Žene iz Svrljiga uskoro kreću sa proizvodnjom u plastenicima

februar 25 2017

Tridesetak žena sa područja opštine Svrljig uključeno je ove zime u obuku za plasteničku proizvodnju, a predstojećeg proleća dobiće na poklon plastenike.

Pomoćnik predsednika opštine Svrljig Miroslav Marković ističe da je lokalna samouprava obezbedila obuku i plastenike za svrljiške domaćiceprojektom koji je odobren na javnom pozivu programa Evropski progres, a koji finansiraju  Evropska unija i Vlada Švajcarske.

svrljig plastenici 1

                                                          Miroslav Marković

„Projekat je odobren na javnom pozivu čiji je cilj da poboljša položaj žena u društvu. Opredelili smo se za plasteničku proizvodnju jer se njome stvara nezavisnost proizvodjača od klimatskih promena. Namerama nam je da podstaknemo takav vid proizvodnje pošto u ovom kraju ima dovoljno obradivog zemljišta  Na području naše opštine  trenutno nema puno plastenika, dok čitava sela u okolini Leskovca žive od gajenja povrća u plastenicima“, istakao je Marković za Medijski istraživački centar.

On je istakao da se za projekat prijavilo više od 40 žena, ali će 28 žena  proći obuku o plasteničkoj proizvodnji i dobiti plastenike.

„Prilikom odabira žena koje će dobiti pomoć akcenat je bio na samohranim majkama, nezaposlenim i socijalno ugroženim ženama. One će osim plastenika dobiti i sistem za navodnjavanje „kap po kap“, zaštitnu mrežu i foliju tako da će odmah po dobijanju plastenika moći da ga zasade. Na obuci koja je u toku steći će osnovna znanja o plasteničkom gajenju voća i povrća“, kazao je Marković.

Gorica Milutinović (61) iz svrljiškog sela Niševca, jedna od žena koja će ovog proleća dobiti plastenik, istakla je za Medijski istraživački centar da su ona, njen suprug i sin nezaposleni, tako da će joj plastenik dobro doći da porodici obezbedi „koji dinar“.

svrljig plastenici 2

                                                          Gorica Milutinović

„Mi smo imali ranije plastenik ali ga je pre par godina sneg polomio. Nakon toga smo ga napravili od drveta, a sad ćemo ponovo imati pravi plastenik. Planiram da u njemu sadim papriku, paradajz i krastavac i to organski, bez upotrebe veštačkog djubriva i bilo kakve „hemije“. Organsko povrće kupci sve više traže, sigurno neću imati problem da ga prodam“,  rekla je Milutinović.

Ona je istakla da njena porodica već nekoliko godina jede isključivo zdravu hranu, pošto za djubrenje povrća, voća i pšenice koriste isključivo organsko djubrivo napravljeno od 14 vrsti biljaka.

svrljig plastenici 3

                                                          Gorica Milutinović sa sertifikatom za organsku proizvodnju

Milutinović je kazala da namerava da organsku proizvodnju u plastenicima stalno razvija i da tako obezbedi porodici sigurne prihode.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Nišu Boban Stojanović istakao je za Medijski istraživački centar da će za proizvode sa sela uvek biti prostora na tržištu, i onda kada naša zemlja udje u Evropsku uniju.

„Zabluda je da neće biti posla za srpskog seljaka nakon ulaska Srbije u Evropsku uniju. Naprotiv, očekuje se da uz proaktivnu ulogu države i kroz metod subvencija koji postoji u EU dodje bolji period za srpskog seljaka. Srbija će ulaskom EU  biti u obavezi da prihvati podsticaje za poljoprivredu, a to ćese dobro odraziti i na sitna seljačka domaćinstva, a svakako i na krupne kombinate i velike posede. Dobar primer je Poljska koja je u ulaskom u Evropsku uniju postigla zaista impresivne rezultate u poljoprivrednoj proizvodnji“, rekao je Stojanović.

svrljig plastenici 11

                                                          Boban Stojanović

Prema njegovim rečima, nakon ulaska Srbije u Evropsku uniju konkurencija na domaćem tržištu će sigurno biti veća, ali će domaći poljoprivredni proizvodjači dobiti veliko tržište bez carinskih i trgovinskih prepreka.

„Poljoprivredna proizvodnja u Srbiji će svakako morati da se unapredi, jer je sada  nazaista niskom nivou. Unapredjenje poljoprivredne proizvodnje moguće je samo uz aktivnu ulogu države. Ona mora da daje stimulanse za ukrupanjavanje poseda i povezivanje individualnih proizvodjača, kroz zadruge ili neki drugi sistem povezivanja. Poljoprivredni proizvodjači će na taj način biti konkurentniji na tržištu i moći će da osvajaju ne samo lokalna, već i mnogo šira tržišta“, kazao je Stojanović.

svrljig plastenici 5

                                                          Obradive površine u svrljiškom kraju

On je istakao da je poljoprivreda razvojna šansa koju naša zemlja još  nije iskoristila dovoljno. Srbija, podvukao je Stojanović, i dalje ima devastirana područja i mnogo neobradjenog zemljišta.

Piše: Biljana Ljubisavljević

Foto: Saša Đorđević

Povezani članci

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim