Ničiji dorati na Suvoj planini Foto: Jelena Đukic Pejic

Ničiji dorati na Suvoj planini

jul 17 2018

Suva planina je neobično lepa planina u jugoistočnoj Srbiji, siromašna izvorima vode, po čemu je i dobila ime. Bogata je međutim raznovrsnim životinjskim svetom. Pored vukova, lisica, šakala i drugih životinja, na ovoj planini sami o sebi brinu i ničiji i opasni „divlji“ konji.

Domaći brdski konj je stara srpska autohtona rasa konja, najčešće u braon boji - takozvani dorat, mada se može sresti i u crnoj ili beloj boji. Zbog svoje izdržljivosti, dobrog zdravlja i pogodnog karaktera korišćen je u poljoprivredi, a skoro da je potpuno izbačen iz upotrebe sa početkom mehanizacije. Zbog toga se smatra zaštićenom vrstom.

divlji konji suvaplanina 05

Izbačen iz upotrebe u poljoprivredi i pušten na „slobodu“, pa se tako veliki broj konja samostalno stara o sebi, u tom orkuženju stvara potomstvo i brine o njemu. Ovako generacije domaćeg brdskog konja živeći u divljini postaju ničiji i divlji. Ne plaše se ljudi, ali ne dozvoljavaju da im se priđe previše blizu.

divlji konji suvaplanina 13

Petnaestak konja u ovom krdu živi u harmoniji na Suvoj planini. Dušan Stojanović inženjer poljoprivrede za stočarstvo i operativni trener konjičkog sporta kaže da su u krdu ženke alfe, a mužjaci služe za zaštitu. Kad se kreću, mužjak je na čelu krda, dok je alfa ženka poslednja u krdu, odmah nakon svog ždrebeta.

„Domaći brdski konj je hladnokrvna rasa, inače je jako miran, nisu temperamentni, druželjubivi su, poslušni i lako se dresiraju pa se zato koriste i u školi jahanja“, kaže Stojanović i dodaje da su i inače veoma zaštitnički nastrojeni kada imaju ždrebad u krdu, pa u uslovima u kojima su na Suvoj planini pušteni i sami, ovi konji mogu biti jako opasni.

divlji konji suvaplanina 11

Najopasnije su ženke koje imaju mladunce. “Svoje ždrebe čuvaju veoma agresivno, bilo da im se priđe veoma blizu ili se osećaju ugroženo. Od njih međutim najviše stradaju vukovi, tačnije njihovo potomstvo i to u zimskom periodu kad su ždrebad tek rođena i još uvek nejaka“, kaže Dušan Stojanović.

I meštani okolnih sela koji imaju konje puštaju ih na slobodu od početka proleća do kraja jeseni. „Oni se pridružuju postojećim krdima, u njima „obnavljaju krv“ i zato i izgledaju tako lepi i graciozni“, kaže nam Dušan i dodaje da su na Suvoj planini ranije postojali zaista divlji konji koji su boravili sami skoro 70 godina dug period. Te konje su kaže, ljudi odvezli u klanice, i takvih primeraka više nema.

divlji konji suvaplanina 06

U divljem svetu u prekrasnoj prirodi često dođe do borbe među krdima konja. Mužjaci se bore za svoje krdo, pa kada mladi mužjak stasa i dođe vreme parenja, dolazi do borbe pastuva. Nadjačavaju se u borbi, a ko osvoji borbu, postaje glavni pastuv u krdu. 

divlji konji suvaplanina 04

Iako su ovi konji generalno druželjubivi, samim tim što pored njih nema čoveka da koriguje njihovo ponašanje, onima koji se slučajno nađu u njihovoj blizini ona nije nimalo prijatna. Seljaci koji prolaze tuda kažu da ih nikada ne diraju, već samo prođu pored njih. „Ipak su to velike životinje, i s njima se nikad ne zna“, kažu oni.

Ipak, odoleti gracioznom i prefinjenom konju takođe nije lako, ni radoznalom i umiljatom ždrebetu koje slobodno trči po livadama Suve planine. Nekada je na ovim livadama boravila i stoka iz više suvoplaniskih sela, ali danas se ni stoka više ne čuva u istom obimu kao nekada, a sela su sve praznija. 

divlji konji suvaplanina 18

Ovo ždrebe svoje prve korake napravilo je ovog proleća. Još uvek se ne odvaja od majke, ali živahno galopira po proplancima. Iako ne previše uočljivo, i majka prati svoje mladunče u stopu.

Dušan Stojanović, operativni trener konjičkog sporta kaže da na Suvoj planini ima tri slobodna krda konja koji žive na tom prostoru. Prava je sreća videti samo jedno od njih, s obzirom na to da je veliki masiv Suve planine ogromna teritorija na kojoj obitavaju.

divlji konji suvaplanina 15

Ipak, planinari i ljubitelji prirode mogu ih sresti blizu vode, a na Suvoj planini postoje tek dva izvora. Kiša koja je padala danima, proširila je i njihovu teritoriju na kojoj se kreću, pa se tada mogu sresti i tamo gde ih inače nema, ili gde meštani okolnih sela često prolaze na putu do svojih obradivih površina.

Tekst i foto: Jelena Đukić Pejić

TEMPLEJT na srpskomRES

Povezani članci

  • Klimatske promene ubijaju krave i konje na Suvoj planini

    Jul i avgust postaju sve opasniji po krave i konje koji slobodno pasu na pašnjacima Suve planine. Poslednjih godina svakog leta isti problem  – nema vode na jedinom pojilu na koji ove životinje dolaze decenijama. Glavni krivac su klimatske promene zbog kojih zimi nema snegova, u proleće nema kiša, a leti nastane suša.

  • Podcenili su nas svi, poručuju iz Gornjih Nedeljica

    Nakon dve pune godine, Rio Tinto je ponovo glavna tema u Srbiji. Zvanična podrška EU i nova podrška predsednika Srbije, uvela ih je u novu rundu. Naša reporterka razgovarala je sa meštanima Gornjih Nedeljica, ali i sa Rio Tintom.

  • Nesvakidašnji način ishrane: crvi na tanjiru

    U okolini Niša, gradu u kojem se miris roštilja širi na svakom koraku, Nebojša Stamenović, poznatiji kao Neša Travka, gradi svoj jedinstveni kulinarski svet.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim