ŠKOLE NA JUGU SRBIJE USKORO TOPLIJE I ŠTEDLJIVIJE

februar 16 2017

Učenici Osnovne škole  „Dobrila Stambolić“ u Svrljigu, njih oko 800, naredne školske godine sedeće u mnogo toplijim učionicama, ali će moći će da se pohvale i  lepšim izgledom čitave škole.

Stara i dotrajala stolarija odnedavno se  zamenjuje novom, a narednih dana započeće i drugi radovi na rekonstrukciji škole.

energetska efikasnost skola 5

                                                          Radovi u školi „Dobrila Stambolić“

Prema rečima direktora škole Saše Golubovića, školski objekti dobiće do početka leta novu fasadu sa termoizolacijom, nove prozore, vrata i mokre čvorove, nov krov i novu kotlarnicu.

„Već duže vreme imamo velike probleme sa grejanjem jer su kotlovi stari, a pored naše škole zagrevaju i zgradu susedne srednje škole. Stolarija je takodje stara i loša pa su gubici energije veliki. Prethodnih godina smo uz pomoć opštine zamenili deo stolarije i mokrih čvorova, a sada će kopletan školski objekat biti saniran“, istakao je Golubović za Medijski istraživački centar.

energetska efikasnost skola 3

                                                          Saša Golubović

On je podsetio da  se nastava u školi „Dobrila Stambolić“ održava u dve školske zgrade, s tim što je starija zgrada izgradjena još pre 40 godina, a novija pre 25 godina.

Predsednica opštine Svrljig Jelena Trifunović izjavila je da će škola „Dobrila Stambolić“ biti obnovljena zahvaljujući pomoći razvojnog programa Evropski progres i zahvaljujući pomoći Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije.

„Za izradu glavnog projekta za unapredjenje energetske efikasnosti Osnovne škole „Dobrila Stambolić“, Evropska unija i Vlada Švajcarske su posredstvom razvojnog programa Evropski progresobezbedile nešto više 16.500 evra. Nakon izrade tog projekta mogli smo da konkurišemo kod Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima za dodelu sredstava za rekonstrukciju školskog objekta i popravljanje njegove energetske efikasnosti“, izjavila je Trifunović.

energetska efikasnost skola 1

                                                          Jelena Trifunović

Ona je rekla da će za obnovu škole biti utrošeno 60 miliona dinara, a po završetku svih radova potrošnja energije biće smanjena za 50 odsto.

Predsednik opštine Bela Palanka Goran Miljković istakao je za Medijski istraživački centar  da su Evropska unija i Vlada Švajcarske  posredstvom Evropskog progresa obezbedile 4.500 evra izradu glavnog projekta za rekonstrukciju Osnovne škole „Ljupče Španac“ u Beloj Palanci.

Projekat rekonstrukcije, dodao je Miljković, stvara preduslove za unapredjenje energetske efikasnosti tog školskog objekta.

Miljković je istakao daće EU i Vlada Švajcarske posredstvom Evropskog progresa finansirati sa 63.000 evra i prvu fazu rekonstrukcije škole „Ljupče Španac“.

energetska efikasnost skola 6

                                                          Goran Miljković

„Radovi na školskom objektu krenuće sa prvim lepim danima pošto će se raditi na zameni krova na školskom objektu i na kotlarnici,  a biće saniran i podrum. Ti radovi će biti završeni do aprila, a do tada očekujemo odgovor Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima da li nam odobrava sredstva za zamenu kompletne stolarije, podova i rekonstrukciju sportskih terena. Poslali smo dokumentaciju i predračun za tu drugu fazu rekonstrukcije koja bi trebalo da košta oko 90 miliona dinara“, rekao je Miljković.

On je istakao da će, ukoliko sve bude teklo po planu osnovna škola u Beloj Palanci biti kompletno obnovljena do 1. septembra ove godine.

