Društvo 436

Želja za znanjem za mnoge mlade naučnike ostvariva je van granica Srbije. Mnogi koji se oprobaju u svojoj struci na Zapadu, tamo i ostanu, ali ima i onih koji se rado vrate. 

Obeshrabrujuća statistika već godinama ukazuje da srpsko selo nema budućnost. Prema stručnim procenama, oko 200.000 hektara u Srbiji je neobrađeno. Mladi masovno odlaze iz sela, ali ima i obrnutih primera.

Na maglu, hladno vreme i smog, građani se oduvek žale. Zbog toga lekari savetuju da u vreme kada ima dosta magle ili smoga ne izlaze iz kuće ukoliko to nije neophodno. Koliko zagađen vazduh utiče na zdravlje?

Poreska uprava Srbije bi da oporezuje frilensere – čak i retroaktivno. Njihovo udruženje najavljuje protest, a problem sumiraju ovako: ozbiljna država najpre uređuje neku oblast, pa tek onda sankcioniše.

Bor je grad kroz koji protiče mrtva reka. U tome znatno doprinosi fabrika “Ziđin”. Međutim, ima i dobrih primera malo južnije – u Pirotu.

Mnoge Nišlije u potrazi za poslom i boljim životom odu van granice Srbije. Mali je broj onih koji se vrate. A kada se vrate, pružena ruka je najveća pomoć.

Jedanaestoro ljudi u pritvoru u Srbiji još čeka konačnu odluku o izručenju Americi, gde su osumnjičeni za milionsku internet-prevaru. Branioci traže da Srbija odbije izručenje, a porodice navodnih prevaranata strahuju.

Samo nekoliko nedelja od početka grejne sezone bilo je dovoljno da se mnogi gradovi Srbije ponovo nađu na listi najzagađenijih u regionu. Niš je, kao i prethodnih godina jedan od njih. U tom gradu, pojedine Nišlije nosile su masku na otvorenom i ranije, pre korona virusa.

Prilaze vam dok čekate da se upali zeleno svetlo na semaforima, ponekad dok pijete kafu u gradu… deca ulice, Romi. Dolazi zima u godini korone i šesta u Nišu u kojoj ta deca nemaju gde da se sklone, operu i nešto pojedu.

U vreme pandemije, sve je postalo online. Kupovina iz fotelje odavno je zaživela, a normalnost su postali online sastanci i online nastava. Ove godine se i javni i kulturni događaji održavaju online.

Tito je bitno označio epohu u kojoj je živeo, ali se ne može smestiti ni u kakve kalupe, kaže nemačka istoričarka Mari-Žanin Čalić. Ona je napisala najnoviju Titovu biografiju: „Tito - večni partizan“.

Ovih dana ponovo se govori o sudbini Rakitske reke. Iako je postala simbol bunta u Srbiji, borba protiv mini hidroelektrana se nastavlja, jer je nedavno Upravni sud postupak vratio na početak.

Čovek vekovima urušava ravnotežu i ekosistem, zbog čega životinje odumiru ili biraju druga staništa. Stručnjaci smatraju da promene mogu biti u rangu onih kada su nestali dinosaurusi, pa je menjanje odnosa prema prirodi neophodno.

Dan kada je Srbija postala deo sveta ili dan kada su neke barabe palile Skupštinu? Dvadeset godina od pada Miloševića, kažu sagovornici DW, razočaranje je razumljivo, a mnoge tekovine Petog oktobra poništene.

Zanimanja koja smo do nedavno nazivali „novim“, više ne spadaju u ovu kategoriju, već su prešla u rang u najtraženiijih u zemlji i svetu. Kako je najplaćenijim radnicima iz sfere informacionih tehnologija za rad najčešće dovoljna dobra internet konekcija, novi izazov je zadržati ove stručnjake, jer njihova „kancelarija“ može biti gde.

Epidemiološka situacija građanima Srbije ograničila je kretanje, pa je većina njih godišnje odmore ove godine provela u svojoj zemlji. Oživela su mnoga izletišta, tvrđave, reke i planine. Na nekim mestima su, međutim, oživele i male deponije.  

Šta je zajedničko vatrogascima i zemljoradnicima, Japancima i Dancima? Odgovor je obuća, i to srpske proizvodnje. Tigar fabrika obuće sa juga Srbije osvojila je svet - kroz specijalizovanu obuću i kroz modu.

Žičana ograda koja deli Srbiju i Severnu Makedoniju već danima je tema o kojoj se šuška sa obe strane. Zvaničnici o tome ćute, a meštani malo znaju.

Selo Rakita simbol je ekološke svesti i bunta u Srbiji. Nakon tri godine borbe sa brojnim investitorima malih hidroelektrana na rekama juga Srbije, i borbe sa državom, ovog vikenda Rakitska reka ponovo je slobodna.

Ministarstvo omladine i sporta svake godine odvaja značajna sredstva za nevladine organizacije koje se bave mladima čiji je najveći problem nezaposlenost. Drugi najveći problem mladih je diskriminacija, upozoravaju aktivisti.  

Kulltura sećanja kod Roma je na vrlo niskom nivou. Strah ili nesloboda jesu možda mogući razlozi u mnogim zemljama istočne Evrope zbog kojih mi Romi javno i slobodno ne obeležavamo 2. avgust, smatra Osman Balić.

Strana 5 od 18

baner

Saint Art Designs / Web Development

Saint Art Designs / Web Development

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim