Društvo 437

Ohrabrene zbog lavine pokrenute u medijima nakon tragičnog slučaja akušerskog nasilja ovog januara u Sremskoj Mitrovici, brojne žene svakodnevno javno svedoče o „neprijatnostima“ koje su doživele na porođaju.

Prema bazi Ministarstva rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja u Srbiji zvanično posluje 16 preduzeća. Ali njih ima mnogo više.

Iako su oni vredni i dobri đaci, njihova interesovanja se protežu i izvan školskih klupa. Veoma im je bitno da časovi budu zanimljivi i da kroz njih nauče dosta toga. Smatraju da kvalitet časa najviše zavisi od samih nastavnika i njihove angažovanosti na časovima i van njih.

Socijalna preduzeća su važna karika svake privrede. Ali Srbiji je trebala čitava decenija da ovu granu prezetništva prepozna kroz zakon. U tome je veoma značajnu ulogu imao civilni sektor.

Na krajnjem jugu Srbije u jednoj od opština poznatoj po nezaposlenosti, u vreme najveće ekonomske krize, grupa žena rešila je da se „izdigne iz pepela“. Lebančanke iz Udruženja Žena Ruža su uz pomoć veštih ruku obezbedile svoj dinar za sebe. Tako je nastala Radanska ruža, preduzeće koje danas svoje organske proizvode izvozi i van granica Srbije.

Ona ima dva zanimanja, jedno od studentskih dana, a drugo koje je dobila fakultetskim obrazovanjem. Spojila je svoje dve najveće ljubavi, ljubav prema jezicima i ljubav prema novinarstvu i radiju. Oba svoja posla radi sa puno ljubavi i sa đacima o kojima priča sa posebnim osmehom. 

Punih 15 godina Udruženje Lužničke rukotvorine iz Babušnice radi na smanjivanju siromaštva kroz razne projekte. Zadnjih 6 godina iz ovog udruženja proizašla je i prva ženska zadruga na jugu Srbije. Njihov cilj je da postanu socijalna zadruga.

Nišlije su prvi put protestovale posle izbora za koje opozicija tvrdi da su „pokradeni“. Reporterka DW pričala je sa mladima i poslanicima koji tvrde da dilova sa Vučićem neće biti.

Još u prvoj deceniji dve hiljaditih, pioniri socijalnog preduzetništva u Srbiji krenuli su sa radom. Zakon o socijalnim preduzećima došao je više od deset godina kasnije. Za to vreme ova kategorija živi na talasu donatora od projekta do projekta.

Samim tim što je nastavnica engleskog jezika, to joj pruža mogućnost da svoje časove oplemeni drugim sadržajima, pa ipak, znatno važnim angažovanjem vidi vannastavne aktivnosti. Ove jeseni njena učenica se plasirala direktno u svetsko finale HIPPO Olimpijade i osvojila visoko 17. mesto od ukupno 223 plasiranih đaka iz celog sveta. 

U današnjem „digitalnom dobu“ veštačka inteligencija se sve više koristi. Još uvek nije jasno kako će uticati na razne aspekte naših života, a postavlja se pitanje i o uticaju veštačke inteligencije na fotografiju i medije.

“Motivaciju i želju da progovorim javno o tome šta se desilo mom detetu kada je imao nepune četiri godine dobila sam kada sam pročitala u čet grupi za žene na Fejsbuku pitanje jedne majke koje je glasilo: ‘Moje dete se već drugu godinu jako boji da uđe u stan u kojem živimo, počne da se trese, ne može da spava… Šta mislite da je u pitanju?’. Pomislila sam da se dešava, na žalost, ono što se mom detetu desilo i poželela da što više ljudi sazna da je seksualno nasilje nad decom realnost”.

Godinama unazad se o uspesima njenih đaka govori i van granica Srbije. Njen nastavni predmet je geografija, pa ipak, ova profesorka mlade uči životu, i da su znanje i predan rad najvažniji. U svojoj školi vodi preduzetničku sekciju, pa u mladim gimnazijalcima budi i preduzetnički duh. 

“Tradicija juga” je prvo socijalno preduzeće u Srbiji koje je zaposlilo samohrane majke, žene žrtve nasilja, kao i one koje tržište rada odavno ne vidi. Za vreme migrantske krize imali su preko 20 radnica, a danas samo dve i bore se za opstanak, jer im ni novousvojeni Zakon o socijalnom preduzetništvu nije garant za bolji plasman robe na tržištu.

Od starih paklica cigareta, oni prave novi papir za slikanje. MIC vam donosi priču o Zadrugarstvu iz Kragujevca, mladom preduzeću koje posluje po principu socijalnih preduzeća.

Uprkos izvandrednim uspesima koje postižu sportkistinje u Srbiji, njihova medijska vidljivost iznosi samo 7,6%, pokazuju istraživanja sportskog udruženja „Žene sport društvo“.

Po prvi put u Srbiji, u Nišu je proteklog vikenda održan turnir u „golbalu“, sportu namenjenom za slepe i slabovide. To jeste uspeh, ali ti ljudi, kojih u Srbiji ima oko 12.000, i dalje imaju veliki broj problema.

Prema trenutnim statistikama, 7% đaka u Srbiji nije obuhvaćeno obaveznim osnovnim obrazovanjem. Kada je reč o romskoj nacionalnoj manjini, čak 15% ne upiše osnovnu školu.

Na otvaranju leskovačkog Old Traforda slušam pesmu Vukova:“Leskovac moj je grad, uz njega ja sam sad, za njega živim i borim se – Dubočice volim te!“. Ali glavni junak ovaj put nije fudbal nego stadion.

Nakon višenedeljnih masovnih protesta protiv nasilja koji se održavaju u Beogradu, ove subote protesti su oživeli i u drugim gradovima Srbije.

Vladajuća stranka organizuje u petak u Beogradu „najveći skup ikada“. Opozicija tvrdi da se ljudi prisiljavaju da idu na taj miting, aktivisti SNS-a prave spiskove za odlazak autobusima, a neki su tamo krenuli i pešice.

Strana 2 od 18

baner

Saint Art Designs / Web Development

Saint Art Designs / Web Development

Prijatelji sajta

Safe Journalism HND Solidarna Actat Kvart komesarijat-za-izbeglice XXZ Pescanik logoo mirc NGTim