„Po završetku svih planiranih radova taj školski objekat preći će sa grejanja na ogrevno drvo i lož ulje, na grejanje na pelet. Rekonstrukcijom će se obezbediti ušteda najmanje 50 odsto sadašnje potrošnje energije. Već imamo iskustvo sa srednjom školom „Niketa Remezijanski“ u kojoj je nakon rekonstrukcije potrošnja energije smanjena za 70 odsto“, naglasio je Miljković.

energetska efikasnost skola 7

Osim za školu u Svrljigu i Beloj Palanci, posredstvom Evropskog progresa obezbedjen je novac za izradu pojekata koji će omogućiti unapredjenje energetske efikasnosti u Osnovnoj školi „Jastrebački partizani“ u Oblačini kraj Merošine,  u OŠ„Zenel Ajdini“u selu Rainci i OŠ „Dituria“ u selu Crnotince na području opštine Preševo, u OŠ  „Toplički heroji“ u selu Pejkovcu kraj Žitoradje i u istoimenoj školi u Žitoradji.

Posredstvom Evropskog progresa obezbedjena su sredstva za izradu glavnog projekta za unapredjenje energetske efikanosti zgradeopštinske uprave u Gadžinom Hanu i Dom zdravlja u Prijepolju.

 

Evropska unija i Vlada Švajcarske su posredstvom Evropskog progresa obezbedile bezmalo 560.000 evra za izradu tehničke dokumentacije za 40 lokalnih infrastukturnih projekata na području 22 opštine. Medju infrastrukturnim projektima su oni koji se odnose na povećanje energetske efikanosti škola, ali i projekti izgradnje domova kulture, vrtića, sportskih hala, socijalnih stanova, vodovoda i kanalizacije. Sredstva su obezbedjena i za projekat izgradnje mosta, sanaciju javnog osvetljenja i deponije. Cilj izrade tehničke dokumentacije je stvaranje preduslova za poboljšanje opštinske infrastrukture koja će omogućiti održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja Srbije.

Docent  na Katedri za termoteniku i termoenergetiku Mašinskog fakulteta u Nišu Goran Vučković naglasio je za Medijski istraživački centar da podizanje  energetske efikasnosti objekata zahteva uvek velika ulaganja, ali da se ta ulaganja itekako isplate.

„Ne možemo da diktiramo cenu energenata na tržištu, ali možemo da diktiramo potrošnju našeg objekta tako što ga dobrom izolacijom i kvalitetnom stolarijom dobro „obučemo“, a potom i opremimo  efikasnim uredjajima. Ulaganja u energetsku efikasnost za rezultat imaju to da budemo zadovoljni računima  za utrošenu struju i grejanje“, rekao je Vučković.

Prema njegovim rečima, u zavisnosti od energetske efikanosti i energetskog razreda u kojima se objekti nalaze,  njihova potrošnja energije se značajno razlikuje.

energetska efikasnost skola 2

„Razlike u potrošnji naročito su velike kod objekata koji se nalaze u energetskim razredima D, E i F. Razlike u potrošnji energije u ovim razredima mogu da budu čitavih 50 odsto, čak i čitavih 70 odsto. Te razlike u potrošnji naročito dolaze do izražaja u zimskim mesecima, kada niske temperature duže potraju“, kazao je Vučković.

On je podsetio da naši propisi predvidjaju da novi objekti moraju da pripadaju C energetskom razredu, a prilikom rekonstrukcije postojećih objekata investitorima se nalaže da energetsku efikasnost moraju da podignu za jedan razred više.

„Naša zakonska regulativa počela je da se bavi energetskom efikanosnošću objekata što je veoma pozitivno. Zakon je propisao i očekujemo da u narednom periodu zaživi  Fond za energetsku efikanost iz kojeg će moći da se isplaćuju podsticaji za povećanje energetske efikanosti. Zemlje Evropske unije imaju brojne stimulativne mere koje ljude podstiču da podižu energetsku efikanost objekata, ne obavezuje ih samo zakon na to“, rekao je Vučković.

On je istakao da u zemljama EU svi oni koji grade nove objekte, kao i oni koji rekonstruišu postojeće objekte, za podizanje energetske efikanosti dobijaju izmedju ostalog povoljne kredite, imaju manje lokalne dažbine i oslobodjeni su plaćanja carine ukoliko uvoze opremu visoke energetske klase.

Piše: Biljana Ljubisavljević

Foto: Saša Đorđević

Povezani članci

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim