Borba protiv „bele kuge“ na jugu Srbije Foto: S. Djordjević

Borba protiv „bele kuge“ na jugu Srbije

decembar 28 2017

Kako pomoći porodicama sa decom, mladim bračnim parovima, parovima koji se bore protiv steriliteta, odnosno jednom rečju kako uticati na povećanje nataliteta i povećanje stope prirodnog priraštaja, pitanja su koja muče sve lokalne samouprave na području juga Srbije. Razlozi su jasni – svih pet okruga (Nišavski, Pirotski, Toplički, Pčinjski i Jablanički) beleže stalni pad broja stanovnika.

Po poslednjem popisu iz 2011. godine, stopa prirodnog prirašaja na području Nišavskog okruga iznosila je -6,4 promila, na području Pirotskog okruga -10,8 promila, Na području Topličkog okruga -9,7 promila, na području Jablaničkog okruga -7,9 promila i na području Pčinjskog okruga -3,6 promila.  

U pojedinim opštinama poput Crne Trave i Gadžinog Hana broj stanovnika izmedju dva popisa smanjen je za petinu. Zabeleženo je i to da na području opštine Crna Trava 2013. godine nije rodjena ni jedna beba, ove godine rodjeno ih je samo šest.

medijana za bebe 1

Istraživanje Medijskog istraživačkog centra pokazalo je opštine i gradovi na jugu Srbije pokušavaju da se izbore sa „belom kugom“ najrazličitijim merama – uglavnom izdvajanjem sredstava za pomoć porodicama nakon rodjenja deteta, finansiranjem vantelesne oplodnje, regresiranjem užine osnovaca i besplatnim pohadjanjem vrtića za odredjenu kategoriju

Mere su različite ali, kako ističu u lokalnim samoupravama, želja da se izdvoje veća sredstva za tu namenu postoji. Medjutim, izdvajanja će zavisiti od rasta budžetskih sredstava.

Kako pomaže grad Vranje?

Uz novčanu pomoć grada Vranja za vantelesnu oplodnju, u tom gradu rodjeno je proteklih godina više od 20 beba. U 90 odsto slučajeva žene su se ostvarile kao majke sa 45 godina ili više, i na tu činjenicu u lokalnoj samoupravi su posebno ponosni. 

Pomoćnik gradonačelnika Vranja dr Aleksandar Stajić izjavio je za Medijski istraživački centar da se grad Vranje opredelio da se na konkurs za finansiranje vantelesne oplodnje mogu da jave žene starosti od 40 do 45 godina, bez obzira da li su pre toga imale pokušaj vantelesne oplodnje uz pomoć države, i žene mladje od 40 godina ukoliko su imale tri pokušaja vantelesne oplodnje o trošku države.

Natalitet Aleksandar Stajic

                                                          Aleksandar Stajić

„Uslovi za konkurisanje odredjuju se pravilnikom koji svake godine donosimo i koji svake godine nadogradjujemo jer želimo da ispravimo u medjuvremenu uočene nedostatke. Primera radi, do prošle godine su parovi dobijali za vantelesnu oplodnju po 200.000 dinara, ali smo uvideli da je to malo para. Dešavalo se da da ljudi uzmu novac, medjutim ne uspeju da sakupe ceo iznos i vrate dobijena sredstva. Zbog toga je pravilnikom iznos pomoći koji se dodeljuje bračnim parovima povećan na 400.000 dinara“, kazao je Stajić.

Prema njegovim rečima, zahvaljujući pomoći grada oko finansiranja vantelesne oplodnje u Vranju su 2013. godine rodjene prve trojke, u medjuvremenu dobilo ih je još nekoliko parova, medju njima i bračni par koji je potomstvo priželjkivao 23 godine.

Stajić je kazao da je ove godine pomoć iz gradske kase za finansiranje vantelesne oplodnje dobilo 12 bračnih parova, a neki od njih se već mogu pohvaliti „dobrim vestima“.

„Grad Vranje je izašao u susret dvema ženama koje su imale u momentu vantelesne oplodnje 50 godina. Obe žene su rodile decu, jedna devojčicu, jedna dečaka. Mislim da smo time pokazali da kao lokalna samouprava imamo sluha i za one ljude koje je na neki način država otpisala. Želja nam je da narednih godina povećamo izdvajanja za vantelesnu oplodnju jer smatramo da su deca najveće bogatstvo. Trenutna izdvajanja su maksimum onoga što lokalna samouprava može s obzirom na aktuelnu finansijsku situaciju“, kazao je Stajić.

