„Medijana nije samo antički, već i značajan ranohrišćanski lokalitet“

decembar 15 2024

Arheološko nalazište Medijana u Nišu, koje spaja bogatstvo rimske arhitekture sa značajnim hrišćanskim nasleđem, otkriva kako je život izgledao prošlih vekova. Od luksuznih mozaika, do jedinstvene ranohrišćanske krstionice, ovaj lokalitet nudi uvid u život i kulturu koji su oblikovali ovu regiju.

Mozaici Medijane, otkriveni 1969. godine, prvobitno su konzervirani i zaštićeni peskom kako bi se očuvali od vremenskih uticaja. Ipak, decenijama su bili podložni propadanju zbog izloženosti suncu, kiši, snegu, ali i činjenici da su posetioci hodali po njima. „Zapravo su svi mozaici, kao i cela arhitektura ovog objekta, bili izloženi vremenskim uslovima“, objašnjava Vesna Crnoglavac, direktorka Narodnog muzeja.

Nakon deset godina pauze, antičko naselje Medijana ponovo je otvoreno za posetioce krajem 2022. godine. Tokom 2023. godine, Medijanu je posetilo oko 40.000 ljudi iz celog sveta.

Arheolosko nalaziste Medijana 4

Arheološko nalazište Medijana prostire se na oko 40 hektara. Predstavlja prigradsku vilu, izgrađenu u vreme kada je Niš bio u zenitu svog razvoja, u četvrtom veku, u periodu kada je rođen car Konstantin, koji je, kako kažu istoričari, „velelepno krasio“ svoj rodni grad.

Središnji deo Medijane bila je monumentalna palata koja je vrlo brzo proširena u luksuzno naselje. Pored palate saznajemo da je razvijena i poljoprivreda, a tu su bile i terme, fontane, kao i mozaici koji su ukrašavali hodnike i dvorišta.

Medijana je poznata po svojim mozaicima, od kojih većina ima geometrijski karakter, ali se izdvajaju dva figurativna mozaika. Jedan od njih prikazuje Meduzu, mitološko biće sa zmijskom kosom, dok drugi predstavlja scenu iz grčke mitologije – priču o Zevsu i Ledi.

Arheolosko nalaziste Medijana 2

„Godinama se verovalo da ovaj mozaik predstavlja neko rečno božanstvo, sve dok profesorka iz Venecije nije otkrila da se radi o legendi o Zevsu i Ledi,“ ističe arheolog i istoričar umesnosti dr Miša Rakocija i dodaje: „Zevs, prikazan kao muškarac u poluležećem stavu, pretvorio se u labuda kako bi očarao Ledu. Na mozaiku se vide delovi labudovih nogu i krila“, objašnjava on.

I geometrijski mozaici nose duboku simboliku. U njihovim šarama kriju se hrišćanski simboli, poput latinskog i grčkog krsta, pa čak i Golgotskog krsta.

Dokazi da su rimski carevi dolazili

Uz to, Medijana je imala i prostrane terme – rimska kupatila koja su bila neizostavni deo kulture tog vremena. Posebnu važnost imaju i bronzane ograde pronađene u Medijani, koje potvrđuju prisustvo rimskih careva poput Konstantina Velikog, njegovih sinova Konstancija i Konstansa, kao i Valentijana i Valensa.

Misa Rakocija

Miša Rakocija

„Kad su dolazili carevi, oni su se odvajali od svojih podanika i uvek je sa njima išla ta bronzana ograda, to je ograda od pune bronze sa predstavom Hermi na uglovima i sa predstavom sa bistama Lune i Asklepija. To je dokaz da su tu caravi dolazili“, kaže istoričar umenosti dr Miša Rakocija.

Pored mesta za uživanje, kako saznajemo od našeg sagovornika, Medijana je bila i funkcionalna celina koja je spajala rad i rekreaciju. Zahvaljujući plodnoj ravnici pored Nišave, bila  je centar poljoprivredne proizvodnje i jedno od ključnih mesta za snabdevanje grada Niša hranom. Njene prigradske vile obuhvatale su žitnice, vinograde i voćnjake, a razvijena je i zanatska proizvodnja.

Ko je pravi vlasnik prigradske vile?

 “Vila nije samo ono vila što mi danas mislimo u glavi, vila za iživljavanje i odmaranje, to je bilo jedno ozbiljno naselje koje je moguće i snabdevalo grad Niš hranom“, kaže dr Miša Rakocija.

Medijana je poznata kao kompleks iz Konstantinovog perioda, ali kako dr Rakocija tvrdi, pravi pravi vlasnik palate otkriva se na skulpturi Asklepija pronađenoj na ovom lokalitetu. Na skulpturi izrađenoj od porfira, retkog egipatskog kamena, ispisan je grčki natpis: „Zahvalni Asklepiju, Roj Metalik i njegova žena Filipa podižu ovaj spomenik.“

Arheolosko nalaziste Medijana 3

On takođe ističe da je na drugoj skulpturi, koja prikazuje Higiju, ime Metalika izbrisano, što otvara brojna pitanja o istorijskim okolnostima tog perioda.

Krstionica kao dokaz ranog hrišćanstva

Iako je Medijana prepoznata kao rimski lokalitet, tu su otkriveni i značajni dokazi o ranom hrišćanstvu. Među najvažnijim otkrićima je baptisterijum (krstionica), jedinstven u ovom delu Balkana. Istoričar umetnosti dr Miša Rakocija ističe da je ova krstionica slična onoj u Italiji.

„Medijana nije samo antički lokalitet, već i značajan ranohrišćanski lokalitet. Pored vile, na ovom području otkrivene su dve crkve, od kojih je jedna posebno interesantna zbog mozaika sa Hristovim monogramom, u središtu crkve. Iako je ova crkva otkopana, njen značaj nije dovoljno istražen ni publikovan“, objašnjava on i dodaje: „To je ono što, po meni, Medijanu čini jedinstvenom. Krstionica koja je ovde sagrađena za odrasle.“

Ovog leta, započeta su nova istraživanja na samom ulazu u lokalitet koje radi Arheološki institut iz Beograda. Za narednu godinu najavljuju sistemska istraživanja termi Konstantinove vile. Kroz projekat „Medijana 2023 – 2027“ Arheološki institut istraživanja radi zajedno sa Narodnim muzejom Niš. Prema dostupnim informacijama, Ministarstvo kulture je za ovu investiciju odvojilo 185 miliona dinara.

Autor: Petra Pančić

Prilog je deo projekta „Istorijska baština opštine Medijana kao pokretač turizma“ koji je podržan od strane opštine Medijana preko konkursa za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2024. godini.

Povezani članci

  • Uskoro lica junaka Čegarske bitke

    Ćele-kula, spomenik u Nišu, simbol je borbe i otpora srpskog naroda iz vremena Prvog srpskog ustanka. Građena od lobanja poginulih vojnika sa Čegarskog bojišta, kula i danas svedoči o surovoj istoriji i herojstvu. Danas, nakon više od dva veka, ostalo je svega 58 lobanja od prvobitnih 952, ali njen značaj i dalje privlači pažnju istraživača i posetilaca.

  • Ruka pijanog dizajnera

    Firmirana cipela, skup auto mogu biti ružni, neudobni. Za robove simboličnog jezika oni čine pojavu vlasnika atraktivnom. Status je dizajnerski izražena ekonomska moć. A dizjan je u tom slučaju umetnost zaslepljivanja.

  • Srbija i njene vode: prljave i opasne

    Ceo svet u martu obeležava dane voda dva puta – Svetski dan voda i Dan akcije za reke. Dok su drugde teme topljenje glečera i pristup pitkoj vodi, rekama u Srbiji i dalje plutaju plastične kese, flaše i fekalije.

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim