Ljubav i posao u kozmetici i peni sapuna Foto: S. Djordjević

Ljubav i posao u kozmetici i peni sapuna

decembar 26 2018

Medju ženama koje su ovih dana dobile pomoć Agencije za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga nalazi se i Dragana Stojčević, poreklom iz sela Temska kraj Pirota.

Dragana se bavi proizvodnjom sapuna i prirodne kozmetike, a na konkursu Agencije namenjenom  razvoju inovativnog ženskog preduzetništva dobila je pomoć od 300.000 dinara.

„Dobijena sredstva iskoristiću za prelazak sa tradicionalne, ručne proizvodnje sapuna na industrijsku proizvodnju, kao i za uvodjenje novih proizvoda u svoj asortiman. Registrovala sam  zanatsku radnju „Galatea sapuni“ i posle Nove godine počeću i zvanično da radim“, izjavila je Stojčević za Medijski istraživački centar.

sapuni 5

Stojčević je kazala da je nakon završetka Tehnološkog fakulteta u Leskovcu, smer farmaceutsko-kozmetičko inženjerstvo, pokušala da pronadje posao u struci, ali kako joj to nije pošlo za rukom pokušala je da „sama sebi stvori priliku“.

„Na fakultetu sam dosta toga naučila o proizvodnji sapuna i kozmetike i pokušala sam da to što sam učila i praktično primenim  Krenula sam pre tri godine sa izradom „klasičnih“ sapuna, a potom sam počela da pravim i sapune sa kozjim mlekom i sapune sa aktivnim ugljem, dečije glicerinske sapune prirodne dezodoranse, kreme za lice, miceralnu vodu, balzame za usne, šumeće kupke i soli za kupanje. Na fakultetu sam učila o proizvodnji „komercijalne“ kozmetike, a to znanje sada primenjujem i na prirodne sirovine.  Smatram da je budućnost upravo u povratku prirodi i zdravom načinu života“, rekla je Stojčević.

Stojčević rado objašnjava svim zainteresovanim kako se proizvode sapuni. Kaže da su osnovni sastojci sapuna natrijum-hidroksid (soda) i različite vrste ulja, pa tako kokosovo i ricunusovo ulje daju sapunima penušavost, dok maslinovo ulje neguje kožu. „Smesa koja se dobije saponifikacijom, odnosno kontaktom natrijum-hidroksidom sa vodom, a u koju se dodaje ulje, sipa se u kalupe. Svaki sapun mora da odstoji najmanje šest nedelja da bi se okončao prosec saponifikacije. Prirodni sapuni imaju rok trajanja od otprilike godinu dana upravo zbog ulja koja znaju da užegnu“, istakla je Stojčević. Ona je kazala da su sapuni sa kozjim mlekom dobri za osobe koje imaju osetljivu kožu i ekcem jer čuvaju vlažnost kože i ne odmašćuju je. Prilikom upotrebe sapuna sa aktivnim ugljem, dodala je, koža bukvalno „škripi“ koliko je čista jer aktivni ugalj vezuje sve nečistoće za sebe.

Ona je kazala da je protekle tri godine, koliko se bavi proizvodnjom sapuna i kozmetike, svoje proizvode prodavala uglavnom na etno sajmovima, novogodišnjim bazarima i sličnim manifestacijama na jugu Srbije.

„Prodajem proizvode preko društvenih mreža, napravila sam svoj sajt, uradila flajere i vizit karte, pričam ljudima koje sretnem čime se bavim i tako pokušavam da prokrčim sebi put. Radim proizvode  za Turističku organizaciju Đerdap, za njihovu suvenirnicu u Donjem Milanovcu. Saradjivala sam i sa Centrom za ekonomiku domaćinstva u Leskovcu i imala korist od te saradnje jer su oni organizovali različite manifestacije na kojima sam prodavala proizvode. Povezali su me  sa Udruženjem „Višnja“ iz Niške Banje i sa njima sam dosta izlagala. Na početku rada ta saradnja sa udruženjima mi je mnogo značila jer sam imala proizvode, a nisam znala kako da ih prodam i bilo me je strah inspekcije. Od udruženja sam imala podršku i pomoć, ali sada više ne rade, tako da sam sad prepuštena sama sebi. Postoji Udruženje žena juga koje je takodje spremno da pomogne ženama koje se bave privatnim biznisom i planiram, kada počnem da radim, da im se pridružim“, istakla je Stojčević.

Ona je naglasila da se ne pribojava toga što će u narednom periodu kada krene da radi u zanatskoj radionici imati puno posla, ali se plaši „finansija“.

sapuni 2

„Uživam u svom poslu, u tome da proizvodim sapune najrazličitijih oblika i sastava, ali me plaši kako ću da izadjem na kraj sa svim troškovima. Do sada sam radila u sopstvenom stanu, a sada moram da iznajmim lokal. Zakup dosta košta, a potrebno je da se plati i knjigovodja, i porezi i doprinosi. Radiću kao „paušalac“ ali i tako nisu mali nameti. Pored toga sirovine su dosta skupe, a situacija u našoj zemlji je takva da proizvodi ne mogu da se prodaju po nekoj ekonomskoj ceni. Namera mi je da za početak idem sa nižim cenama i većom prodajom, a manjim dobitkom“, izjavila je Stojčević.

Kako je kazala Stojčević, njeni planovi za budućnost su ozbiljni i želja joj je da jednog dana razvije posao toliko da može da zaposli nekoliko mladih ljudi. Trenutno jedinu pomoć ima u suprugu koji joj prevozi proizvode do sajmova i kupaca, ali veruje da će u neko dogledno vreme moći da angažuje mlade i talentovane ljude koji kao i ona vole da prozvode kozmetiku i sapune.

Piše: Biljana Ljubisavljević

Foto i video: Saša Đorđević

disclaimer min kulture selo

Povezani članci

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim