Novi smeštajni kapaciteti za izbeglice i dalje nedovoljni
Oko 8.000 migranata dočekalo je Novu 2017. godinu u Srbiji, pokazuju podaci Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, od toga u centrima za azil i prihvatno – tranzitnim centrima smešteno je nešto više od 5.500 ljudi od čega su više od 40% deca i maloletna lica.
Prema ovim podacima, u prva tri meseca 2016. godine, do zatvaranja zapadnobalkanske rute u Srbiju je ušlo oko 96.000 izbeglica, a tokom cele godine, zaključno sa 01. decembrom, azil je tražilo nešto više od 500 izbeglica. To pokazuje da Srbija i dalje nije zemlja destinacije i da većina izbeglica želi do zemalja EU.
Za izbeglice koje ne žele da uđu u proceduru u Srbiji, već se nalaze na listama za prelazak u Mađarsku, Mađarska je u novembru uvela nova pravila, pa umesto 30, na njihovu teritoriju sada ulazi 20 ljudi i to isljučivo radnim danima. Za Srbiju to znači da se mesečno izlazak iz zemlje sa 900 migranata smanjio na 400.
Kako najveći broj migranata u Srbiji spada u ekonomske migrante iz Avganistana i Pakistana, Srbija se nada da će EK uskoro potpisati sporazum o readmisiji sa ove dve zemlje. Ovaj sporazum omogućio bi legalno vraćanje izbeglica u njihovu domovinu.
Zajedničke snage protiv krijumčara
"Nakon zatvaranja rute, od 8. marta do kraja godine izbeglice ilegalno prelaze granice Bugarske i Makedonije sa Srbijom, zbog čega su organizovane Zajedničke snage vojske i policije koje čuvaju granice zemlje od sredine jula. Od tada, otkriveno je više od 18.000 migranata koji su ilegalno pokušali da pređu granicu. Od tog broja, 17.000 njih je odustalo od ulaska u Srbiju, dok su ostali prevezeni u prihvatne centre širom zemlje" rekao je za MIC potparol Vojske Srbije kapetan korvete Jovan Krivokapić.
Prema ovim podacima, do sada je uhvaćeno 120 krijumčara u nameri da na sever Srbije prevezu više od 1.200 migranata, dok se za oko 30 njih i dalje traga. Najveći broj krijumčara je iz Srbije, skoro 90 njih, dok su ostali iz Bugarske, Pakistana, Avganistana, Iraka, Moldavije i Holandije.
Radom na terenu, Zajedničke snage vojske i policije ustanovile su da su migranti osim rute iz Bugarske i Makedonije formirali i nove rute, iz pravca Kosova, i iz pravca Crne Gore. Zbog toga je formiran još jedan sektor u čijoj je nadležnosti granica ka Crnoj gori.
Još uvek nedovoljan broj smeštajnih kapaciteta
Na početku migrantske krize i otvaranja zapadnobalkanske rute, Srbija je raspolagala sa 5 smeštajnih centara za azil sa oko 800 ležajeva – Banja Koviljača, Bogovađa, Sjenica, Tutin i Krnjača. Kako ovaj broj nije bio dovoljan za prihvat većeg broja izbeglica, Srbija je planirala povećanje prvo na 3.000, a zatim i na 6.000 ležajeva, pa je u decembru 2016. Srbija raspolagala sa 15 centara, 5 redovnih i 10 privremenih. Međutim, broj od 6.000 ležajeva još uvek nije dostignut, a u Komesarijatu za izbeglice kažu da je i dalje u planu uz pomoć ESNO (European Specialist Nurses Organisations). Namera je da se kapaciteti namenjeni kratkotrajnom boravku zamene kapacitetima za duži smeštaj, a ovih dana biće otvorena još dva centra, u Divljani i Kikindi gde će moći da se smesti 500 ljudi.
Osim smeštajnih kapaciteta, nedovoljan je i broj zaposlenih u centrima, kažu u Komesarijatu. Prema njihovoj proceni, za nesmetano funkcionisanje svih centara treba angažovati oko 600 ljudi za upravljanje, administraciju i sl, gde se ubrajaju i prevodioci, dok je u ovom trenutku zaposlena polovina od tog broja. Najveći problem je zapošljavanje prevodioca i ljudi koji su obučeni za rad sa migrantima na lokalu. Zbog toga je veliki broj zaposlenih na terenskom radu što iziskuje dodatne troškove.
Takođe, Komesarijat u saradnji sa nevladinim organizacijama u centrima redovno organizuje različite aktivnosti pre svega za decu, ali i za odrasle sa ciljem da se smanje tenzije u centrima u vreme čekanja na prelazak granice. S obzirom na to da se deca sada duže zadržavaju u Srbiji, započeće se i sa organizovanim neformalnim obrazovanjem, a u saradnji sa Ministarstvom prosvete i sa nevladinim organizacijama, obezbediće se adekvatan kadar i potrebna didaktička sredstva.
Razvoj situacije u 2017. neizvestan
Kao zemlja tranzita, razvoj situacije u Srbiji po pitanju izbeglica zavisi od postupanja zemalja Evrope, kao i od situacije u zemljama porekla. Prema podacima Zajedničkih snaga vojske i policije i dalje se radi na pojačanoj kontroli granice i sprečavanju krijumčarenja ljudima, što ostaje prioritet sve dok je na snazi odluka o ovakvom vidu obezbeđenja državne granice.
Istovremeno, u Komesarijatu za izbeglice kažu da će naša zemlja nastaviti da ispunjava standarde u pogledu zaštite ljudskih prava migranata i da pruža smeštaj, zdravstvenu zaštitu, hranu i lekove, a svi oni koji imaju ozbiljnu nameru da ostanu u Srbiji, i dalje imaju mogućnost da traže azil. Kako kažu, aiko je većina migranata koja se nalazi u našoj zemlji ušla ilegalno, Srbija ima humanitarni pristup sa ciljem da se održi red i mir kako među građanima Srbije, tako i među migrantima.
Tekst je deo projekta „Medijska kampanja - Zajedno možemo bolje„ koji je podržan od strane Grada Niša u okviru raspodele sredstava za finansiranje proizvodnje medijskih sadržaja u 2016.
Piše: Jelena Đukić Pejić
Foto: Saša Đorđević