Tribina "Decu ne donose rode" Foto: Jelena Đukic Pejic

Tribina "Decu ne donose rode"

decembar 26 2017

Srbija godišnje gubi 30.000 stanovnika, a demografski podaci posebno su dramatični na području Nišavskog, Topličkog, Pčinjskog, Jablaničkog i Pirotskog okruga.

Kako stati na put stalnom smanjenju broja stanovnika u Srbiji? Kako stimulisati porodice na rađanje više od jednog deteta? Kako podstaći mlade da se odluče na formiranje porodice? Medijski istraživački centar iz Niša organizovao je tribinu pod nazivom “Decu ne donose rode”, kako bi upoznao javnost sa problemom demografskog pražnjenja i naporima koje država i društvo čine kako bi se stopa nataliteta povećala.

Pogubna statistika

Ne samo da Srbija godišnje zbog migracija i smanjene stope prirodnog priraštaja ostaje bez 30.000 stanovnika, nego se mladi sve teže odlučuju na brak i porodicu. Zabrinjava i visok procenat muškaraca i žena koji nisu zasnovali porodicu i nemaju decu. Prema poslednjem popisu, procenat neoženjenih muškaraca i neudatih žena iznosi 27,91 odsto ukupnog broja stanovnika, a pre pola veka, tačnije 1961. godine, taj procenat je bio 19,99. Razloge, kako je pokazalo istraživanje Medijskog istraživačkog centra (MIC), treba prvenstveno tražiti u ekonomskoj nesigurnosti.

tribina natalitet 4

                                                                                Biljana Ljubisavljević

“Porodice sa više dece pre svega očekuju veći prihod za majku do punoletstva dece. Isticali su da primaju neku nadoknadu, ali da je dečiji dodatak od dve ili tri hiljade dinara mali i ne može da pokrije ni osnovne izdatke”, kaže Biljana Ljubisavljević koja je učestvovala u realizaciji projekta MIC-a

Kroz projekat “kampanja za povećanje nataliteta - Decu ne donose rode”, Medijski istraživački centar je za cilj imao da poveća broj mladih koji se odlučuju da formiraju porodicu i dobiju potomke, kao i broj parova koji se odlučuju za drugo, treće, četvrto dete.

Porodilišta puna, ali...

“Više od četvrt veka radim u niškom porodilištu i ništa se nije promenilo na bolje u smislu nataliteta. Grad raste, broj porođaja ostaje isti ” - ovako počinje priču dr.doc Milan Stefanović.  

U Klinici za ginekologiju i akušertsvo u Nišu osamdesetih godina prošlog veka bilo je više od 4.000 porođaja godišnje, ali se od devedesetih taj broj smanjuje na maksimalno 3.250 porođaja. Najkritičnija je, kaže dr Stefanović, bila 1999. godina, kada je na niškoj klinici urađeno manje od 3.000 porođaja. Prema predviđanjima, ova 2017. godina će biti nešto malo iznad proseka. Do 31. decembra očekuje se između 3.300 i 3.350 porođaja. Međutim, to ne znači da porodice imaju više beba, već da se, zbog razne problematike, više trudnica tu porađa, umesto u manjim zdravstvenim centrima, objašnjava dr Stefanović.

tribina natalitet 3

                                                                               Milan Stefanović

 “Lično, mislim da je država siromašna, narod nesiguran, plaši se budućnosti. Strah i nesigurnost primarni su razlozi pada nataliteta, jer svako želi da zasnuje porodicu tamo gde ima sigurnost”, kaže ovaj lekar.

Ocenjuje da je sterilitet drugi veliki problem. Kako kaže, parovi se teško odlučuju na brak i decu; dok ne dođu do kakvog-takvog posla i ekonomske sigurnosti godine već prođu.

“Država je podigla starosnu granicu za žene koje ulaze u proces veštačke oplodnje sa 40 godina na 42 godine i to je pozitivna stvar. Dobro je što se o sterilitetu priča, što to više nije tabu tema. Kada sam ja počinjao da radim, bilo je sramota reći da ne možeš da imaš decu. Sada se o tome priča, barem u većim mestima”, kaže dr Stefanović.

Projekat “Trećim detetom do posla”?

Dejan Vacić iz Udruženja “Devet Jugovića”, čiji su članovi roditelji sa troje i više dece koji propagiraju rađanje, smatra da je najvažnije poboljšati životni standard višečlanih porodica.

“Godišnje gubimo grad veličine Paraćina. Kad na to dodamo broj odseljenih... To nije samo demografsko pitanje, to je i političko pitanje, jer su devastirana područja uglavnom pogranična, na istoku i jugu Srbije”, upozorava Vacić.

tribina natalitet 6

Navodi da je u nacrtu Građanski zakonik koji predviđa finansijsku stimulaciju za majke troje i više dece, sve do njihovog punoletstva, ali da je javna rasprava o njemu produžena, iako se taj dokument radi više od decenije. Mnogo toga, kako kaže, zavisi od lokalnih samouprava. Navodi primer Apatina gde svako novorođenče dobija 500 evra u dinarskoj protivvrednosti. U Nišu za prvorođeno dete zaposlene majke dobiju kao jednokratnu pomoć 20.000 dinara, a nezaposlene majke 50.000 dinara. Treće dete dobija besplatnu užinu i vrtić. Vacić smatra da može da se učini više.

tribina natalitet 1

“Porodice sa više dece mogu da dobiju popust kod komunalnih preduzeća, od 30-50%, u zavisnosti od broja članova domaćinstva. Zatim, po ugledu na akciju “Trudnoćom do posla”, Niš može da organizuje sličnu akciju “Trećim detetom do posla”, odnosno da pomogne roditeljima sa troje i više dece da imaju prioritet pri zapošljavanju”, kaže Vacić.

Šta se može učiniti?

Jedna od dobrih stimulativnih mera bila bi nadoknada za treće dete do punoletstva, smatra Sonja Nikolić, koja ima četvoro dece. Kaže da je za tu peticiju sakupljeno dovoljno potpisa, ali da se ništa do danas nije dogodilo.

“Kada sam rađala decu nisam to radila zbog pomoći države, imam svoje razloge zbog kojih sam želela veliku porodicu”, kaže ova majka.

tribina natalitet 2

Iako je zaposlena već devet godina, radi kao vaspitačica pod ugovorom o radu koji važi do isteka porodiljskog bolovanja. Kako kaže, za šestočlanu porodicu teško je i sa pedesetak hiljada dinara mesečno, koliko imaju suprug i ona, a ako ostane bez posla, biće još teže.

“Ako država ne pomogne mesečnim iznosom, značilo bi da bar dobijemo popust za komunalne račune”, kaže Sonja Nikolić.

Majka dvoje dece Maja Tomić skreće pažnju na to koliko je teško dobiti mesto u vrtiću i dodaje: “Zbog toga sam odustala od trećeg deteta!”

tribina natalitet 7

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iz 2011. godine prosečan broj dece u porodici je 1,58, a zakoni demografije govore da je jedini način za sprečavanje pada nataliteta da se taj broj popne na 2,14.

Mediji imaju značajnu ulogu u podizanju svesti mladih o važnosti formiranja porodice i dobjanju podmlatka, ali i u skretanju pažnje nadležnima na ključne probleme zbog kojih se porodice ne proširuju.

Medijski istraživački centar dao je svoj doprinos naporima društva za povećanje nataliteta serijom od 13 multimedijalnih priloga koji su objavljeni na portalu MIC-a u okviru projekta “Decu ne donose rode”, koji je podržan od strane Ministarstva kulture i informisanja.

disclaimer min kulture

Povezani članci

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim