama koje „predju“ 65 godina da dodju u dom i vide „šta znači dostojanstven život“.
„Preporučujem svim starim osobama da žive u domu jer će ovde imati život kakav sigurno nemaju kod kuće. Danas se živi brzo, deca imaju svoje porodice i nije potrebno da se bave i nama starima. Ovde imamo apsolutno sve što se tiče nege. Imamo odličnu kuhinju, lekara kad god nam je potrebno, frizerski salon, perionicu, prodavnicu. Slavimo rodjendane, za nas se organizuju priredbe i izleti. Ovde stare osobe mogu da steknu brojne prijatelje, ima i novih ljubavi. Za ljubav nikada nije kasno“, kazala je Dimitrijević za Medijski istraživački centar.
Direktor Gerontološkog centra Milan Stevanović istakao je da su kapaciteti doma puni preko čitave godine i da uvek postoji lista čekanja.
„Na mesto u domu čeka se najviše dva meseca, a to je otprilike ono vreme koje je potrebno da bi se završila sva „papirologija“ neophodna za prijem. Osobe zainteresovane za smeštaj prijavljuju se najpre Centru za socijalni rad koji proverava dokumentaciju i daje mišljenje. Nakon toga posebna komisija i Savet za prijem Gerontološkog centra odobravaju prijem korisnika. Za ona lica koja treba da budu smeštena u dom, a čija penzija ne pokriva troškove boravka, razliku do pune cene plaća Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja“, istakao je Stevanović.
Prema Stevanovićevim rečima, korisnicima Gerontološkog centra na raspolaganju su mahom trokrevetne sobe, ali i dvokrevetne i jednokrevetne sobe i apartmani. Centar, dodao je Stevanović, ima posebna odeljenja za smeštaj dementnih i nepokretnih osoba.
„Za korisnike su od od neposrednog značaja naša služba zdravstvene, socijalne zaštite i ishrane i nege. Gerontološki centar ima sopstvenu kuhinju u kojoj se za korisnike svakoga dana pripremaju tri obroka i dve užine. O ishrani brine nutricionista i ona je prilagodjena potrebama i zdravstvenom stanju starih osoba. Korisnicima su na raspolaganju usluge frizera i berberina, a njihov veš se pere i pegla u našoj perionici. O higijeni soba svakodnevno brinu zaposleni i one se dezinfikuju svakodnevno“, rekao je Stevanović.
Prema njegovim rečima, stručna lica u domu trude da svaki dan korisnika bude ispunjen zanimljivim aktivnostima i da ni jedan dan nije isti.
„U domu uvek ima nekih dešavanja i manifestacija, izleta i putovanja. Pored toga naši korisnici potpuno slobodno žive u domu, izlaze u grad, posećuju decu, rodbinu i prijatelje. Imamo i Klub penzionera u koji dolaze i provode vreme stara lica koja ne žive u domu“, izjavio je Stevanović.
Psiholog Gerontološkog centra Katarina Krstić izjavila je za Medijski istraživački centar da je struktura korisnika raznolika što se tiče njihovog psihofizičkog zdravlja, tako da centar ima korisnike koji mogu da se sami brinu o sebi i pokretni su, kao i one koji su dementni i sa kojima su negovatelji 24 sata dnevno.
Katarina Krstić
„Naši izveštaji pokazuju da su žene značajno brojnije u domu. One čine 80 odsto svih korisnika, ali zašto ih je mnogo više nemamo generalno objašnjenje. Jedno od objašnjenja je svakako to što se žene lakše odlučuju da dodju u dom i njihov životni vek je duži“, kazala je Krstić.
Ona je rekla da je period adaptacije individualna stvar svakog korisnika, ali da se definitivno brže i laše prilagode na novu sredinu korisnici koji su pokretniji i očuvanijeg zdravlja. Žene se, dodala je, definitivno lakše adaptiraju na život u domu.
„Neko se prilagodi za dan, neko za mesec dana, a neko se nikada ne prilagodi ali ostaje tu svestan da nema izbora. Ima i onih koji posle nekog vremena shvate da ne mogu da žive u domu i odustanu, vrate se svojoj kući. Nekome prija uredjen život u domu, tačno vreme obroka, tačno vreme slobodnih aktivnosti, a neko smatra da mu je to nametnuto“, kazala je Krstić.
Prema njenim rečima u periodu adaptacije sa novim korisnikom razgavara psiholog, socijalni radnik i radni terapetu, kako bi sagledali čitavu njegovu ličnost.
„Trudimo se da se što bolje upoznamo sa korisnicima kako bi prepoznali njihova interesovanja i kako bi ih osnažili i ohrabrili. Naš cilj je da ih osnažimo da mogu sami da organizuju svoje vreme i da se u skladu sa svojim interesovanjima uključe u rad različitih sekcija“, naglasila je Krstić.
Radni terapeut Gerontološkog centra Vesna Živić Kauter objasnila je da korisnici Gerontološkog centra mogu da se bave čime žele, odnos svim onim hobijima koji ima pričinjavaju zadovoljstvo.
Vesna Živić
„Imamo veliki broj sekcija poput čitalačke, muzičke i sekcije za ručne radove. Interesovanja su različita. Neko voli da radi u bašti, neko da se bavi ručnim radovima, neko voli da čita, neko da piše pesme. Veliki broj naših korisnika piše pesme i sa njima osvajaju nagrade na literarnim konkursima. Korisnici pripremaju i časopis, imali smo i izložbu skulptura jednog našeg korisnika. Nabavili smo sve što je potrebno za drvorez jer je neko izrazio želju da se time bavi. Ima i onih koji vole da slikaju. Kada čovek ode u penziju kod njega se razvija želja da radi ono što nikad nije radio i onda iskaže svoju kreativnost u tom periodu života“, rekla je Živić Kauter.
Ona je istakla da se u Gerontološkom centru radi i sa dementnim korisnicima i da je centar u Nišu prvi u zemlji započeo tu praksu.
„Razvila sam za njih jedan poseban program tako da je i njihovo vreme ispunjeno i nije svedeno samo na negu i higijenu. Rad sa njima je izuzetno težak ali im veoma znači. Oni zahtevaju potpuno drugačiji pristup od ostalih korisnika. Dok se trudimo da ostalim korisnicima svaki dan bude drugačiji, kod dementnih korisnika je sasvim drugačija situacija. Njih smiruje ustaljenost, ona kod njih izaziva osećaj zadovoljstva i sigurnosti“, kazala je Živić Kauter.
Kapaciteti Gerontološkog centra u Nišu trebalo bi naredne godine da budu prošireni za oko 1.000 metara kvadratnih jer je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja odobrilo 71 milion dinara za tu namenu. Nadogradnjom postojeće zgrade kapacitet centra biće uvećan za 12 soba sa pratećim prostorijama, a tu će moći da se smesti izmedju 50 i 60 korisnika. Novi sprat staračkog doma trebalo bi da bude spreman za prijem korisnika krajem leta naredne godine.
Piše: B.Ljubisavljević
Foto: Saša Đorđević
Tekst je deo projekta “Stari su naša briga i obaveza” koji je podržan od strane grada Niša u okviru Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja u 2017 godini.