Mini klanica u Prokuplju do solarnih panela uz pomoć Evropskog progresa
Firma za preradu i konzervisanje mesa „Mesopromet Vasić“ u Prokuplju uskoro će značajno smanjiti troškove električne energije pošto će instalirati solarne panele koji proizvode 14 kilovati struje na sat.
Vlasnik ove firme Robert Vasić istakao je za Medijski istraživački centar da će solarne panele nabaviti uz novčanu pomoć Evropskog progresa, odnosno Evropske unije i Vlade Švajcarske kao donatora tog programa.
Vasić je kazao da je njegova mini klanica jedno od 17 malih firmi sa područja jugoistoka i jugozapada Srbije kojima je odobrena pomoć za nabavku nove opreme i unapredjenje proizvodnje.
Robert Vasić
„Sa solarnim panelima za proizvodnju struje drastično ćemo smanjiti utrošak električne energije. Sada mesečno trošimo i do 12.000 kilovata. Potrošnja je posebno velika u letnjem periodu kada svi rashladni uredjaji moraju da rade punom parom“, rekao je Vasić.
Firmu „Mesopromet-Vasić“ , dodao je Vasić, osnovali su njegovi roditelji još 1974. godine, a on je sa svojom porodicom nastavio porodični biznis.
„Mesopromet-Vasić“
„U klanici trenutno upošljavamo četiri radnika. Novac koji uštedimo na računima za struju moći ćemo da uložimo u nabavku novih mašina i otvaranje novih radnih mesta. Moći ćemo i da proširimo proizvodni program koji sada čine sveže meso i preradjevine od mesa“, rekao je Vasić.
Pomoćnica direktora Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije Ivana Djurić kazala je za Medijski istraživački centar da članstvo Srbije u Evropskoj uniji neće značiti stop svinjokolju, što je jedan od mitova o EU koji su prisutni u našoj javnosti.
„Evropska unija neće zabraniti običaj svinjokolja. Nakon ulaska Srbije u Evropsku uniju i dalje ćemo moći sami da proizvodimo domaće kobasice, kulen, čvarke i druge proizvode. Klanje životinja u kućnim uslovima i proizvodnja specijaliteta od mesa biće dozvoljena ukoliko su oni namenjeni za potrošnju u tom domaćinstvu. Međutim, meso koje je namenjeno tržištu moraće da dolazi iz klanica i objekata za preradu mesa koji će raditi u skladu sa propisima Evropske unije u pogledu higijene i humanog klanja životinja“, naglasila je Djurić.
Ivana Djurić
Ona je istakla da ulazak naše zemlje u EU takodje neće značiti da ćemo jesti genetski modifikovanu hranu.
„Evropska unija ima jedan od najstrožih režima kada su u pitanju genetski modifikovani organizmi (GMO) koji se koriste za ljudsku potrošnju. Zabranjeno je stavljanje na tržište GMO hrane koja nije prošla dugu i rigoroznu proceduru odobravanja u kojoj se ispituju njena rizična svojstva. Ova procedura u praksi prosečno traje oko 45 meseci. Na kraju, odobrena GMO hrana mora biti propisno obeležena, kako bi potrošači bili obavešteni da li hrana koju kupuju sadrži u sebi genetski modifikovane sastojke i kako bi sami doneli odluku o tome da li žele da konzumiraju GMO“, izjavila je Djurić.
Ona je rekla da Evropska unija uspostavlja strog sistem pribavljanja dozvola koji prethodi stavljanju proizvoda od genetski modifikovanih organizama na tržište ili izdavanju dozvola za gajenje GMO.
„U procesu izdavanja dozvole za GMO kulturu, novousvojena Direktiva EU 2015/412 predviđa sistem dodatne zaštite za države članice koji omogućava zemlji članici da zabrani uzgajanje GMO na svojoj teritoriji. Srbija može prilikom usklađivanja svojih propisa sa pravilima EU, novim zakonom da preuzme pomenutu zaštitnu klauzulu koju trenutno koristi trinaest država članica Evropske unije kako bi na svojoj teritoriji zabranila gajenje GMO“, naglasila je Djurić.
Prema njenim rečima zaštitnu klauzulu, iskoristile su Austrija, Valonski deo Belgije, Grčka, Danska, Italija, Francuska, Letonija, Litvanija, Mađarska, Nemačka, Poljska, Holandija i Hrvatska.
Očekuje se, dodala je Djurić, da Škotska i Severna Irska (kao delovi Velike Britanije) takođe usvoje odluku o zabrani uzgoja GMO.
Piše: Biljana Ljubisavljević
Foto: Saša Đorđević