Problem vazduha ne rešava se merenjem

januar 26 2019

Zagađen vazduh koji dišu građani Srbije, vruća je tema u ovim ledenim danima. Dok se jedni brinu  da li im je ugroženo zdravlje i kupuju hirurške maske, drugi uveravaju da za paniku nema mesta.

 

Niš je grad sa lošim standardom. I sa lošim vazduhom. Iako na prvi pogled ne izgleda tako, ove dve stvari su veoma povezane, što posebno pokazuju zimski meseci u sezoni grejanja. Tad je sve sivo i tmurno, i ulice i građani. Stare zgrade i fasade iznad kojih se širi dim, prljavi sneg, vlaga u vazduhu, smrtno ozbiljni građani na ulicama – tako grad izgleda zimi. Zbog sive i zadimljene slike, sezona grejanja služi i za izgovor gradskim vlastima zašto Nišlije dišu zagađen vazduh.

zagadjen vazduh nis 02

“I u Nišu i u drugim većim gradovima Srbije zagađen vazduh je posledica emisije polutanata iz industrije, saobraćaja, a naročito u zimskim mesecima od individualnih ložišta. Zbog toga u prethodnom periodu imamo povećanu koncentraciju čestica PM 10 u vazduhu. To su sitne čestice prašine promera 10 mikrometara koje su povećane upravo od individualnih ložišta u zimskom periodu”, kaže sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine Grada Niša, Ivana Krstić.  U ovim česticama međutim nalaze se teški metali poput olova, arsena, kadmijuma i nikla, a predstavnica grada Ivana Krstić uverava da su one u dozvoljenim granicama jer je merenjima utvrđeno da je u ovim česticama koncentracija olova bila 0,018 mikrograma po metru kubnom dok je granična vrednost za olovo do jednog mikrograma.

zagadjen vazduh nis 21

“To pokazuje da ih (teških metala) gotovo i nema”, kaže ona i dodaje da su merenjima na dve lokacije u gradu rezultati iz 2018. godine pokazali “da smo samo 56 dana godišnje imali prekoračenje isključivo čestica PM 10 kada je prosečna koncentracija bila 40 mikrograma po metru kubnom, ali tada se nisu merile samo čestice koje zagađuju vazduh, već i oksidi sumpora, azota, čađ i ozon. Drugi teški metali koji se pored olova, arsena, kadmijuma i nikla mere nisu ni registrovani, i nema potrebe za panikom”, ističe Ivana Krstić.

Da li je 56 dana godišnje zaista “samo”, ako je to šestina jedne godine i da li išta grad radi po pitanju kvaliteta vazduha? Predstavnica Grada kaže da grad radi sve što može, a to je “pre svega merenje koje je bitno jer onda znamo kakav vazduh udišemo”. Postavlja se međutim pitanje da li je dovoljno samo merenje radi merenja.

zagadjen vazduh nis 15

Istina, gradska toplana greje na gas, ali neke škole i institucije imaju kotlarnice koje i dalje greju na mazut i na ugalj. S druge strane, zbog prevelike cene grejanja, u poslednje dve godine se oko 2.500 stanova isključilo sa toplane. Prema pretpostavkama iz gradske toplane, građani koji su se isključili sa daljinskog grejanja, prešli su na grejanje na struju. Međutim, i dalje se najveći broj Nišlija greje na drva, čak 50% njih, dok se 30% greje daljinskim grejanjem, zatim 20% su individualni kotlovi i postrojenja, kao i grejanje na struju. Tek 1% Nišlija greje se na najekološkiji način po okolinu, na gas, iako je gasifikacija većeg dela grada urađena još 2003. godine. Razlog za to je s jedne strane velika cena uvođenja ovakvog grejanja u samom startu kada je potrebno oko 2.500 evra za priključak, taksu za ateste, projekat, i gasni kotao. Drugi razlog je neinformisanost građana da je grejanje na plin jeftinije od grejanja na pelet, pa čak i od grejanja na drva. Poređenja radi, grejanje za kuću od 180 kvadrata koja se greje na drva košta oko 1.000 evra godišnje, što je 200 evra po mesecu za pet zimskih meseci, a kuća sa istom kvadraturom za gas potroši oko 100 evra mesečno, a u tu cenu ulazi i grejanje vode i korišćenje šporeta i svih ostalih uređaja po kući.

zagadjen vazduh nis 06

Inženjer energetike Goran Ljubisavljević potvrđuje da je nasuprot gasu, grejanje na drva najveći zagađivač. Međutim, to nije jedini problem. “Treba naglasiti da su vlažna drva najveći problem što se tiče zagađivanja. Drva koja se koriste za grejaje ne bi smela da imaju više od 25% vlage i kada bi se postiglo da se koriste takva drva, u startu bi se grubo rečeno zagađenje smanjilo za oko 30%, jer ona najviše utiču na pojavu smoga. A kod nas ljudi koriste drva za grejanje koja su isečena te grejne sezone. Za ovo je potreban zakon i stroge kazne za nepoštovaoce, samo treba istaći da potrebno da se to uvodi postepeno, za 2 do 3 godine dok prodavci drva ne lageruju dosta drveta koje je ispravno za prodaju kao ogrev”, smatra Ljubisavljević.

zagadjen vazduh nis 22

 “Međutim, kao dugoročnu meru treba forsirati dobru izolaciju objekata, jer će se dodatno smanjiti zagađenje, a posebno što neracionalno korišćenje drveta izaziva i masovnu seču šuma što je takođe izazivač zagađenja, a dodatno izaziva i eroziju tla. U Nišu je veliki problem i nepostojanje ni jednog ozbiljnog parka. Imamo jako malo drveća, oko većine novoizgrađenih objekata nema zelenih površina ili su veoma male, a postojeći parkovi se stalno narušavaju betoniranjem. Takođe, trebalo bi promovisati grejanje na gas tako što će država smanjiti visoke takse”, objašnjava inženjer energetike Goran Ljubisavljević.

zagadjen vazduh nis 20

Međutim, grejanje na drva je samo prvi u nizu zagađivača u jednom gradu. Tu je i autosaobraćaj sa dotrajalim voznim parkom, kao i industrija. Ipak, da bismo imali relevantne izveštaje, moramo imati i relevantne podatke, smatra prof. dr Amelija Đorđević. “Ako pogledamo izveštaje u jednom dužem vremenskom periodu, videće se da smo imali i razne oscilacije, a te oscilacije u pogledu kvaliteta vazduha su vezane za različite pristupe u pogledu rasporeda mernih mesta i odluke o merenju pojedinih supstanci. Na teritoriji Niša se prate supstance koje spadaju u grupu standardno zagađujućih supstanci. Jedan izuzetak je bio ugljen monoksid koji se pratio do 2012. godine i tada smo imali velika prekoračenja kada je vazduh spadao u III kategoriju, što je poslednja kategorija kvaliteta vazduha. Onda je zaustavljeno merenje ugljen monoksida, pa smo onda bili u I kategoriji. Potom, prema uredbi iz 2010. godine prate se PM čestice 10 i PM čestice 2.5 gde su se opet pojavila prekoračenja štetnih materija”, kaže prof dr Amelija Đorđević. Ona kaže i da je Agencija za zaštitu životne sredine u izveštaju za 2017. god. niški vazduh ponovo svrstala u III kategoriju. Naglašava da u irelevante podatke osim (ne)merenja različitih supstanci spada i činjenica da se zagađenje od izduvnih gasova motornih vozila prati jednom nedeljno i to od 1 posle ponoći.

zagadjen vazduh nis 12

“Ne možemo da ne uzmemo u obzir ni sam kotlinski položaj Niša. To je nešto što treba uzeti u obzir u rešavanju ovog problema, jer on ne može sam od sebe da se poboljša, nego mora da se rešava. Zato bi bilo dobro da se vodi računa gde će se industrijska zona u gradu formirati. Nije dobro da to bude istočni deo grada gde imamo dominantni istočni vetar, nije dobro da to bude severozapadni deo grada gde je takođe jedan od najdominantnijih vetrova. A čini mi se da upravo u tom pravcu ide razvoj industrije”, ističe profesorka Đorđević.

I u Agenciji za zaštitu životne sredine kažu da je važno znati da su sva merenja koja se vrše u gradovima Srbije preliminarni podaci koji tek u izradi godišnjeg izveštaja podležu konačnoj selekciji potpune pouzdanosti. Takođe navode da je na obe automatske stanice u Nišu u proteklih 7 dana bilo prekoračenja dnevne granice vrednosti za PM10, a da za PM 2.5 nije ni definisana granična vrednost. Maksimalna dnevna koncentracija u toku jednog dana bila je 193 i 195 mikrograma po metru kubnom, a dozvoljena vrednost je 50 mikrograma po m3.

zagadjen vazduh nis 07

Nišlije na problem zagađenog vazduha reaguju na različite načine. Dok jedni ne izlaze iz kuće tokom dana i večeri ili kupuju hirurške maske, drugi ne reaguju na vesti o štetnom dejstvu tavkog vazduha. U Institutu za javno zdravlje “Batut” kažu da i Svetska zdravstvena organiazcija PM čestice smatra kancegorenim, povezujući ih pre svega sa karcinomom pluća. “Međutim, povezano sa karakterom prisutnih hemijskih komponenti čestica, dugotrajna izloženost istim može se dovesti u vezu sa nastankom hroničnih respiratornih oboljenja poput astme, hronične opstruktivne bolesti pluća i sl. kao i sa različitim problemima koji za posledice imaju srčani i moždani infakt”, navodi se u odgovoru. Lekari ipak navode da maske kakve se mogu naći u Srbiji ne mogu da zaštite od ovih sitnih čestica koje se nalaze nisko u vazduhu.

zagadjen vazduh nis 08

Nišlije međutim nisu jedine u Srbiji koje imaju probleme za zagađenim vazduhom, posebno tokom zime. Ovih dana su u istoj situaciji bili pre svega Valjevo, Užice, Kosjerić, Beograd, Kraljevo i Sremska Mitrovica. Pre Niša na listi najugroženijih je Valjevo. Kako kažu u Agenciji za zaštitu životne sredine, poređenje sa drugim državama nije moguće “jer bi za to stanice morale da budu sa analizatorima sličnih performansi i sprovedenim procedurama kalibacije, dok su padaci na razlitičim sajtovima informativnog karaktera i ne služe za zvanične ocene kvaliteta vazduha”.

I dok se pojedini građani Niša, Valjeva i Užica brinu o tome kakav vazduh dišu, Leskovčani, Kruševljani i Kragujevčani po principu “ono što ne znaš, ne može ti ni škoditi”, mogu mirno da spavaju jer su u njihovom okruženju štetne čestice čak i ne mere. Niš je zato ponosan jer ima dva merna mesta u centru grada, ali sudeći po reakcijama nadležnih gradskih institucija, podaci dobijeni ovim merenjima ostaće i dalje samo podaci. Iako ovaj problem postoji dugo, tek je ove zime iznet kao problem, ipak, ostaje nepoznanica hoće li se i gradovi pojedinačno, kao i država odnositi prema njemu sa pažnjom koju zaslužuje.

Autor: Jelena Đukić Pejić

Povezani članci

  • Studenti na putu za Kragujevac: karavan pozitivne energije

    Već dva dana studenti sa severa i juga Srbije pešice idu ka Kragujevcu. Tamo će se sresti za Dan državnosti na velikom skupu „Sretnimo se na Sretenje“.

  • Jug Srbije – „sigurna baza“ za Vučića?

    Pravo iz Novog Sada, sa severa zemlje, niški studenti stigli su u nedelju na veliki protest u svom gradu. Najavljuju odlaske i u druge gradove. Za to vreme i predsednik Srbije obilazi zemlju, uglavnom jug.

  • Reke ljudi u Nišu i Beogradu

    U Nišu i Beogradu održani su masovni protesti na kojima su učestvovali studenti, prosvetni radnici i građani, zahtevajući pravdu i promene u društvu. Protesti su počeli ćutanjem u znak sećanja na žrtve, a kulminirali su porukama solidarnosti i otpora.

  • Prijatelji sajta

    Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim