Lekovito bilje „osvaja“ sve veći broj zaplanjskih njiva
Proizvodjači lekovitog, začinskog i aromatičnog bilja sa područja opštine Gadžin Han već sa prvim prolećnim danima krenuće sa pripremama za podizanje novih zasada nevena, belog sleza, artičoke, peršuna i drugog lekovitog i začinskog bilja.
Proizvodnja lekovitog bilja u kraju poznatom pod imenom Zaplanje nema dugu tradiciju, ali zahvaljujući Udruženju „Zasad“ koje je formirano pre šest godinaima sve više pobornika, a raste i broj zasadjenih oranica.
Organizator proizvodnje u Udruženju proizvodjača i preradjivača začinskog, aromatičnog i lekovitog bilja „Zasad“ Dragan Mijalković istakao je da Udruženje trenutno ima deset članova i 25 kooperanata.
Članovi Udruženja "Zasad" u berbi
„Broj naših kooperanata se iz godine u godinu povećava jer ljudi uvidjaju da se od proizvodnje lekovitog i začinskog bilja može da zaradi. Prošle godine smo u proizvodnju uključili i ekonomski ugrožene porodice, izbegla lica i Rome. Za ta lica kao i za ostale naše koperatne prošle godine smo uz pomoć opštine i programa Evropski progres obezbedili po jedan komplet za rad koji obuhvata baštenska kolica i poljoprivredne alatke poput ašova i vila“, izjavio je Mijalković za Medijski istraživački centar.
Mijalković je naglasio da je Udruženje „Zasad“ zahvaljujući programu Evropski progres dobilo i motokultivator i mašinu za pakovanje čaja u filter vrećicama.
„Ovu pomoć obezbedili smo posredstvom projekta „Biljem do samozapošljavanja“. Zajedno sa opštinom Gadžin Hantim projektom konkurisali smo kod Evropskog progresa u okviru javnog poziva „Fond za učešće gradjana“ . Ukupna vrednost projekta je nešto manje od 25.000 evra, s tim što je učeše opštine iznosilo 4.800 evra, a ostatak sredstava obezbedile su Evropska unija i Vlada Švajcarske posredstvom programa Evropski progres“ kazao je Mijalković.
Dragan Mijalković
Prema njegovim rečima proizvodjači lekovitog bilja okupljeni oko Udruženja „Zasad“ dobili su i od nemačke organizacije „Help“ sušaru za lekovito bilje, a od Kancelarije za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja 250.000 dinara za izradu projektne dokumentacije za podizanje novih zasada.
„Nameravamo da u narednom periodu konkurišemo kod različitih organizacija i fondova za dodatnu opremu. Želja nam je da nabavimo opremu za pakovanje čajeva i destilator. Nameravamo takodje da Udruženje preraste u zadrugu kako bi mogli da se bavimo i otkupom i prodajom bilja Ovaj kraj ima potencijale za razvoj lekovitog i začinskog bilja i želimo da ih maksimalno iskoristimo“, kazao je Mijalković.
On je dodao da u Zaplanju ne može da se organizuje plantažna proizvodnja jer su parcele usitnjene, ali i proizvodnja na malim parcelama od po desetak ili dvadeset ari donosi proizvodjačima prihode.
„Celokupnu našu proizvodnju otkupljuju firme iz Svrljiga i Beograda. Nemamo problem sa plasmanom jer je kvalitet bilja odličan. Na našem području nema zagadjivača životne sredine, a prilikom sadnje i uzgojane koristimo herbicide i pesticide“, istakao je Mijalković.
Medju ekonomski ugroženim porodicama koje su se prošle godine posredstvom Udruženja „Zasad“ uključile u proizvodnju lekovitog bilja nalazi se i porodica Boban Mladenovića iz Gadžinog Hana.
Boban Mladenović i Dragan Mijalković u rasadniku
Mladenović je istakao da je proizvodnja nevena i belog sleza donela prihode koji su veoma značajni za njegovu porodicu s obzirom da ni on ni supruga nemaju stalni posao, a imaju dvoje dece uzrasta šest i sedam godina.
„To je dobar posao i zato ćemo ove godine zasaditi veće površine.Nemamo naše parcele, ali planiramo da uzmemo u zakup njive koje naše komšije ne obradjuju. Leje smo već zasejali belim slezom. Sigurno ćemo preko leta sakupljati i divlje lekovito bilje, jer nam Udruženje i to bilje otkupljuje. Organizovani otkup nam je mnogo bitan jer ne moramo da se plašimo da će nam nakupci uzeti robu i onda se „izgubiti“ a da nam ne plate“, rekao je Mladenović.
Predsednik opštine Gadžin Han Saša Djordjević izjavio je za Medijski istraživački centar da je lokalna samouprava veoma zainteresovana za razvoj proizvodnje lekovitog bilja jer taproizvodnja može da uposli veliki broj stanovnika Zaplanja.
Saša Djordjević
„Na području opštine Gadžin Han ranije su postojale velike površine pod duvanom, ali se on više ne sadi, tako da nastojimo da se jedan deo tih ljudi polako preorijentiše na uzgajanje lekovitog bilja. Svake godine se za par hektara povećavaju parcele pod nevenom, peršunom i belim slezom“, kazao je Djordjević.
On je dodao da na području opštine Gadžin Han postoje velike površine zemljišta koje se ne obradjuje, a koje su izuzetno pogodne za sadnju lekovitovitog i začinskog bilja.
Zaplanje
„Pogodnost predstavlja i to što proizvodnja lekovitog bilja ne zahteva angažovanje skupe mehanizacije, već angažovanje ljudi. Proizvodnjom mogu da se bave sve generacije, od dece do starih ljudi, i nije im potrebna posebna kvalifikacija“, kazao je Djordjević.
Član Tima Evropa Teo Taraniš istakao je za Medijski istraživački centar da domaćinstvima u Srbiji nakon ulaska u Evropsku uniju neće biti zabranjena proizvodnja lekovitog bilja za sopstvene potrebe.
Taraniš je kazao da je priča o zabrani proizvodnje lekovitog bilja jedan od mitova o Evropskoj uniji, koji je vrlo sličan mitu o zabrani proizvodnje domaćih rakija za sopstvene potrebe.
Teo Taraniš
„Ulazak Srbije u Evropsku uniju stvorio bi veće šanse za plasman lekovitog bilja na veliko, zahtevno i probirljivo evropsko tržište. Da bi se ta šansa iskoristila na pravi način mali proizvođači u Srbiji bi zbog neophodnosti sertifikovanja svojih proizvoda i dostizanja standarda kvaliteta, morali da razmišljaju o udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu.Proizvodnja lekovitog bilja za evropsko tržište zahtevaće poštovanje odgovarajućih standarda i propisa koji se tiču kvaliteta i bezbednosti proizvoda, i zaštite potrošača“, rekao je Taraniš.
On je podsetio da je u Evropskoj uniji proizvodnja lekovitog bilja uglavnom organizovana na plantažama, pre svega iz ekonomskih razloga, odnosno isplativosti posla, ali i zbog veće mogućnosti za upravljanje kvalitetom.
Organizacija proizvodnje u zemljama EU, dodao je Taraniš, najčešće podrazumeva uspostavljanje kooperantskih odnosa između više manjih ili većih proizvođača i preduzeća koje se bavi otkupom, preradom ili plasmanom lekovitog bilja.
Piše: Biljana Ljubisavljević
Foto: Saša Đorđević