On je rekao da je novčana pomoć za vantelesnu oplodnju samo jedna od mera koju grad Vranje realizuje, a koja  ima za cilj povećanje nataliteta.

„Jedna od mera je i isplata 100 evra u dinarskoj protivrednosti porodici za svako novorodjeno dete, pod uslovom da su roditelji nastanjeni na području grada Vranja najmanje šest meseci pre porodjaja i da nemaju nikakva dugovanja prema poreskoj upravi. Od 2012. godine iz gradske kase se isplaćuje i svim roditeljima djaka prvaka po 5.000 dinara. To nekim porodicama mnogo znači jer opreme dete za polazak u školu odećom i školskim priborom“, rekao je Stajić.

Šta preduzima lokalna vlast u Nišu?

Gradska većnica Tijana Djordjević Ilić izjavila je za Medijski istraživački centar da grad Niš iz svog budžeta finansira različite mere pronatalitetne politike koje imaju za cilj da novčano pomognu porodicama sa decom.

„Grad Niš isplaćuje nezaposlenim porodiljama za prvorodjeno dete 50.000 dinara, a zaposlenim porodiljama 20.000 dinara. Roditelji duplih blizanaca, trojki i četvorki takodje dobijaju novčanu naknadu iz budžeta grada“, rekla je Djordjević Ilić za Medijski istraživački centar.

Ona je kazala da grad subvencioniše boravak dece u predškolskoj ustanovi „Pčelica“ čiji je osnivač grad, kao i privatnim vrtićima „Meda“, „Maza“ i „Dečiji kutak“.

romi stanovanje 7

                                                          Tijana Djordjević Ilić

„Od 1. januara 2018. godine menja se gradska odluka kojom su odredjene kategorije dece koja imaju pravo na besplatno pohadjanje obdaništa. Besplatno će moći u vrtić trojke, četvorke, dupli blizanci, treće i četvrto dete, deca sa smetnjama u razvoju, deca bez roditeljskog staranja i deca ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije“, naglasila je Djordjević Ilić.

Prema njenim rečima, grad Niš regresira užinu za decu u produženom boravku do 10. godine, besplatnu užinu za decu sa smetnjama u razvoju koja pohadjaju osnovnu školu, kao i besplatnu užinu za učenike u srednjoj školi „14. oktobar“.

„Sve pomenute usluge grad finansira sa velikim iznosima. Za pomoć porodiljama se godišnje izdvaja oko 30 miliona dinara, za subvencionisanje privatnih vrtića 40 miliona dinara, a za užinu 40 do 50 miliona dinara. Za vantelesnu oplodnju budžetom grada za narednu godinu planirano je dva miliona dinara“, kazala je Djordjević Ilić.

Niz mera grada Pirota za pomoć porodicama sa decom

Nadica Adamović iz Gradske uprave grada Pirota navela je za Medijski istraživački centar da taj grad iz budžeta izdvаjа znаčаjnа sredstvа u cilju sprovođenjа pronаtаlitetnih merа, jаčаnjа porodice, unаpređivаnjа položаjа porodicа sа decom, usklаđivаnjа rаdа i roditeljstvа i slične namene.

„Pirot je među prvimа izrаdio i usvojio Lokаlni plаn аkcije zа decu (LPA). Memorаndum o sаrаdnji sа UNICEF-om potpisаn je 2004. god, kаdа je Pirot pored Sjenice i Krаgujevcа bio odаbrаn od strаne Unicefа zа izrаdu tog dokumentа. Tаdа je izrаdа lokаlnih plаnovа аkcije zа decu bilа zаmišljenа kаo podrškа Nаcionаlnom plаnu аkcije zа decu. Grad Pirot je aktivno učestvovao u promociji Lokalnog plana akcije zа decu u čitаvoj Srbiji i rezultаt togа bio je izrаdа i usvаjаnje LPA zа decu u 21 opštini. Od usvаjаnjа Lokalnog plana akcije za decu Pirotа 2005. godine do dаnаs Pirot vаži zа primer dobre prаkse kаko se sprovodi strаteški dokument kаo što je LPA zа decu. Formirаnа je posebnа budžetskа linijа 2006. god. kojа je svih ovih godinа u usponu“, izjavila je Adamović.

Prema njenim rečima u 2017. godini iz budžeta grada Pirota u cilju pružanja podrške porodici sa decom izdvojeno je ukupno 62,5 miliona dinara.

Za lokalni plan akcije za decu izdvojeno je 12,4 miliona dinara, a za javni konkurs za pomoć porodicama sa decom 2,5 miliona dinara. Grad Pirot finansira i dva postupka vantelesne oplodnje. Parovi koji vantelesnu oplodnju finansiraju ličnim sredstvima podržavaju se jednokranom novčanom pomoći u iznosu od 100.000 dinara, a parovi koji vantelesnu oplodnju obavljaju o trošku RFZO ostvaruju pravo na novčanu pomoć u iznosu od 30.000 dinara. Za ovu namenu u 2017. godini izdvojeno je 3,5 miliona dinara.

Grad Pirot izdvojio je u minuloj godini 4.650.000 miliona dinara za novčanu pomoć za lečenje dece uzrasta do 18 godina i to za intervencije koje nisu obuhvaćene obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Na ime pomoći deci bez roditeljskog staranja izdvojeno je 350.000 dinara, a na ime jednokratne novčane pomoći deci koja polaze u prvi razred osnovne škole a pri tom primaju dečiji dodatak izdvojeno je 1.350.000 dinara. Pri tom, jednokratna pomoć deci bez roditeljskog staranja iznosi 15.000 dinara, a pomoć deci koja polaze u školu 10.000.

Roditeljski dodatak za prvo dete (10.000 dinara jednokratno) grad Pirot finansirao je u 2017. godini sa 2,5 miliona dinara, a za novčanu pomoć nezaposlenim majkama (36.000 dinara u tri mesečne rate) izdvojeno je 5.572.000 dinara. 

Novčana pomoć za treće dete u porodici (2.000 dinara mesečno) iznosila je ukupno 14.572.000 dinara, a novčana pomoć samohranim roditeljima (2.500 dinara po detetu) u ukupnom zbiru bila je 4,5 miliona dinara. Za plaćanje užine za treće dete i korisnike novčane socijalne pomoći osnovaca izdvojeno je iz budžeta grada Pirota šest miliona dinara,  za udžbenike za treće dete i korisnike novčane socijalne pomoći osnovnoškolskog uzrasta isplaćeno je nešto više od šest miliona dinara, a za besplatan boravak dece u vrtiću (trećeg deteta, dece bez roditeljskog staranja, dece sa smetnjam u razvoju i dece korisnika novčane socijalne pomoći) nešto više od četiri miliona dinara. Prevoz učenika srednjih škola grad Pirot finansirao je sa bezmalo tri miliona dinara, a projekat podrške prvacima i podsticaj najboljim učenicima sa 350.000 dinara.

Natalitet prioritet države

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Djukić Dejanović istakla je prilikom nedavnog boravka u Nišu da je godinu koja je na izmaku, što se tiče rada njenog resora, obeležilo to što je prvi put 15 opština dobilo nepovratna sredstva za popravljanje svoje demografske situacije.

„Po prvi put od kad postoji Sečanj uvedena je jaslena grupa u tamošnju predškolsku ustanovu. U Gadžinom Hanu je po prvi put uskladjen rad obdaništa sa obavezama roditelja. Vrtić u tom mestu sada radi od šest sati“, izjavila je Djukić Dejanović.

slavica djukic dejanovic

Ona je kazala da je veoma značajno i to što je ove godine donet Zakon o finansijskoj podršci porodici koji ima demografsku komponentu.

„Mislim da je od revolucionarnog značaja činjenica da je svaka majka, bez obzira bez obzira da li je sa sela i poljoprivredna je osiguranica ili je angažovana ugovorom o delu, ugovorom o privremenim i povremenim poslovima, izjednačena u pogledu pomoći koju ostvaruje sa ženom koja je u stalnom radnom odnosu“, kazala je Djukić Dejanović.

Ona je nedavno takodje najavila da će sprovođenje Strategije za podsticanje rađanja, sa akcionim planom za naredne dve godine, početi 2018. godine.

Djukić Dejanović je kazala a je bolja demografska budućnost Srbije pre svega vezana za stimulisanje pozicije majke, žene koja je "još preplavljena masom klasičnih tradicionalnih obaveza, koja je sve obrazovanija, želi da učestvuje u kompeticiji za sopstvenu društvenu poziciju a želi i roditeljstvo".

Prema njenim rečima, sve što budemo imali više finansijskih olakšica, servisnih aktivnosti, razumevanja poslodavca za nju, biće sve više situacija u kojima će sama žena donositi odluku da želi da se ostvari kao roditelj ne jedanput, već dva, tri, četiri puta.

Autor: B.Ljubisavljević

disclaimer min kulture

Povezani članci