Voćari i stočari iz Srbije do većih prihoda uz evropsku pomoć

februar 28 2017

U okviru druge faze podrške Evropskog progresa poljoprivrednim proizvodjačkim grupama, dve poljoprivredne zadruge i pet udruženja  iz šest opština sa područja juga, jugoistoka i jugozapada Srbije dobiće ove godine novčanu pomoć za nabavku opreme i završetak manjih gradjevinskih radova.

Poljoprivrednici, stočari i pčelari dobiće od Evropske unije i Vlade Švajcarske kao donatora programa Evropski progres, bespovratnu pomoć od skoro 208.000 evra, dok će sa sopstvenih 40.000 evra učestvovati  u nabavci opreme i gradjevinskim radovima.

Medju udruženjima i zadrugama kojima je pomoć odobrena nalaze se Udruženje “Ratar-K”, Udruženje pčelara Babušnica, Zemljoradnička zadruga “Gorica” iz Knjaževca, Poljoprivredna zadruga “Oblačinska višnja”, Udruženje “Pešter food” i Medjuopštinsko udruženje poljoprivrednih proizvodjača iz Novog Pazara.

Pomoć koju će zadrugari dobiti obezbediće im uvodjenje novih tehnologija, povećanje proizvodnje i prihoda.

Poljoprivredna zadruga “Oblačinska višnja” iz Merošine posredstvom programa Evropski progres dobiće opremu za sušenje, doziranje i pakovanje višanja, kao i pomoć za učešće na poljoprivrednim sajmovima.

oblacina visnja 3

Zadrugari ističu da će im nova oprema pomoći da zaokruže proizvodnju suvog voća i da se na tržištu se pojave sa gotovim proizvodom.

Direktor zadruge “Oblačinska višnja” Dušan Stojadinović rekao je za Medijski istraživački centar da je glavni cilj zadrugara da kupcima ponude suvo voće u malim, kvalitetno dizajniranim pakovanjima.Za početak, dodao je Stojadinović, biće to  pakovanja suve višnje i suve šljive.

“Linija za preradu voća, zaključno sapakovanjem, stići će u naš pogon u selu Oblačina za otprilike za mesec dana. Oprema je vredna 37.500 evra, a za njenu nabavku će donatori programa Evropski progres, Evropska unija i Vlada Švajcarske izdvojiti 85 odsto sredstava, dok će ostatak biti učešće zadruge. Planiramo da  ovog leta krenemo sa probnom proizvodnjom, a na jesen sa masovnom proizvodnjom suvog voća. Ambalažu za pakovanje višnje i šljive već smo dizajnirali. Krenućemo narednih meseci i sa promocijom naših proizvoda na tržištu, učestvovaćemo na sajmovima i sličnim promotivnim manifestacijama”, kazao je Stojadinović.

oblacina visnja 6

                                                          Dušan Stojadinović

On je istakao da će se zadruga “Oblačinska višnja” pojaviti na tržištu sa višnjom sa zaštićenim imenom geografskog porekla – “oblačinka iz Oblačine”.

“Uspeli smo nedavno da dovedemo do završetka elaborat o zaštiti geografskog porekla koji se odnosi na celokupno područje Merošine i Blaca, deo teritorije opština Prokuplje, Doljevac, Žitoradja, kao i na deo teritorije niških opština Crveni krst i Palilula. Dobijanje sertifikata o zaštiti geografskog porekla bilo je komplikovano i trajalo je preko tri godine, ali će nam to olakšati pristup tržištu i promovisati nas na tržištu kao proizvodjače koji imaju višnju sa posebnim svojstvima i kvalitetom”, rekao je Stojadinović.

oblacina visnja 5

                                                          “oblačinka iz Oblačine”

Prema njegovim rečima zadrugari će u narednom periodu raditi  na tome da se na tržištu pojave sa višnjom “oblačinkom” koja će imati sertifikat o organskoj proizvodnji.

“To je jedan od pravaca razvoja zadruge koji će biti koristan za zadrugare jer će moći da ostvare višu cenu višnje, a biće od koristi i za čitavo društvo jer će smanjiti zagadjenje životne sredine. Organsku proizvodnju višnje razvijaćemo u saradnji sa udruženjem organskih proizvodjača hrane iz francuskog grada Bordoa. Sa oznakom organske proizvodnje i oznakom geografskog porekla naša “oblačinka” biće jedinstvena u Srbiji”, istakao je Stojadinović.oblacina visnja 4

                                                          Voćnjak sa višnjama

On je kazao da sve aktivnosti zadrugara usmerene ka dobijanju gotovog proizvoda sa posebnim oznakama kvaliteta i porekla, imaju za cilj da se poboljša  nezavidan položaj proizvodjača i njihova ekonomska zavisnost od vlasnika i hladnjača i nakupaca.

“Prolem sa otkupom višanja pristan je već godinama unazad. Proizvodjači do samog početka berbe ne znaju kolika će biti cena višnje, a uzrok tome su mali preradjivački kapaciteti na ovom području i to što vlasnici hladnjača i otkupci dogovaraju cenu koja je uvek na štetu proizvodjača. Vlasnici višnjika su nemoćni da im se suprotstave jer su razjedinjeni i sitni. Jedini izlaz iz te situacije je povezivanje u zadruge i ulazak u samostalnu preradu”, naglasio je Stojadinović.

Predsednik Upravnog odbora zadruge “Oblačinska višnja” Vladimir Dinić kazao je da su vlasnici hladnjača i nakupciveoma značajna karika u prodajnom lancu koju zadrugari žele da izbegnu preradom višanja u gotov proizvod.

oblacina visnja 7

                                                          Vladimir Dinić

“Hladnjače i nakupci svake godine uzimaju dobar deo zarade od proizvodnje višanja jer su proizvodjači primorani da sve ono što u toku dana uberu, istog dana i predaju otkupljivačima. Višnja ne može da čeka na otkup duže od 24 časa i to vlasnici hladnjača i nakupci koriste. Sa sopstvenim pogonom za preradu, zadrugari više neće zavisiti od otkupljivača i imaće sigurnost u isplati proizvoda. Dosta nas zadrugara od nakupaca ne možemo da naplatimo višnju koju smo predali još 2001. godine ili 2009. godine”, rekao je Dinić.

Zadruga “Oblačinska višnja”, istakli su njeni predstavnici, trenutno okuplja 43 zadrugara i veliki broj kooperanata. Broj zadruga, dodali su,  trebalo bi uskoro da bude povećan jer proizvodjači višanja i šljiva uvidjaju da samo udruženi mogu da urade nešto dobro za sebe.

Pomoćnica direktora Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije Ivana Djurić istakla je za Medijski istraživački centar da će članstvo Srbije u Evropskoj uniji omogućiti da se odredjeni proizvodi  deklarišu po geografskom poreklu kao srpski.

ivana djurich

                                                          Ivana Djurić

“Članstvo Srbije u Evropskoj uniji neće značiti da naši proizvođači moraju da registruju oznaku geografskog porekla proizvoda i tradicionalnih specijaliteta.Tradicionalni proizvodi su već deo srpskog gastronomskog i kulturnog nasleđa i identiteta. Proizvodi sa oznakama geografskog porekla, garantuju da su njihova specifičnost i kvalitet nastali u spoju prirodnih resursa i tradicije, specifičnih znanja i veština”, istakla je Djurić.

U Srbiji postoji, dodala je Djurić, 38 proizvoda koji su zaštićeni imenom porekla ili geografskom oznakom na nacionalnom nivou.

oblacina visnja 1

                                                          Oblačinska višnja

Ona je kazala će srpski proizvođači biti konkurentni na evropskom tržištu kvalitetom proizvoda, u čemu će im značajno pomoći pravila Evropske unije o zaštiti oznake geografskog porekla i tradicionalnih specijaliteta.

“Nije tačno da srpski tradicionalni poljoprivredni proizvodi (sirevi, rakija) neće moći da se prodaju na tržištu Evropske unije.Tradicionalne proizvode koji se prave u domaćinstvima biće i dalje moguće proizvoditi za sopstvene potrebe. Ukoliko se ovi proizvodi budu prodavali na tržištu, biće neophodno da ispunjavaju opšte zahteve koji se odnose na bezbednost prehrambenih proizvoda u svim državama članicama Evropske unije. Ovi zahtevi EU su već preneti u domaći Zakon o bezbednosti hrane”, naglasila je Đurić.

Prema njenim rečima, ulazak Srbije u Evropsku uniju neće značiti rasprodaju naših oranica strancima

“Postpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju naša zemlja se obavezala da liberalizuje tržište poljoprivednim zemljištem nakon 2017.godine. Prema odredbama tog Sporazuma nakon isteka tekuće godine Srbija ne sme nikoga da spreči u nameri da kupuje poljoprivredno zemljište, uključujući i strane državljane. Naša zemlja, međutim, ima punu slobodu da unapredi svoj zakonodavni okvir u ovoj oblasti sa ciljem da spreči bilo kakvu zloupotrebu u procesu sticanja svojine nad poljoprivrednim zemljištem, ali može da propiše i vrlo stroge uslove ko uopšte i pod kojim uslovima dolazi u obzir kao potencijalni kupac ili korisnik poljoprivrednog zemljišta. Primera  radi, u Danskoj ne možete postati vlasnik zemlje ako nemate određeni stepen obrazovanja i dokaz da u selima živite 25 godina bez prekida”, rekla je Djurić.

Ivana Đurić Kancelarija za evropske integracije

                                                          Ivana Djurić

Ona je kazala da je svakoj od zemalja članica EU ili zemalja kandidata  ostavljeno na slobodno odlučivanje kako će urediti domaće zakonodavstvo po pitanju opštih uslova za sticanje svojine nad poljoprivrednim zemljištem.

“Iako je sloboda kupovine i prodaje deo tržišne ekonomije, ne postoji mogućnost da neko na silu kupuje naše nekretnine ili poljoprivredno zemljište. Nije zabeležen slučaj da je nakon ulaska u EU pokupovano zemljište neke države članice. Odluka o tome kada će, kome i pod kojim uslovima vlasnik prodati svoju nekretninu ili poljoprivredno zemljište uvek zavisi isključivo od samog vlasnika”, kazala je Djurić.

U kancelariji za Evropske integracije Vlade Srbije su istakli da se gradjani mogu informisati o savremenim mitovima koji nas okružuju a koji se odnose na Evropsku uniju u publikaciji koju je Kancelarija nedavno objavila.

Publikacija objašnjava 21 mit, a izmedju ostalih i mitove da će članstvo Srbije u Evropskoj uniji  značiti kraj za srpske tradicionalne proizvode i da će stranci pokupovati sve naše oranice.

Piše: Biljana Ljubisavljević

Povezani članci

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim