Mini klanica u Prokuplju do solarnih panela uz pomoć Evropskog progresa

februar 28 2017

Firma za preradu i konzervisanje mesa „Mesopromet Vasić“ u Prokuplju uskoro će značajno smanjiti troškove električne energije pošto će instalirati solarne panele koji proizvode 14 kilovati struje na sat.

Vlasnik ove firme Robert Vasić istakao je za Medijski istraživački centar da će solarne panele nabaviti uz novčanu pomoć Evropskog progresa, odnosno Evropske unije i Vlade Švajcarske kao donatora tog programa.

Evropski progres je najveći razvojni program u Republici Srbiji koji se usredsredjuje na određeno područje i ima za cilj da podrži održivi razvoj 34 grada i opštine na jugoistoku i jugozapadu zemlje. Program je pokrenut 2014. godine i biće završen krajem ove godine. Budžet program Evropski progres iznosi 24,46 miliona evra, a sredstva za njegovu realizaciju obezbedjuju Evropska unija i Vlada Švajcarske, zajedno sa Vladom Srbije.

Vasić je kazao da je njegova mini klanica jedno od 17 malih firmi sa područja jugoistoka i jugozapada Srbije kojima je odobrena pomoć za nabavku nove opreme i unapredjenje proizvodnje.

klanica prokuplje 1

                                                          Robert Vasić

„Sa solarnim panelima za proizvodnju struje drastično ćemo smanjiti utrošak električne energije. Sada mesečno trošimo i do 12.000 kilovata. Potrošnja je posebno velika u letnjem periodu kada svi rashladni uredjaji moraju da rade punom parom“, rekao je Vasić.

Firmu „Mesopromet-Vasić“ , dodao je  Vasić, osnovali su njegovi roditelji još 1974. godine, a on je sa svojom porodicom nastavio porodični biznis.

klanica prokuplje 2

                                                          „Mesopromet-Vasić“

„U klanici trenutno upošljavamo četiri radnika. Novac koji uštedimo na računima za struju moći ćemo da uložimo u nabavku novih mašina i  otvaranje novih radnih mesta. Moći ćemo i da proširimo proizvodni program koji sada čine sveže meso i preradjevine od mesa“, rekao je Vasić.

Pomoćnica direktora Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije  Ivana Djurić kazala  je za Medijski istraživački centar da članstvo Srbije u Evropskoj uniji neće značiti stop svinjokolju, što je jedan od  mitova o EU koji su prisutni u našoj javnosti.

„Evropska unija neće zabraniti običaj svinjokolja. Nakon ulaska Srbije u Evropsku uniju i dalje ćemo moći sami da proizvodimo domaće kobasice, kulen, čvarke i druge proizvode. Klanje životinja u kućnim uslovima i proizvodnja specijaliteta od mesa biće dozvoljena ukoliko su oni namenjeni za potrošnju u tom  domaćinstvu. Međutim, meso koje je namenjeno tržištu moraće da dolazi iz klanica i objekata za preradu mesa koji će raditi u skladu sa  propisima Evropske unije u pogledu higijene i humanog klanja životinja“, naglasila je Djurić.

ivana djurich

                                                          Ivana Djurić

Ona je istakla da ulazak naše zemlje u EU takodje neće značiti da ćemo jesti genetski modifikovanu hranu.

„Evropska unija  ima jedan od najstrožih režima kada su u pitanju genetski modifikovani organizmi (GMO) koji se koriste za ljudsku potrošnju. Zabranjeno je stavljanje na tržište GMO hrane koja nije prošla dugu i rigoroznu proceduru odobravanja u kojoj se ispituju njena rizična svojstva. Ova procedura u praksi prosečno traje oko 45 meseci. Na kraju, odobrena GMO hrana mora biti propisno obeležena, kako bi potrošači bili obavešteni da li hrana koju kupuju sadrži u sebi genetski modifikovane sastojke i kako bi sami doneli odluku o tome da li žele da konzumiraju GMO“, izjavila je Djurić.

Ona je rekla da Evropska unija uspostavlja strog sistem pribavljanja dozvola koji prethodi stavljanju proizvoda od genetski modifikovanih organizama na tržište ili izdavanju dozvola za gajenje GMO.

Evropska unija i Vlada Švajcarske su posredstvom programa Evropski progres izdvojile nešto više od 78.000 evra kako bi mala i srednja preduzeća i poljoprivredne zadruge mogle da implementiraju i dobiju sertifikate medjunarodnih standarda upravljanja kvalitetom i bezbednošću hrane. Uvodjenje medjunarodnih standarda kvaliteta unaprediće kvalitet proizvoda i usluga i obezbediti razvoj 31 malog i srednjeg preduzeća i jedne poljoprivredne zadruge na području 22 lokalne samouprave na jugu, jugoistoku i jugozapadu Srbije.

„U procesu izdavanja dozvole za GMO kulturu, novousvojena Direktiva EU 2015/412 predviđa sistem dodatne zaštite za države članice koji omogućava zemlji članici da zabrani uzgajanje GMO na svojoj teritoriji. Srbija može prilikom usklađivanja svojih propisa sa pravilima EU, novim zakonom da preuzme pomenutu zaštitnu klauzulu koju trenutno koristi trinaest država članica Evropske unije kako bi na svojoj teritoriji zabranila gajenje GMO“, naglasila je Djurić.

Prema njenim rečima zaštitnu klauzulu, iskoristile su Austrija, Valonski deo Belgije, Grčka, Danska, Italija, Francuska, Letonija, Litvanija, Mađarska, Nemačka, Poljska, Holandija i Hrvatska.

Očekuje se, dodala je Djurić, da Škotska i Severna Irska (kao delovi Velike Britanije) takođe usvoje odluku o zabrani uzgoja GMO.

Piše: Biljana Ljubisavljević

Foto: Saša Đorđević

Povezani članci

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim